Wednesday, January 31, 2007

AFORISMA DIARIA [31-1-2007]

*) Susar tebes ba ita atu rekoñese ita-nia sala, no dala barak ita gosta liu atu hatudu liman ba ema seluk. Ita haluha tiha ona katak, bainhira ita hatudu liman fuan ida ba ema seluk, ita-nia liman fuan tolu hatudu hela mai ita.

*) Haraik an maka bele halo ita iha kapasidade atu haree borus konfuzaun tomak iha ita-nia moris.

*) Lider loloos ne’e maka ema ida ne’ebé sai mata-dalan ba maluk sira ne’ebé la’o hela iha nakukun laran.

*) Lider loloos ne’e maka ema ida ne’ebé sai hanesan bibi atan diak ida ba ninia bibi oan sira.

*) Lider loloos ne’e maka ema ida ne’ebé sai mahon; hanesan mós hali hun boot ne’ebé fó mahon ba ema botu bainhira ema tuur ka hamrik iha nia okos, no hola hela anin freska bainhira loromanas.

*) Moris nu’udar funu konstante atu mantein ekilibru. Ne’e maka nu’udar arte moris nian.

*) Bainhira ita moris iha mundu ne’e, ita sempre involve an iha funu entre buat diak kontra buat aat. Fofoun buat aat sempre halakon buat diak, maibe to'o ikus, atu halo nusa mos, buat diak sempre manan. Ne'e la'os novidade foun ida.
---
*) Inan-aman nia lia fuan: lian osan mean. Halot halo didiak.

*) Ita ema la’ós tuur-tuur boot kedas ona. Kala iha ema balu maka hakiak no tau matan ba ita to’o ita boot. Foti matan hela ba ema sira ne’e bainhira ita hetan moris diak ona.

*) Loron aban, sedu ka tarde, sei to’o tan mai ita. Mai ita prepara an atu hasoru loron aban ho fuan no laran tomak.

*) Ó-nia moris folin laek bainhira ó la fahe ho ema seluk.

*) Keta haluha ema maka uluk hamaran ó-nia matan been bainhira ó tanis iha uma tatis tanba monu ba susar.

*) Mama nia lia fuan: “Bainhira ha’u sei moris, ema uma leten (Mama refere ba Ama eve sira) maka ha’u lakohi imi oan sira nega sira-nia favor. Maski aban bainrua ha’u iha ona mundu seluk mós, ha’u sei haree tuir imi-nia lalaok.

*) Keta lokok an resin. Lokok an folin laek. La manan buat ida.

*) Dala barak Mama dehan, “ Karik ha’u-nia aten ne’e maka ha’u bele ko’a ba imi oan sira, ha’u sei bele halo buat ne’e. Maibé, pena maka ha’u labele halo buat ne’e. Ha’u husu deit atu imi oan sira atu han iha ha’u-nia bikan laran, hodi nune’e imi-nia aitahan sei bele hanesan ho ha’u-nian."

Tuesday, January 30, 2007

AFORISMA DIARIA [30-1-2007]

*) Domin hahú hosi uma laran. Nu’udar buat ida maka ipókrita bainhira ita haree ema matak leet ida maka diak liu hotu duke ita-nia maun-alin no bin-alin rasik sira.

*) Bainhira aat malu ho maun, alin, bin sira, ita dala ruma, iha tendénsia (ho hirus ka raan nakali) atu “nega” katak sira ne’e la’ós ita nia raan rasik alias sai hosi kaut ida deit (kaut ne’ebé ita-nia inan ho aman human hela tiha ona). Ita bele halo buat ne’e, maibé istória sei la nega.

*) Katuas ho ferik sira dehan fila-fila, “ Atu halo buat ida, hanoin mós katak loron aban sei iha. Ne’e la’ós masin be meer kedas, no aimanas be manas kedas. Buat hotu ne’e la’ó neneik.”.

*) Ita ema ho ema maka haree malu, la’ós sasan maka foin halo ita haree malu.

*) Lalehan , ha’u bele dehan, eziste duni iha rai ne’e bainhira ita halo tuir ukun fuan tuir mai: “hadomi ema seluk hanesan ita-nia an rasik.”

*) Karik ema ku’u ó, ó sinti moras, ó tenke buka oinsá para atu lalika ku’u uluk ema.

Monday, January 29, 2007

KORESPONDENSIA LITERARIA III

Introdusaun

Ho maluk Timoroan sira ne'ebe gosta halimar iha fatin halimar literaria nian, ha'u mos halo korespondensia hosi e-mail, liu-liu hosi SMS.
Foin lalais mos ha'u dada lia fali ho Zinha Viegas liu hosi SMS.

K'manek,
Abe Barreto Soares

---
ABE: XANANA/matan dok,/hateke borus/ nakukun maka falun metin// 18:15:43//28-1-2007.

ZINHA: Xanana abut metin/abut namkari/keta koko tesi kah ke'e/tanba abut ne bele hadulas hale'u ita an rasik// 22:15:48//28-1-2007.

KORESPONDENSIA LITERARIA II

Introdusaun

Iha 28-1-2007 kalan, ha’u haruka SMS ba Selma kona-ba poezia.

ABÉ: moris poeta nian ida nu’udar selebrasaun ba buat sira baibain iha moris. poeta ne’e nu’udar “koletór fosil sira tempu nian”. [ha’u haruka SMS ne’e ho lian Inglés ho Indonézia]: life of a poet is the celebration of ordinary things in life. s/he is a “pemulung fosil-fosil jaman”. 19:08:04 // 28-1-2007.

SELMA: poezia nu’udar ‘sentimentu’ iha periodu tempu nian ida. [nia haruka resposta ho lian Indonézia]: puisi adalah ‘rasa’ di dlm sebuah masa. 20:44:56 // 28-1-2007.

****

REFLESAUN IV: "INAN FETON DOBEN HARII DAME"

INAN FETON DOBEN: “WE MATAN, SULI LORON, SULI KALAN”

( *) Reflesaun kona-ba Feto iha Harii Dame


Ko’alia kona-ba inan, la seluk, la leet, ita ko’alia kona-ba ita-nia hun, ita ko’alia kona-ba ita-nia abut rasik.

Se karik la ho inan nia prezensa, oinsá maka ita bele mosu, oinsá maka ita bele eziste, no bidu ho laran haksolok iha ita-nia planeta Rai nia palku leten, no rai fehan sira?

Hamutuk ho ita-nia aman sira, ita-nia inan doben, kous hasai ita ho laran no neon tomak, hosi Nai Maromak nia kadunan, ho neras domin. Nia kous ita, nia lori ita mai hatuur tan iha abad mundu rai klaran ne’e nian. Nia la kole, foti matan, hateke ita buras, nia la kole haree ita, lolo ita-nia dikin, rani iha fatin-fatin.

Inan nia terus, sura labele. Inan nia kole, inan nia kosar been, selu labele, to’o deit ita tama fali ba rai kuak, alias fila fali ba rai rahun.

Hanesan inan ida ne’ebé tau ita iha mundu rai klaran, nia la husu buat barak mai ita. Hanesan inan ida ne’ebé terus barak tiha ona mai ita, nia husu deit, atu ita hato’o hikas fali ita-nia domin tomak ba nia. Hanesan inan ida ne’ebé fó an tomak ba mate atu sosa ita-nia moris, bainhira nia tanis, nia hakarak tebes duni atu ita la baruk, hamaran lisuk nia matan been maka suli.

Inan nia domin, domin rohan laek! Inan nia domin, domin lalehan. Inan nia domin, domin hori otas, domin hori wain nian kedas.

Inan sira nu’udar bee matan, ne’ebé suli loron, suli kalan. Bee matan oan ne’e mós, moos nabilan tebes, no furak la halimar. Kanek bubu sira ne’ebé ita iha, ho bee, ita buka atu tuhik. Kanek bubu sira ne’ebé ita iha, ho bee, sei sai diak.

Ho domin tomak ne’ebé nia hato’o mai ita, nia kria armonia, ho domin tomak ne’ebé nia haklaken, nia kria dame, ho domin tomak ne’ebé nia haburas, nia kria hakmatek iha ita-nia uma laran.

Inan nia prezensa iha mundu rai klaran, ho frajilidade tomak ne’ebé nia iha, nia fó sai nia lian. Nia lian: lian osan mean, nia lian: lian laran maus, nia lian: lian laran dodok, dala barak sempre hananu, iha espasu lia loos nian maka sublime.

Timor-Leste, rai doben, rai murak, nu’udar ita Timoroan sira hotu nia inan. Nia maka hahoris ita. Nia maka fakar ran tanba ita-nia moris.
Hodi sá loos maka ita sei selu nia kole? Oinsá loos maka ita buka atu tau iha neon bebeik kona-ba nia terus no susar?

Timor-Leste nia kanek, Timor-Leste nia tanis, ita hotu nia kanek, ita hotu nia tanis.

Timor-Leste oras ne’e dadaun tanis, matan been suli, Timor-Leste oras ne’e laran kanek, no laran dodok. Nia hamalaha no hamrok ba justisa.

Justisa nu’udar aitarak ida maka oras ne’e tu’u hela iha ita-nia rain doben nia ain tanen.

Ita keta halo ita-nia inan terus liután!
Ita keta halo ita-nia inan susar liután!
Ita keta halo ita-nia inan matan been suli liután!

Mai ita ba hamaus fila fali ita-nia inan doben!
Mai ita ba hakoak fila fali ita-nia inan doben!
Mai ita ba hamaran fila fali ita-nia inan nia matan been!

Hodi nune’e ita sei la sidi, hodi nune’e, ita sei la monu iha tempu ikus mai. Karik la’e, ita sei hetan malisan, karik la’e ita sei hetan susar.

Mai, mai, ho neon diak, no aten barani, dada sai aitarak oan ida ne’ebé tuu maka’as iha ain tanen ita-nia inan doben nian.

Mai, maluk sira hotu, mai ita ba hamutuk! Se karik la’ós ita, sé tan maka atu halo, sé karik la halo agora, bainhira tan maka ita sei prontu?

Dili, 27 Janeiru 2007

Abé Barreto Soares

*) Reflesaun oan ne'e grava tiha ona iha Sabadu, 27 Janeiru hosi TLMDC ba programa radio RTTL. Ha'u hetan informasaun katak reflesaun ne'e sei fo sai la kaleur tan. Durante gravasaun iha ha'u-nia uma iha Fatuhada, ha'u improviza oituan.

ISTÓRIA BADAK I

Introdusaun

Istória badak nu’udar ramu literatura nian ida ne’ebé ha’u foin maka hahú atu esplora. Ha’u iha idea barak durante ne’e maibé susar loos ba ha’u atu hakerek tanba ha’u la domina téknika hakerek istoria badak.

