Saturday, February 10, 2007

AFORISMA DIARIA [10-2-2007] 1

[9-2-2007..Obrigado Barracks…….]

*) Xanana, Ramos-Horta, Bispo Belo no lider seluk-seluk Timor-Leste nian mesak sei labele halo milagre hodi kria dame iha rai laran. Ita hotu hamutuk hanesan Timoroan, maka bele halo buat ne’e.

[Bainhira iha eskritóriu, rona liu kolega Moises fó hela moral ba nia membru familia ida hosi konversa telephone iha tuku 9 kalan…]

*) Bainhira ita boot ona, ita tenke sai ema ne’ebé independente.

*) Vida ne’e nu’udar luta ida ne’ebé sei la para bainhira ita sei dada iis iha mundu rai klaran.

[Farol, Mercusuar, 10-2-2007. Tuku 7:39 dadeer. Hafoin la’o hosi tasi ibun Fatuhada-Marconi nian….]


“Tasi: Símbolu Liberdade”

Ha’u gosta tebetebes pasa tempu mesak-mesak iha tasi ibun. La’o iha rai henek leten ne’ebé bokon. Liuliu iha dadeersan molok loromatan atu mosu, no mós iha lorokraik bainhira loro atu monu dadaun. Laloran kiik baku ba tasi ninin. Halo nia lian. Hanesan orkestra ida: orkestra natureza. No mós ha’u gosta apresia tebes beleza “solitude” nian, bainhira ha’u tuur iha rai henek maran leten, hateke tun ba tasi.

Dala barak ona maka ha’u mai iha tasi ibun Dili nian, hala’o buat maka ha’u temi iha leten desde ha’u fila mai rai doben,Timor-Leste hosi mala’e nia rain iha tinan 2000, hafoin tiha iha tinan lubuk ida nia laran “labuk hodi buka loke neon ho fuan”.

Tasi nia hakmatek, fó hakmatek ba ha’u-nia fuan ho neon.

Tasi loke ita-nia neon. Loke ita-nia orizonte. Tasi, ba ha’u, nu’udar símbolu liberdade. Iha sorin-sorin, ita hateke luan, ita hateke dook. Ba leten, ita hateke lalehan.

Tasi mós bele sai nu’udar terápia diak ida ba ita-nia moras mental bainhira ita mai halo reflesaun iha ita-nia solitude.

Ha’u foin ba dala uluk haree tasi nia oin bainhira iha tinan 1975 sama ain iha Manatuto hosi Fohorém. Fofoun haree tasi, ha’u kan lahalimar atu loron-loron deit hariis. Maibé, ha’u-nia Papa ho Mama bandu ha’u atu labele ba bebeik tasi, se la’e bele mout. Sira sei trauma ho ha’u-nia maun boot, Zeca nia mate iha tinan 1972, monu iha pixina Colegio Infante Sagres, Maliana nian.

Furak atu hatene katak eskritór balu ne’ebé, iha sira-nia obra, uza elementu tasi nian. Purezemplu, poeta Libanéz, Kahlil Gibran ho nia livru Sand and Foam, novelista sira Amerikanu, Ernest Hemingway ho nia livru The Old Man and the Sea, no Herman Merlville iha nia livru Mobby Dick. Sira konvida ha’u atu tuir sira-nia dalan leut. La hatene, ha’u iha kbiit ka la’e atu hodi halo buat ne’e.

Ko’alia kona-ba tasi, ha’u mós labele haluha atu temi kona-ba movimentu literáriu Romantismu. Movimentu ne’e mosu ho nia slogan, “Back to Nature”, atu oituan ka barak, fó influenza tiha ona mai ha’u iha ha’u-nia kareira literária.

Tasi nu’udar elementu natureza nian, buka atu fanun ita ema bebeik hodi labele haluha katak
ita ne’e mai hosi rai rahun, no sei fila fali ba rai rahun”.

******

No comments: