*) NASIONALIZMU TIMOR-LESTE NIAN HATEKE HOSI NINIA POETA SIRA-
NIA HANOIN
(Ensaiu ne'ebe hato'o iha konferensia iha UNTL kona-ba "UNDERSTANDING TIMOR-LESTE" iha loron 2, fulan-Jullu, tinan 2009)
Hosi Abé Barreto Soares
“Poetry is existential communication”
Breyten Breytenbach
INTRODUSAUN
Kestaun nasionalizmu sempre sai nu’udar tópiku ida-ne’ebé interesante atu elabora no ko’alia, partikularmente iha rai hanesan Timor-Leste, ne’ebé hakat liutiha ona periodu kolonializmu iha tempu Portugál no Indonezia nia ukun.
Hanesan mós eskritór sira seluk iha kolonia Portugeza iha kontinente Áfrika ne’ebá, eskritór Timoroan sira mós hala’o knaar ida-ne’ebé signifikante tebetebes hodi sunu lakan sentimentu nasionalizmu entre sira-nia maluk patriota sira-nia leet durante funu ba libertasaun nasionál. Ezemplu konkretu ida maka ita bele foti hosi rai Angola maka ninia eskritór, António Agostinho Neto ne’ebé, “la’ós sai de’it nu’udar Angola nia Prezidente ba dahuluk maibé kontinua sai ninia poeta ne’ebé prominente liuhotu, ho nia obra sira publika iha lian oioin. Neto nia poezia sira lida ho luta atu hetan liberdade, no ninia poema sira balu transforma sai inu sira libertasaun nian.”
Ensaiu badak ida-ne’e tenta atu analiza no diskuti oituan kona-ba obra literária poeta prominente Timor-Leste nian na’in tolu: Fernando Sylvan, Francisco Borja da Costa no João Aparício, ne’ebé--oituan ka barak--ajuda tiha ona hodi forma konsiénsia nasionalizmu ema Timoroan nian iha pasadu resente ba istória kontemporánia Timor-Leste nian.
Ensaiu ne’e mós sei buka atu diskuti oituan liután kona-ba relevánsia obra literária poeta na’in tolu ne’e nian iha kontestu Timor-Leste ne’ebé livre no independente, no sira-nia vizaun ba Timor-Leste ne’ebé pásífiku no mós prósperu iha tempu ikusmai.
Fernando Sylvan: “....nem por um minuto me calarei”
Timoroan ida-ne’e la’ós koñesidu hanesan poeta de’it, maibé nia mós koñesidu hanesan prozadór no ensaísta ida. Nia naran loloos maka Abílio Leopoldo Motta-Ferreira. Nia moris iha Dili, Timor-Leste iha loron 26, fulan-Agostu, tinan 1917. Nia mate iha Cascais, Portugal iha loron 25, fulan-Dezembru, tinan 1993.
Tempu barak liu maka nia halo hotu iha Portugal. Wikipedia fó sai liután katak, apezarde “distánsia jeográfika entre Portugál no Timor-Leste, eskritór oan ida-ne’e kontinua nafatin hakerek kona-ba nia rai. Nia elabora kona-ba lenda, tradisaun no foklórika Timor nian iha nia obra sira. Nia mós, to’o ikus, koñesidu hanesan poeta boot ida lian Portugés nian, no nia sai mós prezidente ba Sosiedade Lian Portugés.”
Hosi livru “A Voz Fagueira de Oan Tímor” ita bele koñese kuaze obra poétika tomak Fernado Sylvan nian. Hosi livru ida-ne’e maka ita hetan poema balun, ne’ebé deskreve sentimentu forte espiritu nasionalizmu ema Timoroan nian.
Iha tinan 1971, tinan tolu molok Revolução dos Cravos akontese iha Portugal, Fernando Sylvan hahú fanun ona nia maluk sira kona-ba kestaun rasizmu.Tinan 1971 ne’e sai nu’udar tinan Internasionál kontra Rasizmu. Hanesan portavós ida povu kolonizadu nian hosi nasaun Terseiru Mundu, Fernando Sylvan espresa nia sentimentu profundu kona-ba asuntu ne’e liuhosi nia poema Mensajem do Terceiro Mundo. Hosi liña balu poema ne’e nian, nia marka nia pozisaun firme, hodi hananu,
“Não tenhas medo de confessar que me sugaste o sangue
E esgravataste chagas do meu corpo
E me tiraste o mar do peixe e o sal do mar
E a água pura e a terra boa
E levantaste a cruz contra os meus deuses
E me calaste nas palavras que eu pensava.
.............
Não tenhas medo de confessar o esforço
De silenciar os meus batuques
E de apagar as queimadas e as fogueiras
E desvendar os segredos e os mistérios
E destruir todos os meus jogos
E também os cantares dos meus avós.