Istória badak ida tuir mai ne’e, nu’udar ha’u-nia istória badak ne’ebé ha’u foin hakerek ba dala uluk iha ha’u-nia kareira literária. Ha’u hetan inspirasaun hakerek istória oan ne’e, hafoin tiha lee istória badak eskritór Indonézia nian naran, Cecep Samsul Bahri ho títulu, “Sunset” iha fulan Dezembru tinan 2005, no ha’u tenta traduz tiha ba lian Tetun. No mós ha’u hetan motivasaun atu hakerek istória oan ne’e mai hosi ha’u-nia alin ikun, Bety nia badinas iha mundu literária. Ha’u agradese barak ba sira tanba motivasaun maka ha’u hetan.

Ha’u hein katak ha’u sei iha tan motivasaun atu hakerek istória badak iha tempu ikus mai.

Dili, 29 Janeiru 2007

Shalom,
Abé Barreto Soares

******

HAKAT HAMUTUK, HASORU LORON ABAN

Iha tasi ibun sira nain rua tuur iha ai hun mahon natoton ida, hodi hateke ba tasi. Sira tuur iha kain Bali kor verde ida nia leten ne’ebé ohin sira lori mai tau iha sira nia kareta sedan azul oan ne’e nia laran. Lalehan nabilan furak. Husi dok sidade Dili haree hetan. Tasi la boot ida; laloran kiik maus, baku ba tasi ninin, kria ambiente ida maka dame no hakmatek. Furak atu haris tanba tasi been mós moos kapas. Ida mane mós stel dadun hela ninia CD Player maka liga ba speaker kabuar kiik rua, marka Sony, toka múzika Ebiet G.Ade nian ho titulu, “Aku Ingin Pulang”.Nia halo lian ladun boot ida, natoton hela deit ba sira nain rua maka atu rona.

Kuaze fulan hira ona sira la mai pasiar iha tasi tanba okupadu ho buat seluk. Se la sala desde fulan Junu tinan liu ba. Oras ne’e fulan Maiu 2005. No sira nain rua mós ikus-ikus ne’e baruk atu mai tasi. La hanesan uluk ona bainhira sira nain rua sei foun-foun tuir malu . Uluk sa ina, Sabadu-Sabadu ona kuandu ida mane ne’e la servisu, ou se la’e Domingu ona, entaun sira nain rua bibi ain ba tasi la falta. Ne’e sa termasuk jatah tiha deit. Sira-nia fatin maka Arreia Branca ne’e ou se la’e Kristu Rei neba.Tasi ibun iha Dili ne’e iha ne’ebé tan, paling-paling maka fatin rua ne’e ona.

Ida feto ne’e, ho kalsa jeans azul maka nia lulun to’o iha nia ain kabun, hatais bluza kor mutin, hamrik, hakat ba tasi ninin, habokon nia ain ho tasi been, la’o dok oituan hosi ida mane ne’e.

“Amor, o hakarak hariis agora ona ka?”,

“Biar orsida deit.. Ha’u sei hakarak lee oituan lai. Depois hein loro manas oituan mós.”, ida mane hatan, no nia komesa toba haklena ona iha kain Bali nia leten. Rai henek musan balu namakari iha hena ne’e nia leten tanba ida feto ne’e foin lalais la’o, nia sinelus halo rai henek katik tama sa’e mai tan hena ne’e.

“Amor mós hakarak haris?”

“Hakarak, maibé roupa hariis nian mós la lori ne’e. O ida be ansi atu mai tasi, hanesan funu atu tama ne’e, halo ita baruk…”. Ida feto ne’e kontinua halimar ho tasi nia laloran maus, kiik ne’ebé baku ba ninin.

Ida mane ne’e foin maka atu kesi hela hammock ba ai. Nia hakarak atu toba iha hammock leten, depois maka nia atu lee nia livru poezia rua ho titulu: “ Penunggu Makam “, poeta Benir Budiman nia obra, Kubur Penyair”, poetaTjahjono Widarmanto nian, no mós kolesaun cerpen obra poeta Sitor Sitomorang nian, ho titulu “Salju di Paris” maka ohin nia lori mai hotu.
Ambiente ida ohin hakmatek kapas ne’e derepente deit lakon, la hatene ba ne’ebé. Motor bebek lubuk ida maka la’o liu ba Kristu Rei halo barullu la halimar. Tanba knalpot sira hasai tiha. Labarik joven oan sira maka estilu meninu bonitu; balu tula sira-nia doben oan sira be, la diak loos, husik husar sira ne’e sai-sai hela, no inus sira ne’e tuu ho brinkus, hanesan loos ema India sira, iha motor kotuk.. Motor sira-nia lian barullu halo ita-nia tilun oan sira ne’e atu nakfera deit. Ema sira ne’ebé sofre kurasaun sa, lalika rona kedas barullu ida hanesan ne’e, se la’e bele mate hamrik iha fatin deit.

Ida mane ne’e, tau kalsaun azul, kamizola Bali, kor mean, komesa toba ona iha hammock leten, no hahú lee livru “Kubur Penyair”. Ida feto mós hakat mai besik ida mane ne’e.

“ Amor, fó mós buku ida mai ha’u atu lee ka? Sa maka o maka toba gaya-gaya lee, ha’u hanesan fali ayam potong ida, memble hela hanesan nune’e deit. “, ida feto ne’e husu.

“Ne’e. O lee maka buku cerpen ne’e deit.”, ida mane hatete hodi lolo livru “Salju di Paris” ne’e ba ida feto.

Sira nain rua mós okupadu lee livru sira ne’e. Ida feto ne’e tur ona iha kain Bali nia leten maka ohin sira nahe ne’e, uza oklu minus oan ne’e hodi lee cerpen ida ho titulu “Cinta Pertama”. Kuaze meia hora hanesan ne’e, ida feto ne’e hatete ona,

“Amor, o hateke mai lai. O hakarak hatene? Kolega sira iha ha’u-nia kantor ne’e konta loos ita nain rua nia vida. Sira nia ibun para boot. Mesak ibun komadre deit. Hakarak mete hotu ema seluk nia vida. Sira dehan ona, “Possa, Nur Afni ne’e sorte kala laiha liu pá.. Hetan fali mane ida be katuas liu fali nia. Pokoknya sira la cocok liu sa…Não me digas, mane iha Dili laran, ne’ebé idade natoton hanesan ho nia ne’e kala laiha liu ona, no sira hatete buat seluk-seluk tan. Ha’u maka baruk atu konta sa. Ha’u rona fali buat ne’e hosi Mana Hermenegilda. Nia maka iha Sexta semana ne’e konta fali mai ha’u molok ami atu ba makan siang iha restorante Menado.

“Foun-foun ha’u rona ne’e, Amor, é pa, hau-nia ran sira ne’e atu sa’e deit ona to’o hau-nia kakutak sa.. Filha da puta, pa!.”, ida feto ne’e kontinua ko’alia ho nervozu oituan, no oras-oras nia hadi’a nia oklu minus oan ne’e iha nia matan.

“ Mesak munafik tan-tanan deit o nia kolega sira iha kantor ne’e, Amor… Ha’u sa baruk! Ha’u la pusing liu. Husik ba! Biarlah anjing-anjing betina itu menggongong, kan kafilah tetap berlalu?!”

“To’o tempu diak ida, Amor, kuandu ha’u rona to’o bosu didiak ona hosi Mana Hermenigilda ho sira seluk tan maka ha’u sei ba sakalele deit sira. Sira halimar ho ema seluk. Sira halimar ho ha’u sa, entaun sira buka ona sira-nia mirik. Ha’u mós baruk ho ema sira be la hatene an, gosta halo sanak tun sanak sa’e sira-nia ibun oan ne’e. Maibé, hitung-hitung, EGP!. Emangnya gue pikirin! Yang penting kan ha’u la ba kamat sira-nia laen oan sira ne’e.”

Loro manas dadaun tan ona. Sunu ita-nia isin sira ne’e mutuk oituan. Maibé mala’e mutin sira sa gosta habai an hanesan naan maran iha loron manas hanesan ne’e. Ida mane ne’e bok an hodi dehan,

”Amor, ha’u hariis lai ba!. Ne’e ka?”

“Ok, Amor, hariis ba. Maibé ha’u sa hakarak kontinua lee lai cerpen
oan sira ne’e.”.

Ida feto ne’e mós foti sabraka tanjerina fuan ida hosi plastik metan laran, no loke ona, no han oituan-oituan. Depois nia so’e naran-naran sabraka kulit sira ne’e. Nia ladun peka oituan ho lingkungan, no nia so’e deit sabraka kulit sira ne’e iha rai henek leten. Ida mane ne’e haree nia namorada soe sabraka kulit naran-naran, hosi dok, nia hatete ona,

“Amor, Amor…. Keta naran so’e foer hanesan ne’e ka! Orsida ema
dehan saida ba ita ona…..”

“Eis, ema hatene sa! Ema balu sa…sok-sok jadi aktivis lingkungan hidup maka ne’e….”, nia hatete hodi goza, maibé nia sinti an, no foti sabarak kulit sira ne’e tau iha fatin lixu marka HABURAS ne’ebé la dok hosi sira-nia fatin piknik ne’e.

Ida mane ne’e komesa hariis ona. Bee malirin kapas. Oras-oras nia luku an ba iha tasi kidun. Depois nani halimar ba klaran, no fila hikas lalais fali mai ninin. Depois nia tuur iha rai henek leten. Lolo nia ain rua halo loloos. Rileks pokoknya.. Laloran tasi maka baku--baku nia ain kabun sira maka sei nakonu ho rai henek musan. Nia tuur hateke ba tasi. Orizonte maka luan, loke tebes nia fuan ho neon. Nia sinti iha liberdade. Sim, tasi ne’e simbólu liberdade nian duni. Ambiente iha tasi maka furak ne’e halo nia teki-tekis hanoin fali nia tempu uluk bainhira nia sei eskola iha SMA, nia ho nia kolega sira mai halo piknik iha fatin ida ne’e, dala tolu ka dala haat ida hanesan ne’e. Tempu SMA tempu ida maka furak la halimar. An unforgettable memory. Momentu sira iha SMA ne’e maka inspira kantór sira hanesan Chrisie hakerek múzika “ Kisah Kasih di Sekolah”. No ohin loron múzika oan ne’e sai tiha ona sound track ba sinetron ida ne’ebé mosu iha kanal TV Indonézia nian, se la sala ,” ANTV” ho nia titulu maka hanesan. Iha momentu ne’eba ida mane oan ne’e gosta loos atu namora ho nia adik kelas ida, maibé nia la konsege namora tanba feto oan ne’e haree katak ida mane ne’e idade sei kiik, no mós seidauk iha tan jeitu duni atu namora hanesan kolega mane sira seluk. Feto oan adik kelas nee oras ne’e ho ninia inan aman sira iha ona metropole Lisboa ne’ebá. Nia ba kedas iha fulan Setembru, tinan 1990. Nia foti Fakuldade Medisina, Universidade Coimbra. Parese kala nia akaba tiha ona nia estudu oras ne’e. Ida mane ne’e mós hanoin fali poezia oan ida ne’ebé uluk iha tempu SMA nia hakerek ho titulu.,” Pasir Putih Dalam Kenangan”:

“ saat gitar bersenandung oleh petikan jemariku/
suaraku turut bergetar/hati kecilku menangis/ pandang mata dilayangkan pada alam Tim-Tim yang kering gersang/aku teringat masa lalu, masa depan jua/terasa bagaikan aku terbang dalam alam fantasi//

Nia bahasa Indonesia maka ladun moos. Bahasa Indonesia ida be labarik remaja Timor nian uluk maka seidauk lancar loos ne’e sa, hatene deit ona ba.

“Suut!!!!!…. Heeeee, Amor!!!. Melamun saida?”, ida feto la’o mai hosi kotuk kili ida mane ne’e nia kabun sorin kwana, ne’ebé desde ohin tuur kalma, luku klean iha ninia mundu imajináriu.

“La’e ida. Ha’u la melamun buat ida.. Maibe ha’u merenung…”

“Ehhh! Bosok sa, Señor Yoshua!… Merenung ka merenung!”

“Tebes sa, ha’u merenung…La fiar ha’u too ona. Ha’u sa la obriga
ema ida atu fiar!.”

“Amor, o haris hotu lai maka hau hakarak atu kontinua ho ita-nia
konversa.”

“Konversa ida ne’ebe fali tan ona?

“Sei iha kaitan ho ida ohin ne’e sa!”

“Ah, ha’u baruk. Yang itu-itu aja!”

“La’e ida ne’e berita foun ida fali ona.. Ha’u haluha ohin atu konta
mós ba o, Amor!”

“Ok, ok!!! Husik lai, ha’u hariis dala ida tan lai, ne’e ka Amor!….”

Mala’e feto foin sa’e oan ida, isin kapas looos, ho bikini deit hori ohin, la’o hela ba mai. La kaleur nia ba sadere nia an iha ai hun mahon furak ida, tuur lee hela nia livru novel, Ernest Hemingway, Laureadu Prémiu Nobel ba Literatura iha tinan 1952 nia obra ,”The Old Man and the Sea”. Pode ser mala’e feto ne’e Australiana ida tanba nia aksen ne’e ita rona ba hanesan loloos Inglés Australia nian bainhira nia koalia ho nia namoradu ne’ebé mai hariis tasi ho nia.

****
Ida mane ne’e hariis. Nia luku fali ona. Kleur oituan. Ema sira mai tan, mai tan. Tasi ibun kuaze ema nakonu. Maibé labarik sira maka barak. Feto, mane. Depois tiha, ida mane ne’e halo sinal ba ninia namorada oan ne’e atu foti ninia kamera maka tau iha ninia pasta metan atu hasai nia foto.

“Ok, Amor, ha’u kontinua ho ita-nia konversa. O hatene saida, kolega feto sira ne’e dehan mós katak, ‘Nur Afni ne’e tuir-tuir buatamak ne’e tanba osan, pangkat ho jabatan sa. Ita sa la fiar, se la nune’e, tesi tiha liman!…Ou keta ida mane ne’e lori maninga karik, se maka hatene?”

Ida feto ne’e tur iha kain Bali. No ida mane nee’ tuur iha ai sanak boot ida.Tanba nia kalsaun bokon, nia lakohi tur iha kain ne’e nia leten. Nia foti toalla azul ida ne’ebé seidauk fase kuaze semana ida ona, bobar iha nia isin lolon. Ida mane ne’e rona ho atensaun tomak, maibé nia lakohi fó komentáriu ba gosip murahan sira hanesan ne’e.

“Ha’u baruk rona. O fó deit maka sabraka ne’e mai ha’u para atu han
sa!….”, ida mane ne’e hatete.

Sira nain rua mós muda sira-nia tópiku konversa. Agora sira koalia fali maka kona-ba sira nain rua nia futuru rasik. La hatene loos bainhira maka sira deside atu tama ba iha uma kain alias tama iha vida casal. Momentu romántiku hanesan ne’e, halo sira nain rua hanoin fali múzika kantor Indonezia nian ida seluk-- Iwan Falls nian ,”Kemesraan”. Sala maka loron matan seidauk monu., no rai mós seidauk besik atu nakaras. Se la’e ida karik maka ne’e, kala paas loloos.

“ Kita jalani aja dulu hubungan kita ini, Amor…”, ida mane ne’e hatete, tenta fó laran metin ba ida feto. Ida feto mós hatan kedas,

“Ita ema halo planu, Sayang ,maibé buat hotu kan Maromak maka sei
tetu, los kala’e?”

Sira nain rua nia kabun oan ne’e mós namakili dadaun ona. Ohin mai tasi ne’e sira la lori hahan ida. Sira diside orsida atu ba han deit iha Rumah Makan Pantai Laut iha Kolmera. Sira mós hakarak duni ba han iha neba: han ayam goreng lalapan ,no hati ampla. Kleur duni ona maka sira nain rua la ba han iha restaurante Cina katuas Javanés nian ne’e. Katuas ne’e relijiozu tebes. Buat kiik boot, nia sempre temi maka Maromak, Maromak deit.

Tasi mós komesa maran dadaun. Maré baixo, ema Portugés sira hatete. Ema lubun boot ida maka bou loos iha tasi laran. Hariis. Balu halimar ho bola. Balu tebe bola iha tasi ibun. Mala’e ho Timor sira kahur malu deit. Labarik sira be ohin barak-barak ne’e, balu duni malu hela. Sira mane molik, la tau kalsa ida, no labarik feto oan sira ne’e oituan deit maka hatais bikini. Maioria hatais kalsa ho kamizola deit.

Maré baixo hanesan ne’e konvida ema atu refleta liután kona-ba moris ninia lalaok, katak “life has its ups and downs.”. Sira nain rua mós fiar katak sira-nain rua nia moris sei la ses hosi buat ne’e, sei sa’e –tun, sa’e-tun. Naran katak maka sira nain rua ne’e lian ida, laran ida deit--hakat hamutuk, prepara, hasoru sira-nia loron aban, maka sei nakonu ho teka-teki.

******

Dili, Dezembru 2005

REFLESAUN III: "FETO TIMOR-LESTE LUTA IHA DIASPORA"

*)FETO TIMOR-LESTE NIA LUTA BA UKUN RASIK AN IHA DIASFORA
Hosi Abe Barreto Soares

“Belajarlah dari masa lalu, lakukanlah hari ini, dan berharaplah untuk hari esok. Yang penting jangan pernah berhenti mempertanyakan sesuatu,”
ALBERT EINSTEIN

Hateke fali ba kotuk, hateke fali ba ita-nia istória funu ba ukun rasik an nian iha tinan barak nia laran, ha’u hakarak hatete katak ita-nia luta ka ita-nia funu ne’e, hanesan ita hotu hatene, iha komponente tolu maka iha kna’ar importante, ne’ebé dudu maka’as prosesu sira ba oin. Komponente tolu ne’e maka hanesan:
-Frente Armada
-Frente Klandestina
-Frente Diplomátika

Iha ha’u-nia konversa ho maluk sira, dala barak ha’u konstuma temi katak frente tolu ne’e ha’u bolu naran “ Santissima Trindade da luta Timorense pela indepéndensia”. Frente tolu ne’e kompleta malu, ida la liu ida. Tolu ne’e futu hamutuk maka sunu ahi luta nian, nee’ebé kontinua lakan bebeik, ne’ebé too ikus ita konsege desidi rasik duni ita-nia destinu ba auto-determinasaun—UKUN RASIK AN.

Frente tolu ne’e hetan kbiit hosi komponente rua tan maka hanesan: komponente espiritual (Igreja Katolika Timorense) no solidaridade internasionál.

Ne’e realidade istórika, ne’ebé sei hakerek ho tinta osan mean iha pájina istória kontemporania Timor-Leste nian.

Feto Timor-Leste nian sira ne’ebé hela iha tasi balun enkaixa sira- nia an iha Frente Diplomátika no mós kahur malu ho maluk sira hosi solidaridade internasional sira ne’ebé ho kbiit tomak fó sira-nia kontribisaun ba ita-nia luta ida ne’e.

Ho kbiit maka sira iha, ita nia feto maluk sira ne’ebé hela iha tasi balun hanesan: Portugal, Indonézia, Australia, Canada, no mós iha rai seluk-seluk tan, buka atu hakilar ba mundu tomak katak Timor-Leste hakarak hamrik mesak, katak Timor-Leste hakarak eskolla rasik nia destinu, katak Timor-Leste hakarak duni ukun duni nia an rasik, katak Timor-Leste lakohi tan ona atu sai atan ba ema seluk ne’ebé hakarak sama nia ulun.

Feto maluk sira ne’ebé hela iha tasi balun sira ne’e, ne’ebé moris iha ambiente liberdade nia laran, sinti ho konsiensia tomak atu hamrik hodi sai nu’udar “porta voz” ba feto maluk sira ne’ebé hela iha rai laran, ne’ebé kuaze laiha kbiit atu hakilar maka’as bainhira ema viola sira-nia direitu, , bainhira ema taka sira-nia ibun atu koalia rasik kona-ba sira-nia hanoin no sira-nia sentimentu. Sira hatutan ba mundu rai klaran kona-ba halerik ne’ebé inan feton sira iha rai laran fó sai.

Sira la’o ba mai: hakat tasi, vizita sidade sira, ko’alia ba ema lubun boot iha manifestasaun sira nia laran, iha enkontru sira: formal no informal iha nivel kraik no to’o iha nivel aas, ko’alia kona-ba ita-nia rain nia destinu, ita-nia rai lulik, Timor-Leste nia mehi ne’ebé hakarak hamrik mesak hanesan nasaun independente no soberanu.

Buat sira nee’e hotu nu’udar kontribuisaun boot iha prosesu naruk luta ba ukun rasik an, ne’ebé ita hotu-hotu iha orgullu ba ne’e. Bainhira ita tenta, maske iha minutu ida deit, atu nega buat ne’e, ne’e katak ita nega ona ita-nia an rasik, ita nega ona ita-nia istória.