.....
E eu sobrevivi
Para construir estradas e cidades a teu lado
E inventar fábricas e Ciência,
Que o mundo não pôde ser feito só por ti.”
Iha tinan 1981, hafoin tiha tinan neen Timor-Leste hetan invazaun no okupasaun hosi nia rai viziñu Indonézia, Fernando Sylvan mosu fali ona, hodi fó korajen ba maluk Timoroan sira atu luta kontra dominasaun estranjeira ne’e, atu to’o ikus hetan liberdade no pás. Nia lamenta mós ho Portugál nia reasaun maka la forte hasoru realidade ne’e. Poema Timor-Leste ne’ebé Fernando Sylvan hakerek ne’e, fó sai nia sasin, fó sai nia hakilar:
“Timor,
teu grito fretilin ecoará
com Portugal quieto
com Portugal calado
sem um acto de força a tua força
sem um gesto de orgulho ao teu orgulho
sem um nada de nada a tua História
Mas tu resistirás a Indonésia
e lutarás
e redesfraldarás a tua bandeira
e recantarás o teu hino
e reproclamarás a tua independência
E na liberdade das tuas liberdades
terás a justiça da tua justiça
e no amor do teu amor
terás a paz da tua paz......”
Fernando Sylvan iha vizaun katak, sedu ka tarde, funu Timor-Leste nian hasoru Indonézia atu hetan pás no liberdade, sei to’o nia rohan. Nia fiar katak, to’o ikus Timoroan sira sei ku’u duni ai-fuan ukun rasik an nian. Vizaun ida-ne’e partilla ho momós hosi líder Timor-Leste nian iha estranjeiru, José Ramos-Horta (Prezidente Repúblika atuál Timor-Leste nian) bainhira nia hala’o luta diplomátika iha tinan barak nia laran. Hosi Ramos-Horta nia livru, “Funu: The Unfinished Saga of East Timor”, ita mós bele hetan poema ki’ikoan ida Fernando Sylvan nian kona-ba funu, mak laiha títulu, ne’ebé nia sita:
“Funu, guerra. –A guerra
há-de terminar
a sorrir amor.
Semente a partir-se
tem seu fim na flor.”
Espiritu Mauberismu ne’ebé iha tinan barak haburas no promove hosi Fretilin iha luta ba libertasaun nasionál Timor-Leste nian, inspira “homen das letras” ida hanesan Fernando Sylvan. Liuhosi poema Manifesto Maubere, Fernando Sylvan hakarak haforsa liután determinasaun povu Timor-Leste, povu Maubere nian atu afirma nia identidade rasik. Maluk Timoroan barak iha rai estranjeiru, liuliu iha Portugál ne’ebá, kostume uza poema ne’e iha sira-nia atuasaun kulturál, hanesan omenajen ba lia-na’in ida-ne’e.
MANIFESTO MAUBERE
A cultura é a memória
de um povo que não morre!
A acção é a história
de um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
A vida é a liberdade
de um povo que não morre!
A independência é a vontade
de um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
A justiça é a oferta
de um povo que não morre!
A luta é a descoberta
de um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
Nicolau dos Reis Lobato, líder Timoroan nian ne’ebé mate iha kombate iha ai-laran, iha tinan 1978, laiha dúvida katak, halo Timoroan sira nia morál atu luta ba ukun rasik an sai nakdoko tebes. Fernando Sylvan tenta atu hamoris filafali espiritu luta nian, hodi deskreve Nicolau Lobato nia grandeza, ne’ebé sei kontinua moris no eziste iha Timoroan sira-nia fuan no laran. Poema Vozes Mauberes tuirmai haktuir sentimentu klean ida-ne’e:
VOZES MAUBERES
Uma criança chama:
-Presidente Nicolau Lobato!
Outras crianças chamam:
-Presidente Nicolau Lobato!
Vamos responder-lhes com as vozes dele:
-Presente!
-Presente!
Hanesan omenajen kmanek ida ba Xanana Gusmão (Primeiru Ministru atuál Timor-Leste nian), ne’ebé uluk iha ai-laran sai nu’udar lider prominente rezisténsia nian, Fernando Sylvan hananu iha nia poema tuirmai. Nia uza metafora manu aman atu deskreve funu-na’in, no tara hanesan kroat ka kilat. Maibé, iha nia poema ne’e, nia deskreve katak Xanana, hanesan manu-aman, la uza tara atu hafetu. Ne’e hatudu katak Xanana uza nia matenek, uza nia diplomasia atu manan nia funu-maluk sira.
Poema a Xanana Gusmão
Depois
(mas só depois)
os galos
lutarão sem lâminas
Poema ne’e mós hanesan esforsu ida hosi nia autór nian atu hatan no kompleta knananuk populár ema Timoroan nian, ne’ebe buras iha funu laran, hanesan deskreve tuirmai:
Manu aman Timor-Leste
Manu futu fatin
Lalika tau tara manu futu fatin
Iha seremónia sira bainhira selebra loron boot Timor-Leste nian, ema kostume hanoin filafali funu-na’in sira-ne’ebé mate iha funu laran--luta ba ukun rasik an, hodi halo “um minuto de silêncio”. Hanesan poeta ida-ne’ebé iha hanoin alternativu, Fernando Sylvan reaze hodi hatete iha liafuan poétika sira-tuirmai, hanesan aktu protestu nian ida:
“Pedem-me um minuto de silêncio pelos mortos mauberes
Respondo que nem por um minuto me calarei!”
Francisco Borja da Costa: “ ……Na ponta da minha baioneta/Marcarei na história a forma da minha libertação”
Lia na’in ida-ne’e koñesidu liu ho nia naran apalidu, Borja da Costa bainhira ita ko’alia kona-ba “Sé maka Sé” iha mundu literária Timor-Leste nian. Nia moris “iha Fatuberlihu, iha kosta sul Timor-Leste iha loron 14, fulan-Outubru, tinan 1946. Nia mate ho tinan 30 bainhira Timor-Leste hetan invazaun hosi tropa Indonézia iha loron 7, fulan-Dezembru. Tropás parakedista sira maka oho nia.
Borja da Costa iha nia observasaun di’ak ba kestaun diskriminasaun durante tempu ukun koloniál Portugés nian “bainhira nia tuir obrigasaun militar ba tropaz Portugés no haknaar iha Laclubar. Nia haree katak knaar militar ne’ebé nia hala’o nu’udar
“esperiensia di’ak”tanba nia hetan aten boot atu ko’alia hasoru diskriminasaun rasiál. Liutiha halo hotu knaar militár, nia fila fali ba knaar governu nian. Hosi nia pozisaun iha governu, nia bele observa prosesu sensura ne’ebé la’o iha ukun Portugés. Nia halo peskiza pesoál ba diskriminasaun hasoru ema Timor iha servisu fatin.”
Bainhira Revolucão dos Cravos mosu iha Lisboa iha loron 25, fulan-Abril, tinan 1974 Borja da Costa iha ona Portugal ne’ebá “hala’o estájiu iha “Diario de Noticias” “ Bainhira nia iha Lisboa, “nia haknaar no hela hamutuk ema Timor-Leste seluk iha Casa dos Timorenses, sentru ida ba nasionalista Timor-Leste iha liur. Tuir nia liafuan rasik, nia “politikamente hetan matenek” hosi ema Timor-Leste ne’ebé radikál”
Durante iha Portugal, Borja da Costa nia espiritu literáriu-revolusionáriu hakroat liután liuhosi nia leitura ba obra eskritór famozu sira.“Tuir nia, hakerek na’in ne’ebé iha influensia boot maka Bertold Brecht, Pablo Neruda, Maxim Gorky,”knaar Marxista” no poezia Mao Tsetung nian.”
Borja da Costa nu’udar lia-na’in ida ne’ebé “hakerek poezia iha forma klásika, iha lia-Tetum. Nia imajen sira ne’e hotu kona-ba buat murak sira Timor nian; foho tutun maka kleuk tun sa’e, manu sira iha knua laran, kona-ba mota sira ne’ebé fahe malu no hamutuk filafali ho laiha rohan laek.”
Borja da Costa hahú tenta atu fanun Timoroan sira hodi “loke matan didi’ak hodi haree realidade katak sira moris iha ukun koloniál nia okos” bainhira nia fila hikas tiha mai ona hosi Lisboa iha tinan 1974. Hamutuk ho nia maluk Abílio Araújo iha Fretilin ne’ebé nia rasik halo parte, sira “kria poezia no hananu ne’ebé fo sai hanoin nasaun povu Timor ne’ebé kleur tebes ona moris iha hanehan laran. Sira muda hananu tradisionál….Knaar ba dahuluk hosi rarosan ida-ne’e maka “Foho Ramelau” ne’ebé tuirmai hatene hanesan “hananu revolusaun” Fretilin nian..”
Foho Ramelau
…….
Tan sá timur ulun sudur uai-uain?
Tan sá timur oan ata uai-uain?
Hadeer rai-hun mutin ona lá!
Hadeer loron foun sa’e ona lá!
Loke matan loron foun to’o iha knuak
Loke matan loron foun iha ita rain
Hadeer kaer rasik kuda talin eh!
Hadeer ukun rasik ita rain eh!