Hanesan ha’u hatete tiha ona iha letan katak ne’e faktu istóriku, ne’e realidade, ne’ebé ita presiza atu haklaken ba jerasaun foun sira, atu nune’e sira bele hatene kona-ba ita-nia prosesu funu ba ukun rasik an ne’e la’o halo oin nusa.

Iha prosesu harii nasaun oras ne’e dadaun, ita iha kna’ar boot atu buka kontinua hanorin ita-nia an rasik no maluk doben sira seluk atu valoriza nafatin dimensaun tempu iha ita- nia vida hanesan buat kaduak tolu, tantu individualmente no koletivamente. Ita iha pasadu, ita iha prezente no ita iha futuru.

Ita-nia pasadu hanesan Timor-oan atu diak ka aat, ita hotu hetan tiha ona. Ita labele ta kotu ita- nia pasadu. Bainhira ita ta kotu ita nia pasadu, no ita so’e tiha hanesan foer ida ba lixu, ita nu’udar ai horis ne’ebé ta kotu hosi nia hun no abut, no bainhira loro matan sa’e mai, ita sei namlaik, no ita sei folin laek.

Sei furak liu bainhira ita halo ita nia tempu pasadu, ita-nia tempu prezente no tempu futuru hanesan saida maka poeta/filozofu Libanéz, Kahlil Gibran hatete,

“deixai que o dia de hoje, abrace com saudade o passado, e o futuro com ansiosa esperança”.

Atu taka reflesaun ida ne’e, hanesan omenajen boot ida ba maluk feto sira ne’ebé luta iha diasfora ba ukun rasik nian, ha’u oferese poezia ida tuir mai:

MAI, HAKAT MAI, ITA HAMUTUK HANANU IHA KORU

“Nosotros venceremos mi dulce compañera”
OTTO RENE CASTILLO


Feto murak rai Lafaek nian,
Hadeer! Hadeer ona ba! Rai-naroman ona.

Mai,hakat mai, ita hamutuk hananu iha koru
Foti o-nia lian halo aas tebes
tuir o-nia k’biit rasik

Mai, hakat mai, ita hamutuk hananu iha koru
iha kintu-kantu
mundu rai klaran nian

Mai,hakat mai, ita hamutuk hananu iha koru

Mai, hakat mai ba!
Ita seidauk tarde ida
atu hala’o ita-nia asaun, ha’u belun doben

******

Dili-Kampung Baru, 2 Abril 2006

*)Reflesaun ne'e grava no fo sai hosi RTTL iha fulan Abril tinan 2006.


AFORISMA DIARIA [29-1-2007]

*)Tempu hala’i lais la halimar.Tempu ne’e osan mean, hanesan ema nia lia fuan hatete. Hakfodak, la kaleur ita ferik no katuas tiha ona. Ne’e duni, ita tenke buka atu aproveita didiak tempu ne’ebé iha bainhira ita sei klosan no feto raan.

AFORISMA DIARIA [28-1-2007]

*) Moris iha mundu nu’udar oferta ida. Atu aat ka diak, ita tenke simu.

*) Transformasaun tenke hahú hosi ita-nia an rasik; ema seluk ne’e somente fó deit motivasaun. Hodi nune’e, ita bele iha mudansa iha ita-nia moris.

*) Inan-aman hamutuk maka tau ita iha mundu. Keta nega sira nain rua nia favor. Ita keta haliis liu ba ida. Sé la’e, ida seluk laran kanek no laran moras.

Saturday, January 27, 2007

AFORISMA DIARIA [27-1-2007]

*) Ita bele bosok ema seluk, maibé susar ba ita atu bosok ita-nia an rasik.

*) Justisa, to’o ikus, sei manan. Maibé, uluk nanain, justisa terus la halimar.

*) Laiha buat foun ida iha mundu ne’e, hori uluk kedas to’o ohin loron. Buat tuan maka mosu fila fali, ho forma oin seluk.

*) Karik aisar kesak la futu hamutuk, oinsá maka ita bele dasa foer maka bou nakonu iha ita-nia uma laran rasik?

Friday, January 26, 2007

AFORISMA DIARIA [26-1-2007]

*) Inan aman nia kosar been (kole) ita oan sira selu labele, to’o deit ita tama fail ba rai kuak.

*) Se karik ó hakarak ema atu iha respeitu ba ó, ó mos tenke iha respeitu uluk ba ema.

*) Ema ne’ebé beik ka hatene buat sasan oituan deit, buka atu komplika sasan, maibé ema matenek oin seluk; nia buka atu simplifika.

Thursday, January 25, 2007

AFORISMA DIARIA [25-1-2007]

*) Domin halakon buat hotu.

*) Lalika mehi atu halo buat boot, karik buat kiik oan ida mos ita la konsege halo ho didiak, no to'o rohan.

*) Se maka hakarak buat hotu, to'o ikus lakon buat hotu. Hanesan malae Portuges sira dehan, "quem tudo quer, tudo perde".

Wednesday, January 24, 2007

AFORISMA DIARIA [24-1-2007]

*) Buat hotu iha mundu ne'e sei la kontinua iha bebeik.

*) Nusa maka la halo planu iha moris? Nusa maka ita sempre halo buat ida iha "ultima de hora"?

*) Moris iha mundu presiza iha balansu. Lakon balansu, ne'e susar boot!

Tuesday, January 23, 2007

KORESPONDENSIA LITERARIA I

Introdusaun

Dala ruma ha'u buka halo korespondensia literaria ho kolega eskritor/a sira hosi Indonezia kona-ba literatura liu hosi SMS. No, dala ruma mos, liu hosi e-mail. Ha'u mos sei buka publika, iha tempu ikus mai, korespondensia ne'ebe ha'u halo ho eskkritor/a hosi rai seluk mos.
****

SMS ba/mai ho Selma, kolega poetiza Indonezia nian ida ne'ebe oras ne'e hela iha Dili (korespondensia orijinalmente hala'o iha lian Indonezia: data//22-1-2007):

ABE: definisaun poezia la'os saida maka ita hatete maibe oinsa maka ita hatete, kona-ba ita-nia lalaok maka beik, estupidu, no parvu. iha komentariu ruma? (20:26:07)

SELMA: hein lai,ha'u dada iis lai. ha'u tama iha lasu laran [bainhira ema baku malu] besik embaixada australia, hafoin tiha sai hosi uma nug nian. (20:22:51)

SELMA: la konkorda! (20:28:03)

ABE: ok. entaun, tuir o nia hanoin, poezia ne'e saida, belun? eh,oinsa loos situasaun ohin ne'e? (20:36:35)

SELMA: ba ha'u, halai liuba saida maka ita hatete, maski buat ne'e estupidu, laran susar, impresaun, sst. tauk loos, hakfodak, kahur malu dala ida. (20:34:17)

ABE: ok, ita konkorda atu la konkorda malu. tuir ha'u-nia hanoin, konserteza iha elementu "saida" mos iha deskrisaun kona-ba realidade. maibe, iha tempu maka hanesan, bainhira ema nain rua haree buat ida maka hanesan, konserteza esforsu deskrisaun ne'e, entre sira, la hanesan, loos kala'e? (20:47:20)

SELMA: sim, bele, hanesan mos fotografu sira. objetu ne'ebe hanesan, rezultadu foto sei, konserteza, oin seluk. (20:47:26)

POEZIA MENSAL I

*) MEDITASAUN IHA PRINSIPIU TINAN NIAN
Ha'u nakdedar/falun metin ho tauk/Ita Boot nia iis manas/haklaken morin/Ha'u sinti furak/Ha'u foti dadaun pasu ida, hakat ba oin//
---
Dili, Janeiru 2007
*)Orijinalmente, poezia ne'e hakerek iha lian Indonezia
*) GLORIA IN EXELCIS DEO
Ita Boot maka Santu
Ita Boot maka Boot liu tomak
Ita Boot maka nu'udar buat hotu
(Ita Boot maka Alpha, Ita Boot maka Omega)
Fase hela ba kanek hirak ne'e!
---
Dili, Janeiru 2007
*)Idem
*)MEDITASAUN KALAN I
Ita Boot nia odomatan/nakloke bebeik/
Ha'u deit maka dalaruma/ baruk/ atu tama ba iha laran/
no horut anin furak iha ne'eba//
---
Janeiru 2007
*)Idem
*)MEDITASAUN KALAN II
1. Ba dalan ida ne'ebe deit Ita Boot hatudu/
Ha'u simu/
Halo tuir Ita Boot nia hakarak/
"Nai, halo ha'u tuir saida maka Ita Boot hatete!"/
2. Perdaun/O, Nai Maromak/O, Mestre/Ha'u la serve temi Ita Boot nia naran//
3. Ita Boot nia naran iha ba bebeik
Ita Boot nia naran morin
Hana'i hosi mundu rai klaran tomak
---
Janeiru 2007

REFLESAUN II: "ABUT NO HUN"



*) REFLESAUN DADEER
BA MALUK SIRA LIU HOSI TVTL


1. MANE MALUK, INAN FETON DOBEN TIMOR- OAN SIRA NE’EBÉ NAMKARI IHA RAI MURAK TIMOR-LOROSA’E NIA LARAN!

2.DADEER K’MANEK, DADEER K’SOLOK!

3.LORON FOUN MOSU TIHA ONA, LOROrN FOUN TO’O TAN TIHA ONA MAI.

4.MAI ITA HOTU HASORU LORON FOUN, HO FUAN HO NEON TOMAK!

5.TIMOR-LOROSA’E, RAI LAFAEK, RAI LULIK, RAI DOBEN ITA HOTU NIAN, NE’EBÉ ITA HAMRIK BA NE’E, FO TIHA ONA MÓS MORIS, FO TIHA ONA MÓS KSOLOK BA ITA HOTU.

6. MORIS NO K’SOLOK NE’EBÉ ITA HETAN, NU’UDAR OFERTA BOOT IDA.

7. ITA-NIA OAN SIRA, ITA-NIA BEI OAN SIRA NU’UDAR AISANAK NO AI DIKIN. ITA? SE LOOS MAKAT ITA? ITA MAKA NU’UDAR ABUT, ITA MAKA NU’UDAR HUN.

8. SANAK NO DIKIN SIRA SEI LA BURAS, SANAK NO DIKIN SIRA SEI LA MATAK, NO LOLO AN IHA FATIN-FATIN BAINHIRA ABUT NO HUN SIRA LA HETAN MATAK MALIRIN.

9.MATAK MALIRIN IHA, TANBA DOMIN NE’EBÉ HAKLAKEN, MATAK MALIRIN IHA, TANBA DOMIN NE’EBÉ HABURAS.

10.OHIN LORON IHA MUNDU MODERNU, ITA-NIA SANAK NO DIKIN SIRA BELE LOLO AN NO BURAS IHA FATIN-FATIN, IHA MUNDU RAI KLARAN.