Hosi knananuk Foho Ramelau Timoroan sira sinti katak sira tuba metin atu kaer rasik sira-nia destinu, sedu ka tarde.
Iha tinan barak nia laran, durante funu rezisténsia, knananuk ida-ne’e sunu lakan nafatin ema Timoroan sira-nia espiritu atu luta hodi hetan direitu ba auto-determinasaun. Iha vila laran Timor-Leste nian maka knananuk ne’e forsa okupante Indonézia sira bandu Timoroan sira atu labele kanta, maibé iha ai-laran no iha rai estranjeiru ne’ebé Timoroan sira iha ba, porezemplu hanesan Austrália no Portugál, knananuk ne’e ema kontinua rona nafatin.
Iha nasaun ne’ebé de’it iha mundu rai klaran ne’e sempre iha nia inu nasionál rasik. Borja da Costa kontribui nia obra “Pátria, Pátria” ba inu nasionál Timor-Leste nian. Bainhira independénsia Timor-Leste nian deklara iha loron 28, fulan-Novembru, tinan 1975 inu ne’e hananu ba dahuluk públikamente.
Hino Nacional
Pátria, pátria!
Timor-Leste, nossa Nação
Glória ao Povo e aos heróis
Da nossa Libertação.
Vencemos o colonialismo
Gritamos, abaixo o Imperialismo
Terra Livre, Povo livre
Não, não a exploração.
Avante unidos
Firmes e decididos
Na luta contra o Imperialismo
O inimigo dos Povos
Até a vitória final
Pelo caminho da Revolução
Pátria, pátria!
Timor-Leste, nossa Nação
Glória ao Povo e aos heróis
Da nossa Libertação.
Tinan atus ba atus, Portugál ukun Timor-Leste. Timor-Leste nia ema sira moris iha opresaun boot nia laran. Hafoin tiha prosesu dezkolonizasaun Timor-Leste nian ne’ebé, to’o ikus, la hamosu rezultadu di’ak iha tinan 1970 nia laran, Timor-Leste tenke obrigadu enfrenta invazaun no okupasaun Indonézia nian durante tinan 20 resin. Ema Timoroan sira sinti katak sira la sai na’in rasik ba sira-nia rain ho okupasaun ida-ne’e. Sira moris iha nakukun, sira moris laiha liberdade. Poema “O Rasto da Tua Passagem” tuirmai deskreve Borja da Costa nia revolta maka’as kontra asaun kolonializmu no forma libertasaun povu kolonizadu sira-nian. Ativista Timoroan sira iha Austrália konsege halo gravasaun ba deklamasaun poema ida-ne’e ho lian-Inglés no lian-Portugés no buka atu halo sirkulasaun gravasaun ida-ne’e iha Timor-Leste laran no iha Indonézia klandestinamente, durante tempu rezisténsia. Deklamasaun poema ida-ne’e ajuda kehe ahi espiritu nasionalizmu nian, liu-liu iha juventude Timoroan sira-nia fuan laran, ne’ebé frekuenta universidade sira iha Indonézia.
O Rasto da Tua Passagem
Silenciaste minha razão
Na razão das tuas leis
Sufocaste minha cultura
Na cultura da tua cultura
Abafaste minhas revoltas
Com a ponta da tua baioneta
Torturaste meu corpo
Nos grilhões do teu império
Subjugaste minha alma
Na fé da tua religião
Saqueaste
Assassinaste
Massacraste
Pilhaste
Minha terra, minha gente
Banhada em sangue
Escorragada, exangue
Barbaramente civilizaste na demagogia da tua grei
Brutalmente colonizaste na ambição da tua grandeza
Na ponta da tua baioneta
Assinalaste o rasto da tua passagem
Na ponta da minha baioneta
Marcarei na história a forma da minha
Libertação
João Aparício: “…….Timor, ó Terra minha,/És o meu nome!”
Laiha informasaun barak atu deskreve kona-ba poeta foin sa’e oan ida-ne’e. Haktuir ba situs-web Editora Caminho nian katak “João Aparício ne’e nu’udar poeta ida ne’ebé sai refujiadu iha Portugál. Iha tinan 1999 nia hala’o knaar hanesan aprezentadór ida ba Rádio Renanscença, Lisboa iha programa Timor, Sol Nascente, ne’ebé fó sai diariamente iha Timor-Leste. Nia públika tiha ona obra poétika iha livru ho títulu Versos Oprimidos ne’ebé nia uza naran pseudónimu Kay Shalay Rakmabean iha tinan 1995. Hafoin tiha iha tinan 1999, nia públika livru poezia ho títulu A Janela de Timor, no iha tinan 2000 nia publika tan livru poezia ida ho títulu Uma Casa e Duas Vacas.