11. ITA-NIA HUN, ITA-NIA ABUT, TENKE TUBA METIN IHA RAMELAU, TENKE TUBA METIN IHA KABALAKI NO TENKE TUBA METIN IHA MATEBIAN.

12. ITA KETA KOKO SALA TA KOTU ITA-NIA ABUT, ITA KETA KOKO SALA TA KOTU ITA-NIA HUN. TA KOTU, TA SALA ITA-NIA HUN, ITA MAKA SEI BUKA LIA MERIK. TA KOTU, TA SALA ITA-NIA HUN, WAINHIRA LORO-MATAN SA’E TIHA, NO HISIK NIA MANAS, ITA SEI FOLIN LAEK, ITA SEI NAMLAIK.


*) REFLESAUN RAI NAKARAS/KALAN
BA MALUK SIRA LIU HOSI TVTL



1. KALAN DIAK, KALAN K’MANEK, MANE MALUK INAN FETON DOBEN SIRA NE’EBE NAMKARI IHA RAI LULIK, RAI LAFAEK, RAI TIMOR-LOROSA’E IDA NE’E.

2. HATEKE FALI BA KOTUK, HANOIN HIKAS FALI ITA-NIA MORIS LORON TOMAK IDA NIAN, MOSU PERGUNTA BOOT IDA, “SAIDA MAKA ITA HALO TIHA ONA?”

3. HETOK ITA HALO, HETOK ITA SINTI BUAT BARAK MAKA ITA SEIDAUK HALO, NO KONSERTEZA, MALUK DOBEN SIRA, SEI IHA BUAT BARAK TAN MAKA ITA TENKE HALO, ATU HALO MORIS NE’E SAI FURAK LIUTÁN.

3. ITA-NIA MORIS TOMAK EJIJE ITA-NIA ATENSAUN KLEAN. NE’E KATAK MORIS KONVIDA ITA ATU LUKU KLEAN LIUTAN IHA KOLAN FURAK ASAUN NO REFLESAUN NIAN.

4.ITA IDAK-IDAK IHA NINIA KBIIT ATU HALO REVOLUSAUN FUAN LARAN NIAN ALIAS “REVOLUSAUN DA KONSIENSIA”. IHA REVOLUSAUN NE’EBÉ LAIHA RAN MAKA SULI NE’E, SAIDA MAKA ITA PRESIZA MAKA TUIR MAI NE’E:
-ITA PRESIZA PASIENSIA
-ITA PRESIZA IHA FIAR
-ITA PRESIZA IHA LARAN BADINAS
-ITA PRESIZA IHA BERAN

5. ITA IDA-IDAK, HA’U BELE DEHAN KATAK “NU’UDAR FATUK MUSAN KIIK OAN IDA NE’EBÉ NAI IHA LETAN AAS BA TODA BA IHA BEE KOLAN MOOS FURAK IDA. ITA MOUT BA BEE KIDUN. TEKI-TEKIS ITA HUSIK HELA LALAORAN KIIK, NENEIK-NENEIK HAKBESIK BA KOLAN NININ. LORO-MATAN NAKARAS HAKLAKEN NIA NABILAN, REI BEE KOLAN NIA IBUN KULIT. LALORAN KIIK, HO MAUS HAMOSU FURIN. LALORAN KIIK, NENEIK-NENEIK HALAKON SIRA-NIA AN."

*****

Dili, Janeiru 2007

*) Reflesaun ne’e ha’ u fo sai liu hosi TVTL, iha kada Kinta kalan, hahú iha
fulan Outubru tinan hotuk. Maluk hirak ne’ebé koñese ha’u
sempre goza ha’u katak ha’u serve atu sai padre. Ha’u hatan hodi
dehan, “ha’u apenas hanesan ema ne’ebé lori bee rega rai maka
maran dekor, nakonu ho rai rahun ho lia fuan oan ruma”.

AFORISMA DIARIA [23-1-2007]

*) Matenek la ho hakraik an laiha folin. Ita presiza halo tuir saida maka hare hanorin tiha ona mai ita. Bainhira fulin tebar, hare hakru'uk liutan.

Monday, January 22, 2007

ENSAIU LITERARIU 3-ARKIVU

Sophia de Mello Breyner Andresen: Amiga Timor-Leste Hananu Liberdade

Hosi *)Abé Barreto Soares

“the deeper that sorrow carves into your being,
the more joy you can contain”
Kahlil Gibran

Iha Segunda Feira, loron 5 fulan Jullu tinan 2004, wainhira iha loron manas molok oras besik almosu nian, ha’u foti jornal Timor Post lé atu hodi hatene konaba notisia rai laran nian no mós notisia seluk-seluk mundu nian. Iha pájina 10, seksaun notisia ho lian Portugés ne’ebe fornese hosi ajensia notisioza Portugeza, Lusa maka ha’u hetan novidade katak poetiza no eskritóra Sophia de Mello Breyner Andresen hakat tiha ona ba mundu seluk iha loron 2 fulan Jullu.

Hatene tiha konaba novidade mate Sophia nian ne’e, ha’u nia laran triste. Ha’u, imediatamente, hanoin hikas fali ha’u nia tempu wainhira ba dala uluk liu ha’u hahu hatene kona ba eskritóra ne’e iha tinan 1993, iha sidade Toronto, Kanada ne’eba. Ha’u mos haruka kedas mensajen telefone celular nian (SMS) ba ha’u nia belun sira hanesan Dosente UNTL nian, João Paulo Esperança iha Dili no mós Jorge Mesquita Lobo ne’ebe uluk servisu iha Embaixada Portugal iha Timor-Leste iha Lisboa ne’eba —hato’o ha’u nia sentimentu laran susar nian maka profundu ba sira konaba Sophia.

Iha tempu Veraun 1993, mais ou menus iha tuku hat ka lima lorokraik hanesan ne’e, hafoin tiha ha’u ba vizita bibliotéka públiku nian ida iha sidade Toronto, Kanada maka ha’u deskobre Sophia de Mello Breyner Andresen nia obra poétika. Ninia poezia ho titulu Tão Grande Dor mosu iha revista ida naran Gente Modesta. Revista ne’e ha’u hetan iha kafé Portugeza nian ida, ne’ebe ema fahe gratuitamente. Kafé Portugeza nian ne’e situa iha área ne’ebe ema Portugés barak maka hela ba—loke sira nia restaurante no loja sira. Iha área ne’e maka ha’u “respira ar” Portugés nian oituan wainhira pasiar ba mai, fa’an matan mesak-mesak hanesan ema refujiadu polítiku nian ida.

Ho ninia poezia Tão Grande Dor Sophia mós hakarak tebes duni sinti sofrimentu povu Timor-Leste nian, no nia hakarak kanta hamutuk ho Timor oan sira kananuk liberdade nian. Nia oferese nia an sai amiga Timor-Leste nian ida, nia oferese nia an hodi integra iha espíritu solidaridade nian.

Tão Grande Dor

<> palavras de um timorense à RTP

Timor fragilíssimo e distante
Do povo e da guerrilha
Evanescente nas brumas da montanha

<>

Em frente ao pasmo atento das crianças
Assim contava o poeta Rui Cinatti
Sentado no chão
Naquela noite em que voltara da viagem

Timor
Dever que não foi cumprido e que por isso dói

Depois vieram notícias desgarradas
Raras e confusas
Violências mortes crueldade
E anos após ano
Ia crescendo sempre a atrocidade
E dia a dia --- espanto prodígio assombro ---
Cresceu a valentia
Do povo e da guerrilha
Evanescente nas brumas da montanha

Timor cercado por um bruto silêncio
Mais pesado e mais espesso do que o muro
De Berlim que foi sempre falado
Porque não era um muro mas um cerco
Que por segundo cerco era cercado

O cerco da surdez dos consumistas
Tão cheios de jornais e de notícias

Mas como se fosse o milagre pedido
Pelo rio da prece ao som das balas
As imagens do massacre foram salvas
As imagens romperam os cercos do silêncio
Irromperam nos écrans e os surdos viram
A evidência nua das imagens
---
Atu buka hatene liu tan kona ba Sophia de Mello Breyner Andresen nia obra, ha’u tenta lé ninia livru poezia iha livraria sira maka iha sidade Lisboa laran iha tinan 1995, 1998, 1999 no tinan 2000.

Furak atu akompaña Sophia ninia kontribuisaun ba mundu literária Timor-Leste nian. Iha tinan 1998 ha’u iha oportunidade diak hodi asiste lansamentu livru poeta Timor oan nian ida naran João Aparício ho títulu À Janela de Timor , ne’ebe Sophia rasik maka hakerek ninia prefásiu, iha bibliotéka “Espaço Por Timor”. Nia deskreve João ninia livru hodi dehan:

“…Por isso hoje À Janela de Timor é um livro de revolta moral e intelectual perante o esmagamento de um povo.
De poema em poema o texto de João Aparício é a crónica dolorosa de um país ocupado e oprimido onde à sombra da bandeira vermelha e branca da Indonésia se sucedem os abusos, os insultos, os ultrajes e onde os direitos humanos são espezinhados e escarnecidos: mulheres violadas, homens na prisão, destruições, massacres.”

Furak atu haree mós poezia Sophia de Mello Breyner Andresen nian mosu iha monumentu balu iha sidade Lisboa ne’eba. Wainhira ha’u, maluk refujiadu Timor oan sira balun no mós maluk Portugés sira halo hotu tiha manifestasaun polítika iha edifisiu embaixada Estadus Unidus nia oin hafoin tiha rungu-ranga Setembro Negro 1999 nian, ha’u hamarik iha monumentu ida ne’ebe poezia Sophia nian hakerek iha ninia lolon, ha’u refleta: “aban bainrua Timor-Leste sai nasaun independente ida ona, ha’u hakerek haree mós obra poétika poeta ka poetiza nian sira mosu iha monumentu hanesan sira ne’e……Hodi nune’e obra poétika sira bele sai popular iha públiku sira nia let….”

Sophia de Mello Breyener Andresen nu’udar eskritóra kontemporánia Portugal nian ida ne’ebe tama tiha ona iha ha’u nia lista referénsia literária. Ha’u gosta tebe-tebes ninia estilu hakerek poezia maka badak-badak.

Hanesan “mulher das letras” nian ida, Sophia mós hakarak fahe mai ita ninia kredo konaba esensia poezia nian. Iha poezia, ita presiza oferese ita nia an tomak. Kona ba ida ne’e, nia hakerek iha Arte Poética II:

“ A poesia nào me pede propriamente uma especialização pois a sua arte é uma arte de ser. Também não é tempo ou trabalho o que a poesia me pede. Nem me pede uma ciência nem uma estética nem uma teoria. Pede-me antes a inteireza do meu ser, uma conciência mais funda do que a minha intelegência, uma fidelidade mais pura do que aquela que eu posso controlar…………Pede-me que viva atenta como uma antena, pede-me que viva sempre, que nunca me esqueça. Pede-me uma obstinação sem tréguas, densa e compacta.”

Sophia de Mello Breyner Andresen la’o hela tiha ona ita hotu ba mundu seluk. Maibe, ninia klamar hamutuk hela nafatin ho ita wainhira ita hala’o ita nia viajen literária maka sei naruk—tun foho, sa’e foho, hakur tasi, hakur mota.

Adeús Sophia! Adeús Grande Poetisa! Requiescat in Pacem!

Dili, 20-7-2004
*)Poeta/Intérpretu

ENSAIU LITERARIU 2-ARKIVU

FERNANDO SYLVAN: HA’U NIA MESTRE, HA’U NIA MENTOR

(Viajen Literária nian ida)
--Nota intervensaun iha palestra ba estudante ramu Portugés UNTL nian sira iha loron 10, fulan Jullu, tinan 2004--
Hosi: Abé Barreto Soares*)

Dader k’manek, dader murak ba maluk estudante no dosente sira hotu! Loron ohin, nu’udar loron ksolok ida tebes mai ha’u atu mai iha Universidade Nasional Timor-Leste, hamutuk ho maluk sira atu fahe netik ha’u nia hanoin, ha’u nia perspektiva, ha’u nia esperiensia em relasaun ho literatura Timor-Leste nian.

Uluk nanain ha’u hakarak hato’o ha’u nia obrigadu barak ba Maun/Alin Dosente João Esperansa ba ninia konvite atu mai iha ne’e. Tuir lolos ha’u mai dada lia ho maluk sira iha loron Sábadu liu ba, maibe tamba ha’u okupadu oituan ho ha’u nia servisu profesional iha UNMISET (hanesan intérpretu/tradutor), no mós ho asuntu familiar nian balu maka ha’u tenta atu kansela tiha ita nia enkontru iha semana liu ba ne’e. Ha’u husu deskulpa ba inkonviniénsia ne’ebe kauza hosi ha’u nia auzénsia ida ne’e.

Ha’u nia prezensa ohin (iha aktividade kultural) iha Universidade Nasional Timor-Leste nu’udar ha’u nia prezensa ba dala tolu nian. Ha’u haksolok tebes atu fila fali mai iha ambiente akadémiku hanesan ne’e. Ida uluk liu ha’u mai iha ne’e, se la sala karik iha fulan Outubru tinan 2001. Ha’u mai fo palestra ida ba estudante ramu Inglés nian sira ho konvite hosi ha’u nia kolega dosente Australiana nian ida, ne’ebe iha momentu ne’e ha’u ko’alia oituan kona ba kna’ar Maun Bo’ot José Alexandre “Kay Rala Xanana” Gusmão nian, ne’ebe la’os hanesan ema polítiku ida, maibe ko’alia kona ba Maun Xanana nia kna’ar hanesan poeta alias lia nain ida hosi ita nia rain doben Timor-Leste maka ita hotu hadomi ho fuan no laran tomak. Segundu ha’u mai iha ne’e bainhira ha’u partisipa iha loron komemorasaun ita nia restaurasaun independénsia iha fulan Maiu tinan 2002. Iha momentu ne’eba ha’u hetan konvite hosi komisaun organizadora selebrasaun independénsia nian atu mai lé poezia iha programa inagurasaun eskpozisaun pintura hosi artista Timor oan sira no mós hosi rai liur. Maun Xanana mós partisipa iha ekpsozisaun ida ne’e. Ha’u hili atu lé Maun Xanana nia poezia balu hosi nia livru “Mar Meu” ho versaun Inglés tamba razaun iha momentu ne’e laos deit ema Timor ho Portugés maka marka sira nia prezensa maibé ema hosi hosi rai seluk mós.

Hanesan maluk sira hatene katak atu ko’alia kona ba literatura Timor-Leste em jeral, buat ne’e presiza tempu barak, presiza gasta enerjia barak, presiza estudu ida maka profundu tebes. Tamba ne’e duni maka iha dader furak ida ne’e, ho tempu maka limitadu ne’ebe ha’u iha, ha’u sei buka atu limita ha’u nia tópiku ba deit eskritor ka hakerek nain Timor-Leste nian maka imi hotu konyese tiha ona, naran Fernando Sylvan.

Ita hotu iha ita nia moris, sempre iha mestre, sempre iha guru. Sira maka orienta ita, sira maka hatudu, sira maka leno dalan mai ita. Fernando Sylvan ha’u konsidera nu’udar ha’u nia mestre, nu’udar ha’u nia mentor literáriu nian ida ne’ebe sai hosi rai lulik oan ida ne’e. Nia iha k’bit, nia iha forsa, nia iha estamina atu soe netik, marka netik marku literáriu nian ida iha ita nia vida kultural hanesan Timor oan maka halo parte iha vida kultural mundu rai klaran nian.

Ha’u hahu konyese Fernando Sylvan iha finais tinan 1980 iha sidade Yogyakarta, Indonesia bainhira iha tempu ne’eba ha’u frekuenta namanas ha’u nia kursu literatura Inglesa iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Ha’u hetan obra poezia oan ida Fernando Sylvan nian hosi livru “FUNU: The Unfinished Saga of East Timor “, autoria Maun José Ramos-Horta hanesan Representante FRETILIN nian iha ONU. Ha’u hetan livru ne’e klandestinamente hosi ha’u nia kolega ativista estudante Antropólogia Indonesian nian ida ne’ebe foin fila hosi Australia. Poezia oan ne’e maka tuir mai ne’e:

Funu, guerra—A guerra
Há-de terminar
A sorrir amor

Semente a partir-se
Tem seu fim na flor

Poezia oan ne’e toka tebes ha’u nia fuan. Ha’u kan tebe-tebes poezia ne’e. Ha’u mós imajina kedas bainhira lós maka ha’u bele hasoru Fernando Sylvan. Tamba haré ba poezia ne’e furak, ha’u mós tenta traduz (livremente) ba lian Tetum ho lian Indonesia:


Funu—Funu. Funu
Sei hotu
Atu hamanasa iha domin

Ai musan sei rahun
Sei iha fim, buras iha aifunan
---
Funu, Perang—Perang
Akan berakhir
Dalam senyuman kasih

Bijih-bijih akan hancur
Berakhir dalam mekaran bunga

Ho poezia badak oan ida ne’e, ita haré katak lia nain Fernando Sylvan hakarak deskreve luta, funu Timor-Leste nian maka dura kuaze um kuartu de sekulu, to’o ikus hetan duni ninia liberdade, hetan duni ninia independensia, hetan duni ninia ukun rasik an.

Tamba razaun situasaun politika maka manas hafoin tiha masakre 12 Novembru tinan 1991, ha’u konsege halai, husu auxiliu pólitiku bainhira ha’u iha tiha ona rai bo’ot Kanada maka malirin tebes iha tempu invernu. Iha momentu ne’e ha’u halao hotu tiha ona ha’u nia programa interkambiu kultural, ne’ebe hahu hosi fulan Setembru to’o fulan Novemberu tinan 1991. Iha Kanada maka ha’u hasoru fila fali ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan liu hosi ninia obra poezia oan ida seluk maka mosu iha booklet ne’ebe grupu solidaridade ba Timor-Leste iha Portugal, “A Paz é Possivel em Timor-Leste” maka publika:

Infância

As crianças brincam na praia dos seus pensamentos
E banham-se no mar dos seus longos sonhos

A praia e o mar das crianças não têm fronteiras

E por isso todas as praias são iluminadas
E todos os mares têm manchas verdes

Mas muitas vezes as crianças crescem
Sem voltar à praia e sem voltar ao mar

Poezia ne’e halo ha’u hanoin fali ha’u nia tempu sei ki’ik oan iha ha’u nia aman nia rai Manatuto—halimar ho rai henek iha tasi ibun, hariis molik, daku tasi ben ba malu, duni malu tun sa’e ho labarik sira seluk maka iha idade hanesan ho ha’u.

Lé tiha poezia “Infância” ne’e, ha’u nia laran hakarak atu hasoru ha’u nia mestre, ha’u nia mentor literáriu Fernando Sylvan hetok maka’as liu tan. Ha’u mós imajina: durante ne’e ha’u aprende literatura rai seluk nian hanesan literatura Amerika, Inglés ho Indonesia nian iha ha’u nia tempu fakuldade iha Yogyakarta, maibe bainhira lós maka ha’u bele aprende ha’u nia literatura Timorense rasik?

Hanesan ema refujiadu polítiku ida, ha’u sinti solidaun tebes hela iha rai Kanada. Ha’u sofre “culture shock”/sok kultural. Karta hosi maluk sira hosi Portugal maka ha’u nia belu diak hamaluk ha’u, no hamenus ha’u nia saudades ba rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u nia belun feto Timor oan ida maka sai n’udar “reporter” diak ida—haktuir pasajen kona ba Timor nian mai ha’u hosi rai Lusitania. Hosi nia maka ha’u tenta buka atu hatene liu tan kona ba ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan. Ha’u dehan ba kolega oan ne’e hosi ha’u nia karta sira katak se karik hasoru malu ho katuas Fernando Sylvan, halo favor hato’o hela ba nia katak nia iha duni admirador ida hanesan ha’u maka hela iha Kanada hanesan refujiadu polítiku nian ida, no hakarak tebes atu hetan ninia livru poezia. Hosi resposta karta ha’u nia kolega ne’e nian ha’u hetan notisias katak katuas Fernando Sylvan sinti haksolok ho ha’u nia interese ba nia obra, no ba nia kna’ar hanesan lia nain ida. Nia hatete ba kolega ne’e katak nia hakarak hasoru ho ha’u loron ida, no hakarak oferese rasik kópia livru poezia ninian ba ha’u.