Poema sira balu ne’ebé foti atu diskuti no analiza iha ensaiu ida-ne’e mai hosi livru A Janela de Timor. Lansamentu ba livru ne’e hala’o iha Lisboa, iha fulan-Abril, tinan 1999. Iha parte nia diskursu ba lansamentu ne’e, João Aparício afirma nia vizaun poétika hanesan tuirmai, “O sofrimento do Povo de Timor foi e continua a ser o alicerce da minha poesia. Não vivi em mim mesmo. Vivi a vida e alma dos meus irmãos
timorenses. Fui obrigado a reflectir mais cedo sobre o mundo e sobre o drama
da minha Pátria. Aquilo que escrevi é o que maioria do Povo de Timor pensa
e sente, desde que a tragédia se abateu sobre nos. É a sumula da
consciência de um Povo que está presente: a consciência do Povo de Timor. É pensar de modo novo o que foi dito e vivido pelos meus antepassados e pelas gerações de actualidade."
João Aparicio nia afirmasaun ne’ebé dekreve iha leten ne’e han malu loloos ho saida maka poeta Libanéz, Kahlil Gibran hatete kona-ba esensia poeta nian katak, “The poet is the mediator between the creative power and people” Hanesan poeta, João Aparício prenxe kritéria atu sai portavós ba nia povu nia moris, ne’ebé nakonu ho midar no moruk.
Poeta sira iha ne’ebé de’it kuaze iha karakterístiku hanesan. Siha iha domin boot ba sira-nia hun no abut moris nian. Hanesan raan Timor-Leste nian ida, João Aparício fó valór boot tebes ba nia rain doben, Timor-Leste nia ezisténsia. Nia apresia tebetebes panorama foho boot tolu: Ramelau, Matebian no Kabalaki nian, ne’ebé Timor-Leste iha. Kona-ba ida-ne’e, nia haktuir iha poema Meu Nome tuirmai:
Meu Nome
"Timor,
Imagem viva de Ramelau, Cablaqui e Matebian,
Tres almas gemeas, imortais e sagradas,
Loucas no combate e mansas no amor.
Timor, o Terra minha,
E's o meu nome! "
João Aparício haree Timor-Leste hanesan nia bersu moris nian, ne’ebé nia sempre hadomi. Timor-Leste hanesan nia klamar, hanesan Timoroan sira-nia klamar. Poema Timor-Leste deskreve sentimentu ida-ne’e:
Timor-Leste
És o meu berço natal,
Onde p’ra sempre Te amarei,
E onde sempre Te Espero!
Jamais voltarei a perder-Te..
P’ra que continues a ser
Alma minha, terra úbere.
Ahi-oan Timor-Leste nia luta ba ukun rasik kuaze atu mate mohu ona molok massakre Santa Cruz akontese, ne’ebé fanun mundu tomak nia konsiensia katak iha Timor-Leste iha buat ruma la’o la loos. Loron rua tiha hafoin massakre ne’e akontese, João Aparicio foti nia kaneta no buka atu hato’o nia sentimentu, no buka atu hato’o korajen ba povu Timor-Leste nian maka tama iha momentu lutu nasionál nia laran. Ho poema Timor-Pedra-de-Toque nia enkoraja nia maluk sira:
TIMOR—PEDRA-DE-TOQUE
Timor,
Pátria da ha’u-inan e dos aswain,
Está as escrever a Sua História
Com letras de sangue e de lágrimas,
Está a construir o Seu futuro
Com os cadáveres dos Seus filhos.
……
……
Timor,
Pátria de Xanana e dos jovens de Santa Cruz,
Continuará a bater os portões do mundo
Com a Sua mão cansada e ensanguentada;
Continuará a gritar para Portugal
Com a Sua voz de irmãos de séculos.
…………”
Xanana Gusmão ho nia karakterístiku revolusionáriu, ne’ebé Timoroan barak tuir nia hanesan sira-nia matan-dalan iha luta ba libertasaun nasionál inspira João Aparicio atu fó sai nia hanoin iha poema Xanana –Mito tuirmai:
XANANA-MITO
És o oan-mane-kmanek de todas as mães,
O maun Boot X dos nossos jovens,
O áman das crianças de Timor…
És a uma lulik dos velhos,
O lia-na’in dos sábios..
És o mito do povo de Timor-Leste.
…….”
Rezisténsia Timor-Leste nian tama fali iha faze nakadoko bainhira Xanana Gusmão tropa sira Indonézia nian kaer iha Dili iha loron 20, fulan-Novembru, tinan 1992. Timoroan sira laran taridu, laran susar, laran tanis tebes, konserteza. João Aparício hamrik filafali ho nia kaneta, dezafia Timor-Leste nia funu-maluk sira hodi dehan iha poema Xanana tuirmai,
XANANA
Caíste nas mãos do inimigo;
Em angústia e luto está
O coração do teu povo amado…
Quem te traiu, meu irmão?
Que te traiu?
…….
…..
Toda a ilha chora…
Todos os homens de boa vontade choram..
Até os túmulos dos heróis choram por ti…”
Relevansia Obra Poétika sira Iha Kontestu Timor-Leste nian iha Loron-Ohin no Loron- Aban
Timor-Leste oras ne’e moris iha ukun nia laran. Desde 20 Maiu, tinan 2002 Timor-Leste restaura hikas nia indepéndénsia. Timor-Leste tama ona iha komunidade internasionál nia leet hanesan nasaun livre, independente no soberanu. Hanesan mós ho nasaun sira seluk, Timor-Leste iha nia pasadu ne’ebé nia hakat liutiha ona, iha prezente maka oras ne’e la’o daudaun ho intensidade, no iha nia futuru maka sei mehi atu alkansa.
Atividade dezenvolvimentu nian hala’o iha aspetu hotu-hotu. Pergunta ida maka mosu: oinsá relevansia obra literária poeta Timoroan sira-nian iha aspetu dezenvolvimentu kulturál iha oras ne’e, no iha aban bain rua?
Obra poeta na’in tolu: Fernando Sylvan, Francisco Borja da Costa no João Aparício nian, sein dúvida iha knaar boot atu hamoris nafatin valór sosiál, polítika, no kulturál ne’ebé sira fiar ba Timor-Leste nia vida-moris hanesan nasaun soberanu ida iha mundu rai klaran.
Hanesan indivíduu ida, Fernando Sylvan mehi atu harii buat foun. Nia hakarak hadomi ema, idea no sasan sira. Nia iha serteza ba pás iha futuru. Mehi ida-ne’e bele partilla mós hosi nia maluk Timoroan sira, ne’ebé halo parte hanesan sidadaun sira mundu nian. Iha liña poema ida maka lahó títulu, nia hananu:
“…… Quero só ajudar a propor a outra vida/Quero só ser mais um a fazer novo mundo.
Tenho de amar pessoas e coisas e ideias.
Tenho de ter certezas na paz do futuro.”
Labarik sira nu’udar futuru nasaun nian ne’ebé sei kontinua luta foun ida mundu modernu nian kontra buat sira maka hanesan: kiak, hamlaha, analfabetizmu, n.s.t.. Nia husu ba labarik sira atu hadeer ona:
Acorda
Meu filho
Acorda..
Não podes
Dormir sonhar:
Guerrilheiro tens de ser
Que o povo
Tem de lutar!
Valór unidade nu’udar valór klasiku ne’ebé sei kontinua relevante iha prosesu harii nasaun. Lia fuan cliché dehan, “A união faz a força” kontinua sai matan-dalan ida-ne’ebé bele konsolida vida nasaun nian. Unidade nasionál Timor-Leste nian maka metin sei lori Timor-Leste atu alkansa estabilidade iha oras ne’e no aban bairua. Borja da Costa, dezde tinan 1974, halo tiha ona apelu ba Timoroan sira atu hamutuk. Poema Kdadalak espresa nia vizaun poétiku:
Kdadalak
Kdadalak suli mutuk fila ué inan
Ué inan tan malu sá ben ta’han
Nanu’u timur oan sei hamutuk
Hamutuk atu tahan anin sut taci
………
KDADALAK SULI MUTUK FILA UÉ INAN
TIMUR OAN HAMUTUK TANE ITA RAIN
Iha mundu ohin loron, tenke halakon opresaun iha forma oioin. Iha Timor-Leste ne’ebé livre no independente, tenke iha mudansa mentalidade ba nia ema sira. Poema Povu Maubere Sei La Sai Atan ba Ema Ida kontinua fó hanoin Timoroan sira kona-ba buat sira-ne’e:
“…..
Ita tenke hamosu
Moris foun ida
Atu haluha tiha
Katak povu ne’e sei sai atan
….
Ita tenke hamosu
Ema foun ida
Husi rai ne’ebé ita hamrik ba ne’e
Ita tenke harahun
Tauk no todan
Opresaun koloniál”
Hanesan mós Fernando Sylvan hananu iha nia poema Manifesto Povo Maubere, atu marka identidade kulturál Timoroan sira-nia rasik, Borja da Costa mós hakarak Timoroan labele tan sai atan ba ema ida iha oras-ne’e, bainhira sira goza namanas sira-nia ukun-an:
ITA TENKE HAKILAR HO LIAN MAKAS TEBES
KATAK POVU TIMOR
POVU MAUBERE
LA SAI ATAN
BA EMA IDA
Funu-na’in sira-nia luta iha pasadu atu ukun rasik an la saugati. Sira-nia rezultadu luta nian maka ohin loron Timoroan sira hetan ona liberdade, maka sira hein iha tinan barak.