Fulan Dezembru tinan 1993 to’o. Rai mós malirin tamba Invernu tama ona. Hosi ha’u nia kuartu apartamentu ha’u hateke sai hosi janela ha’u haré zelu tun maka’as. Ai hun sira molik, tahan monu hotu ona. Rai atu nakaras dadaun ona. Lampu neon iha estrada ibun lakan. Kareta eléktriku la’o liu ba mai halo lian maka’as. Ambiente invernu nian hanesan ne’e provoka ita atu sinti laran triste, laran saudades ba maluk sira no rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u hatete ba ha’u nia an: bainhira lós maka ha’u bele sama fali rai Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira, hamanasa, tanis fali hamutuk ho sira no han fali hahan sira ne’ebe ita nia bei ala sira hanorin hela tiha ona mai ita atu tein, no rei fali ha’u nia inan doben nia ren tos hanesan jestu domin nian ne’ebe ha’u hatudu ba nia? Ha’u mós lé fali notisia ne’ebe ha’u hasai hosi internet/rede kontaktus solidaridade ba Timor-Leste nian katak ha’u nia mestre, ha’u nia mentor, Fernando Sylvan Maromak bolu tiha ona ba mundu seluk. Ha’u laran taridu, ha’u nia laran tanis, ha’u nia laran dodok. Ha’u nia mehi no hau’u nia mentor nia mehi atu ami hasoru malu fizikamente—hakoak malu, fo parabens ba malu, fahe esperiénsia literária nian laiha ona. Lakon tiha ona. It is gone with the wind. Ha’u tenta hamenus ha’u nia laran triste hodi hakerek poezia oan ida kona ba nia. Pena maka ha’u la bele konsege atu fahe ho imi ohin poezia oan ne’e tamba nota poezia oan ne’e ha’u la hatene ha’u tau iha ne’ebe ona. Pode ser ke ha’u so’e hela nota ne’e iha Kanada ne’eba. La hatene lós! Maibe, ha’u hakarak, em troka, deskreve ha’u nia mestre maka hakat tiha ona ba mundu seluk ho ha’u nia poezia oan ida tuir mai:

Kuikuti Derapmu

Kau telusuri
Dengan pasti
Jalanan penuh liku-liku
Kuikuti derapmu
Sambil mengais benih bijak. Yang sempat kau hamburkan
---
Ha’u tuir O nia Dalan Leut

O la’o liu tiha ona
Ho fiar metin
Dalan sira maka nakonu ho kleuk
Ha’u tuir o nia dalan leut
Hodi hili mós ai musan matenek. Ne’ebe o konsege kari halo namakari
----

Rai Portugal maka nu’udar Timor-Leste nia eis kolonizador, ne’ebe uluk ha’u sei ki’ik oan iha ha’u nia ina nia rain, Fohorém, Distritu Covalima ne’eba hahu hatene bainhira ha’u sei eskola iha pre-primária ho hananu “Portugal é lindo, Portugal das flores”, no mós ninia hino nacional “Heróis do Mar”, to’o ikus ha’u sama rasik ho ha’u nia ain foin ba dala uluk iha fulan Abril tinan 1995. Momentu ne’e ha’u ba Portugal atu partisipa iha konferensia kona ba Timor-Leste nian ida, ne’ebe organiza hosi Prof. Barbedo Magalhães hosi Universidade Porto. Ha’u aproveita konferensia ne’e hodi vizita kolega no familia sira. Pelu menus ho vizita ida ne’e, ha’u bele hamate ha’u nia saudades. Hafoin tiha konferénsia ne’e maka ha’u hakat ba fa’an matan no vizita bibilioteka ida ne’ebe kona ba Timor-Leste naran “Espaço Por Timor” iha sidade Lisboa laran. Se la sala, iha tinan ne’e duni maka ha’u hahu konyese ita nia Maun/ Dosente João Esperança, konyesidu ho inisial, JP [le: Jota Pé].

Iha “Espaço Por Timor” maka nu’udar fatin ida ne’ebe ha’u ‘hasoru’ fila fali ha’u nia mestre Fernando Sylvan hosi ninia livru kolektania poezia ho títulu “A Voz Fagueira de Oan Timor”. Hosi livru ida ne’e maka ita barak hatene katak “Fernando Sylvan moris iha Dili, iha loron 26 fulan Agostu, tinan 1917. Nia ba Portugal bainhira nia sei tinan ne’en deit. Nia bo’ot dadaun, moris, halo viajen, servisu, no mós luta—sai matenek—no to’o ikus sai ema ida maka respeitadu hosi ema barak iha fatin-fatin”.

Maluk sira iha biblioteka “Espaço Por Timor” fa’an livru “A Voz Fagueira de Oan Timor”, no ha’u konsege sosa kópia ida livru ne’e nian. Hosi livru ne’e maka ha’u buka atu “mergulha” liu tan iha tasi klean mundu literáriu hau nia mestre Fernando Sylvan nian. Ha’u hahu deskobre ninia estilu hakerek poezia maka badak-badak. Interesante! Ninia estilu ne’e furak ba ha’u atu aprende tuir. Ha’u bele dehan katak ninia estilu afekta tebes ha’u nia estilu hakerek durante ne’e. Ha’u hakarak sita poezia balu:

Pedem-me um minuto de silêncio pelos mortos mauberes

Respondo que nem por um minto me calarei
---
poema a Xanana Gusmão

Depois
(mas só depois)
os galos
lutarão sem lâminas
---
Dormes comigo
Acordada
Como se toda a noite
Fosse dia

Fazer-amor
É poesia

---

Fiz um poema com palavras tuas.

E basta ele para eu ser poeta
--
Ninia estilu hakerek ho fraze badak-badak halo ha’u kompara fali ho poeta Japonés, Basho ne’ebe hakerek poezia típika Japonésa, haiku (tradusaun iha lian Inglés ho Tetum):

Basho nowaki shite
Tarai ni ame o
Kiku yo kana
---
A banana plant in the autumn gale
I listen to the dripping of rain
Into a basin at night
---
Hudi hun ida anin bo’ot Outono nian hu
Ha’u se tilun ba udan maka turu
Ba iha basia oan ida iha kalan nakukun

Arare kiku ya
Kono mi wa moto no
Furugashiwa
----
The sound of gail
I am the same as before
Like that aging oak
-----
Udan zelu halo lian
Ha’u hanesan nafatin uluk
Hanesan mós ai Carvalho oan ida ne’eba ne’e.
---
Ha’u mós gosta atu halo komparasaun estilu hakerek poezia badak Fernando Sylvan nian ho estilu hakerek poezia poetiza Amerika nian, Emily Dickinson. Ha’u aprende obra Emily Dickinson nian hosi ha’u nia Professor Amerikanu nian ida ne’ebe uluk hanorin ha’u iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Iha ninia obra poétika, Emily Dickinson ne’ebe moris iha tinan 1830 no mate iha tinan 1886, hananu:

I’am nobody! Who are you?
Are you nobody, too?
Then there’ s a pair of us—don’t tell!
They’d banish us, you know
Ha’u ne’e laos ema ida! Ita bo’ot ne’e se ida?
Ita bo’ot ne’e mós laos ema ida ka?
Nune’e entaun, ita nia rua ne’e par—labele kedas hatete buat ne’e!
Sira sei hamate ita nain rua, o hakarak hatene?

It was late for man
But early yet for God;
Creation impotent to help
But Prayer remained our side

Tarde tiha ona ba ema kriatura
Maibe sei sedu ba Maromak
Kriasaun laiha kbit atu fo tulun
Maibe orasaun sei iha nafatin iha ita nia sorin

----

Ita nia ferik ho katuas sira nia lia fuan murak haklaken mai ita katak
“ita labele haluha ita nia hun, ita nia abut. Ita nia abut maka fo kbit. Ita nia abut maka fo beran mai ita. Bainhira ita kotu ho ita nia abut, loron matan sa’e mai, habai ita maran dekor, ita namalaik.” Nune’e mós hanesan ita ema Timor oan nia moris iha aspektu sosial, polítika, no kultural. Ita labele ta kotu ho ita nia abut, ita nia hun ne’ebe tuba metin iha Matebian, Kabalaki ho Ramelau nia hun. Fernando Sylvan hanesan ema luta nain ida ne’ebe defende no afirma metin kultura Timor, kultura Maubere nian ho ninia manifesto tuir mai:

MANIFESTO MAUBERE

A cultura é a memória
De um povo que não morre!

A accão é a história
De um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?

A vida é a liberdade
De um povo que não morre!

A independência é a vontade
de um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?

A justiça é a oferta
De um povu que não morre!

A luta é a descoberta
De um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?
---
Hanesan esforsu apresiasaun literaria nian ida ha’u tenta traduz poezia ne’e ba lian Inglés bainhira ha’u lé ba maluk Anglo-Saxone sira iha rai Kanada ne’eba, ho mós iha Timor-Leste. Ha’u mós tenta traduz tiha poezia oan ne’e ba lian Indonésia. Bainhira ha’u partisipa iha Festival Poezia Winternachten iha Holanda iha fulan Fevereiru tinan 2000, ha’u tenta introduza ita nia lia nain ne’e nia obra ba maluk eskritor Indonesia sira hanesan Goenawan Muhammad, Agam Wispi, Hesri, no seluk-seluk tan. Ho esforsu ha’u nia belun Artur Marcos, Profesor ema Portugés nian ida, poezia ne’e mosu iha revista Faculdade das Letras, Universidade Lisboa, “Os Fazedores das Letras” iha fulan Abril 2000, se la sala. Ho lian Indonesia, ha’u hakarak hananu knananuk ha’u nia mestre nian:

Manifesto Rakyat Maubere

Kebudayaan merupakan memori sebuah bangsa yang tak mati!

Aksi merupakan sejarah sebuah bangsa yang tak mati!

Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?

Hidup merupakan kebebasan sebuah bangsa yang tak mati!
Kemerdekaan merupakan keinginan sebuah bangsa yang tak mati!

Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
Keadilan merupakan pemberian sebuah bangsa yang tak mati!
Perjuangan merupakan sebuah penemuan sebuah bangsa yang tak mati!

Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?

---

Fulan Julhu tinan 2000 ha’u sama fali ita nia rain doben Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira hafoin tinan 14 nia laran lao hela alias ba ‘labuk’ atu buka hatene kona ba moris nia midar ho moruk iha malae nia rain. Hahu fulan Agostu tinan 2000, liu hosi programa “Sirkulu Poezia” iha Radio UNTAET to’o Radio Timor-Leste iha fulan Abril 2003, ho k’bit maka ha’u iha, ha’u tenta introduza ba maluk ouvintes sira kona ba poeta, eskritor Timor oan sira, inklui hau nia mestre, hau nia mentor Fernando Sylvan. Maibe, infelizmente, tamba razaun okupadu ho hau nia servisu nu’udar durubasa, ha’u husik hela tiha programa ne’e. Ha’u hakarak hamoris fali, maibe la hatene oin nusa? Ha’u haré tok hau nia tempu.

Ha’u haksolok tebes katak literatura Timor nian mós hetan espasu diak iha universidade prestíjiu ida ne’e. Parabéns ba maluk hirak ne’ebe halo tiha esforsu tomak atu halo buat ne’e sai realidade. Husu bo’ot literatura Timor-Leste nian matak no buras iha tempu ikus mai.