Nu’udar nasaun ida, nudar povu, Timoroan sira labele haluha sira-nia aswain sira. Borja da Costa fó hanoin Timoroan sira atu hamutuk ho nia iha “Um Minuto de Silêncio” hanoin hikas aswain sira-nia knaar:
“….Hakmatek ba,
Imi-nia hakmatek, ita-nia hakmatek
BA MINUTU IDA
Oras atu hakmatek
Ba hakmatek tempu nian
Ba moris nian
Ba ema hirak be saran an
BA RAIN
BA NASAUN
BA POVU
BA
ITA-NIA LIBERTASAUN
HAKMATE BA-MINUTU IDA ATU HAKMATEK
Dezde tinan 1976, João Aparício hakarak mós konvida maluk Timoroan sira, bainhira moris ona iha ukun-an nia laran, atu simplesmente moris ho hakmatek, lakohi iha funu, no hakarak kabun bosu:
MINHA PAZ
Sou rouxinhol do Oriente,
Alma de rosas…
Não querro guerra
Porque me rouba a paz
Quero mais arroz
E uma simples guitarra
LIAFUAN IKUS
Hanesan mós povu iha rai ne’ebé de’it atu bele sobrevive iha aspetu hotu-hotu, ema Timoroan sira tenke, hamutuk ho nia poeta sira, halo beibeik reflesaun: hateke ba pasadu hanesan lisaun boot atu aprende, moris iha prezente ho fuan no laran tomak, no hein atu hakoak loron-aban ho laran ksolok no kmanek. Atu reforsa kompromisu ida-ne’e, Kahlil Gibran hakerek tiha ona katak, “But if in your thought you must measure time into seasons, let each season encircle all the other seasons, and let today embrace the past with remembrance and the future with longing.”
Referénsia:
APARICÍCO, João—A Janela de Timor, Editorial Caminho, Lisboa, 1999
BREYTENBACH, Breyten --End Papers, McGraw-Hill, 1987
CAMÕES--- Revista de Letras e Culturas Lusófonas, Julho-Setembro, 2001
EVANS, Boddy Alistair-- Internet (About.Com), “Biography: Antonio Agostinho Neto
FERRIS, Anthony—Spiritual Sayings of Kahlil Gibran, New York, 1962
INSTITUISAUN SAHE BA LIBERTASAUN--Poezia Borja da Costa iha Luta
Hasoru Kolonializmu, Dili, 2005
GIBRAN, Kahlil – The Greatest Works, Jaico Publishing House, Mumbai, 2003
JOLLIFE, Jill—EAST TIMOR Nationalism & Colonialism, Queensland, 1978
SYLVAN, Fernando—A Voz Fagueira de Oan Timor, Colibri, Lisboa, 1993
Showing posts with label hatene kona-ba eskritor/a timoroan. Show all posts
Showing posts with label hatene kona-ba eskritor/a timoroan. Show all posts
Friday, August 7, 2009
Monday, January 22, 2007
ENSAIU LITERARIU 2-ARKIVU
FERNANDO SYLVAN: HA’U NIA MESTRE, HA’U NIA MENTOR
(Viajen Literária nian ida)
--Nota intervensaun iha palestra ba estudante ramu Portugés UNTL nian sira iha loron 10, fulan Jullu, tinan 2004--
Hosi: Abé Barreto Soares*)
Dader k’manek, dader murak ba maluk estudante no dosente sira hotu! Loron ohin, nu’udar loron ksolok ida tebes mai ha’u atu mai iha Universidade Nasional Timor-Leste, hamutuk ho maluk sira atu fahe netik ha’u nia hanoin, ha’u nia perspektiva, ha’u nia esperiensia em relasaun ho literatura Timor-Leste nian.
Uluk nanain ha’u hakarak hato’o ha’u nia obrigadu barak ba Maun/Alin Dosente João Esperansa ba ninia konvite atu mai iha ne’e. Tuir lolos ha’u mai dada lia ho maluk sira iha loron Sábadu liu ba, maibe tamba ha’u okupadu oituan ho ha’u nia servisu profesional iha UNMISET (hanesan intérpretu/tradutor), no mós ho asuntu familiar nian balu maka ha’u tenta atu kansela tiha ita nia enkontru iha semana liu ba ne’e. Ha’u husu deskulpa ba inkonviniénsia ne’ebe kauza hosi ha’u nia auzénsia ida ne’e.