Lia fuan ikus maka ha’u hakarak hato’o ba maluk sira, hafoin tiha atan ha’u aprende buat balu hosi ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan maka tuir mai:


EKSPRESAUN POÉTIKA

Iha palku leten
Kahlil Gibran, lia nain Libanon nian mosu ho dehan,
“Libanon nu’udar ha’u nia eskpresaun poétika”

Nune’e mós ha’u mosu ho dehan,
“Timor-Lorosa’e nu’udar ha’u nia ekspresaun poétika”

Ha’u sei husik hela monumentu ida
Iha rai fehan
Nune’e tiha ha’u nonok
No hakiduk

***

Dili, Jullu 2004
*)Poeta/Tradutor/Intérpretu

ENSAIU LITERARIU 1-ARKIVU



BORJA DA COSTA: LIA-NAI’N IDA NE’EBÉ HA’U HATENE

Hosi *)Abé Barreto Soares

Ha’u hahú hatene kona-ba poeta aliás lia-na’in Timor-Leste nian ida ne’ebé ho naran kompletu Francisco Borja da Costa, moris iha Fatuberlihu, Distritu Manufahi, iha loron 14 fulan Outubru tinan 1946 liu hosi ha’u-nia belun feto jornalista Australiana, Jill Jollife nia livru, “East Timor: Nationalism and Colonialism” iha finál tinan 1980.

Hosi livru Jill Jollife nian ne’e maka ha’u hatene katak afinal knananuk “Foho Ramelau”, ne’ebé sai tiha FRETILIN nia inu, nu’udar obra poétika Borja da Costa nian.

Hanesan ema ida ne’ebé gosta literatura, no poezia partikularmente, bainhira hatene katak Timor-Leste mós iha poeta revolusionáriu ida hanesan Borja da Costa, iha momentu ne’e, ha’u haksolok no iha kuriozidade boot tebes atu hatene liután se loos maka nia. Ha’u mós hetan inspirasaun barak hosi Borja da Costa atu hakerek netik mós ha’u-nia sentimentu no hanoin liu hosi obra poétika kona-ba Timor-Leste nia hamanasa no tanis. Hahú iha tempu ne’e kedas hau konsidera Borja da Costa hanesan ha’u-nia mentor literáriu ida.

Ha’u-nia kuriozidade ne’e hetan ninia resposta bainhira iha tinan 1992—momentu ne’e ha’u iha ona Kanada hanesan refujiadu politiku ida-- ha’u hetan fotokopia livru poezia Borja da Costa nian hosi ha’u-nia belun feto ativista ne’ebé involve iha grupu solidaridade ba Timor-Leste. Ha’u tenta halo tradusaun poezia Borja da Costa nian sira ne’e ba lian Indonézia hanesan ha’u-nia apresiasaun pesoal ba ninia obra poétika.

Iha tinan 1993, ha’u hasoru kantor/ativista Timor-oan, Agio Pereira ne’ebé konsege ba to’o Kanada, partisipa iha Festival Tempu Veraun nian ida. Ami dada lia barak oituan kona-ba Borja da Costa. Hosi Agio, ha’u hatene katak Borja da Costa hameno lia fuan ruma ba nia katak nia hakarak tebes haree nia poezia “Um Minuto de Silêncio” nakfilak an sai múzika. Hatan ba pedidu Borja da Costa nian ida ne’e, Agio konsege duni halo poezia oan ida ne’e sai múzika ida, no mosu iha Agio nia album múzikal, “I Am Still Fighting.”

Furak atu hatene katak obra poétika Borja da Costa nian sira seluk hanesan “Kdadalak”, “Kolele Mai “ , no “Um Minuto de Silêncio” sai tiha ona múzika, no liu-liu “Pátria, Pátria” ne’ebe ita-nia Konstituisaun konsagra tiha ona sai hanesan inu nasionál Timor-Leste nian.

Hanesan poezia sira ne’ebé poeta revolusionáriu sira hakerek iha rai-rai ne’ebé deit, lia fuan sira ne’ebé uza iha poezia Borja da Costa nian ne’e mesak simples. Maibé simplisidade ida ne’e maka nu’udar poezia sira ne’e nia kbiit.

Entre poezia Borja da Costa nian sira ne’ebé publika tiha ona ne’e, ha’u gosta liu-liu maka “Um Minuto de Silêncio”. Ha’u-nia isin fulun hamrik tebes bainhira ha’u rona deklamasaun poezia ida ne’e hosi maluk Zeca Branco iha momentu festa restaurasaun independénsia Timor-Leste nian iha Tasitolu iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.

Iha fulan Novembru tinan ida ne’e, to’o ikus Institutu Sahe ba Libertasaun (ISL) konsege halo lansamentu livru poezia Borja da Costa nian ho lian Tetun no Portugés. Ha’u sinti previlejiadu tanba hetan fiar hosi maluk sira hosi ISL atu involve iha prosesu publikasaun livru ida ne’e hanesan tradutór.

Hanesan fó sai iha introdusaun livru poezia ne’ebé foin lalais lansa ne’e katak “Francisco Borja da Costa iha kontribuisaun boot ba dezenvolvimentu kultura nasionál Timor maibé ema barak haluha tiha ona heroi nasionál ne’e nia kna’ar”. Ha’u sei la hakfodak katak ema barak haluha tiha buat ne’e. Borja da Costa mós hanesan poeta sira seluk, maski sira kontribui barak iha sira-nia vida hanesan ema kreativu ida, maibé sira nu’udar hanesan saida maka poeta Libanéz Kahlil Gibran hatete katak , “ a poet is a dethroned king sitting among the ashes of his palace trying to fashion an image out of his ashes.”

Hanesan ha’u-nia forma omenajen ida ba Borja da Costa, ha’u konsege hakerek tiha ona poezia rua kona-ba nia. Ha’u buka atu fahe ho maluk leitor sira poezia ida deit iha artigu ida ne’e :

14 OUTUBRU 1946

Kosok oan ida
Moris iha Fatuberlihu iha loron 14 fulan Outubru tinan 1946

Tau naran sarani Francisco Borja da Costa


Ninia inan la hatene katak kosok oan ne’e aban bainrua boot sai
poeta Timor-Lorosae nian ida, ne’ebé ninia moris
ema habadak iha fulan Dezembru tinan 1975

Ninia inan la hatene katak kosok oan ne’e aban bainrua sei
hakerek poezia ida ho títulu “ O RASTO DA TUA PASSAGEM”

ne’ebé doko sentimentu
nasaun tomak ida nian
maka hein hela naroman ahi liberdade
---

Borja da Costa ninia karakter revolusionáriu iha obra literária fó hanoin fali ha’u kona-ba poeta revolusionáriu sira hosi rai seluk, liu-liu hosi Filipina hanesan José Maria Sison, Angola: Agostinho Neto, El Salvador: Roque Dalton, Nicaragua: Leonel Rugama, no Guatemala: Otto Rene Castillo.

Borja da Costa mosu tiha ona iha ita nia leet, hananu ho ninia obra literária. Nia rai hela tiha ona buat murak ruma molok “nia semo ba mundu seluk”. Hanesan poeta ida, nia halo ita sinti hanesan saida maka Kahlil Gibran hatete, “Penyair adalah manusia yang membuat kita merasa---setelah membaca sajaknya---bahwa sajaknya yang terbaik belum digubah..”

Dili, 10-12-2005
*) Durubasa, amante poezia hela iha Dili.





AFORISMA DIARIA [22-1-2007]

*) Ita presiza atu leno an bebeik alias halo reflesaun, hodi nune'e ita bele sukat ita-nia kbiit to'o iha ne'ebe atu hodi hala'o moris.

*) Moris nakonu ho mutin ho metan. Lalika hakfodak!

*) Ita tenke hatene ita mai hosi ne'ebe, oras ne'e ita iha ne'ebe, no atu ba ne'ebe.

*) Keta haluha ita-nia hun. Buka atu fui bebeik ita-nia hun, hodi nune'e ita-nia dikin sei buras no matak.
++) Desde sei kiik kedas, ha'u gosta rona ema katuas ho ferik sira hasai lia fuan murak sira hanesan ne'e. Hakerek lia murak sira ne'e apenas nu'udar ha'u-nia maneira rasik ida atu akapta buat hirak ne'ebe iha tiha ona. Lia fuan sira ne'e nu'udar osan mean. Ha'u iha planu atu halo kolesaun ba lia fuan murak sira ne'e. La hatene mehi ida ne'e bainhira loos maka bele realiza.

REFLESAUN I :"UKUN RASIK AN"

1. UKUN RASIK AN ITA HOTU SOSA HO RAN!

2. UKUN RASIK AN ITA SOSA HO RUIN NAMLEKAR!

3. UKUN RASIK AN, LIA FUAN LULIK, LIA FUAN MURAK!

4. UKUN RASIK AN ITA TANE, ITA HAHII HAMUTUK!

5. UKUN RASIK AN HALIBUR ITA TOMAK HANESAN TIMOROAN!

6. HAMUTUK ITA MEHI IHA LORON HORISEIK!

7. HAMUTUK ITA MEHI IHA LORON OHIN!

8. HAMUTUK ITA MEHI, HASORU LORON ABAN ATU HALO TIMOR-LESTE SAI UMA
LARAN IDA DEIT NAFATIN TO’O RAI NABEEN!

9. ITA NIA UMA LARAN FOER, ITA HOTU MAKA SEI SINTI LA FURAK!

10. HAMUTUK ITA FUTU AISAR, HAMUTUK ITA DASA FO’ER HALO MOOS IHA ITA-
NIA UMA LARAN!


Dili, 27 Novembru 2006
*) Reflesaun ne'e tuir loloos atu fo ba maluk oan ida hosi Hera, maibe too ikus nia la konsege foti hosi ha'u-nia liman. Nia promete atu mai foti atu uza reflesaun nee iha enkontru rekonsiliasaun no seremonia komemorasaun loron independensia-28 Novembru.

INTRODUSAUN

Maluk doben sira, ne’e maka ha’u-nia "blogspot"--fatin halimar privadu
iha mundu literariu nian. Ha’u hakarak konvida maluk sira hotu
atu ita fahe ba malu hanoin no sentimentu
kona-ba moris liu hosi espasu oan ida ne'e.

Ba maluk sira ne'ebe sita ka kopia tomak ka balu deit obra sira ne'ebe mosu iha situs privadu ida ne'e, halo favor fo netik rekonesimentu.


Imi bele kontaktu ha'u liu hosi e-mail: rentaufohorem@yahoo.com ka barretosoares@un.org
hodi hato'o imi-nia korespondensia.

Dili, 22 Janeiru 2007

Shalom,
ABE BARRETO SOARES