Ha’u nia prezensa ohin (iha aktividade kultural) iha Universidade Nasional Timor-Leste nu’udar ha’u nia prezensa ba dala tolu nian. Ha’u haksolok tebes atu fila fali mai iha ambiente akadémiku hanesan ne’e. Ida uluk liu ha’u mai iha ne’e, se la sala karik iha fulan Outubru tinan 2001. Ha’u mai fo palestra ida ba estudante ramu Inglés nian sira ho konvite hosi ha’u nia kolega dosente Australiana nian ida, ne’ebe iha momentu ne’e ha’u ko’alia oituan kona ba kna’ar Maun Bo’ot José Alexandre “Kay Rala Xanana” Gusmão nian, ne’ebe la’os hanesan ema polítiku ida, maibe ko’alia kona ba Maun Xanana nia kna’ar hanesan poeta alias lia nain ida hosi ita nia rain doben Timor-Leste maka ita hotu hadomi ho fuan no laran tomak. Segundu ha’u mai iha ne’e bainhira ha’u partisipa iha loron komemorasaun ita nia restaurasaun independénsia iha fulan Maiu tinan 2002. Iha momentu ne’eba ha’u hetan konvite hosi komisaun organizadora selebrasaun independénsia nian atu mai lé poezia iha programa inagurasaun eskpozisaun pintura hosi artista Timor oan sira no mós hosi rai liur. Maun Xanana mós partisipa iha ekpsozisaun ida ne’e. Ha’u hili atu lé Maun Xanana nia poezia balu hosi nia livru “Mar Meu” ho versaun Inglés tamba razaun iha momentu ne’e laos deit ema Timor ho Portugés maka marka sira nia prezensa maibé ema hosi hosi rai seluk mós.
Hanesan maluk sira hatene katak atu ko’alia kona ba literatura Timor-Leste em jeral, buat ne’e presiza tempu barak, presiza gasta enerjia barak, presiza estudu ida maka profundu tebes. Tamba ne’e duni maka iha dader furak ida ne’e, ho tempu maka limitadu ne’ebe ha’u iha, ha’u sei buka atu limita ha’u nia tópiku ba deit eskritor ka hakerek nain Timor-Leste nian maka imi hotu konyese tiha ona, naran Fernando Sylvan.
Ita hotu iha ita nia moris, sempre iha mestre, sempre iha guru. Sira maka orienta ita, sira maka hatudu, sira maka leno dalan mai ita. Fernando Sylvan ha’u konsidera nu’udar ha’u nia mestre, nu’udar ha’u nia mentor literáriu nian ida ne’ebe sai hosi rai lulik oan ida ne’e. Nia iha k’bit, nia iha forsa, nia iha estamina atu soe netik, marka netik marku literáriu nian ida iha ita nia vida kultural hanesan Timor oan maka halo parte iha vida kultural mundu rai klaran nian.
Ha’u hahu konyese Fernando Sylvan iha finais tinan 1980 iha sidade Yogyakarta, Indonesia bainhira iha tempu ne’eba ha’u frekuenta namanas ha’u nia kursu literatura Inglesa iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Ha’u hetan obra poezia oan ida Fernando Sylvan nian hosi livru “FUNU: The Unfinished Saga of East Timor “, autoria Maun José Ramos-Horta hanesan Representante FRETILIN nian iha ONU. Ha’u hetan livru ne’e klandestinamente hosi ha’u nia kolega ativista estudante Antropólogia Indonesian nian ida ne’ebe foin fila hosi Australia. Poezia oan ne’e maka tuir mai ne’e:
Funu, guerra—A guerra
Há-de terminar
A sorrir amor
Semente a partir-se
Tem seu fim na flor
Poezia oan ne’e toka tebes ha’u nia fuan. Ha’u kan tebe-tebes poezia ne’e. Ha’u mós imajina kedas bainhira lós maka ha’u bele hasoru Fernando Sylvan. Tamba haré ba poezia ne’e furak, ha’u mós tenta traduz (livremente) ba lian Tetum ho lian Indonesia:
Funu—Funu. Funu
Sei hotu
Atu hamanasa iha domin
Ai musan sei rahun
Sei iha fim, buras iha aifunan
---
Funu, Perang—Perang
Akan berakhir
Dalam senyuman kasih
Bijih-bijih akan hancur
Berakhir dalam mekaran bunga
Ho poezia badak oan ida ne’e, ita haré katak lia nain Fernando Sylvan hakarak deskreve luta, funu Timor-Leste nian maka dura kuaze um kuartu de sekulu, to’o ikus hetan duni ninia liberdade, hetan duni ninia independensia, hetan duni ninia ukun rasik an.
Tamba razaun situasaun politika maka manas hafoin tiha masakre 12 Novembru tinan 1991, ha’u konsege halai, husu auxiliu pólitiku bainhira ha’u iha tiha ona rai bo’ot Kanada maka malirin tebes iha tempu invernu. Iha momentu ne’e ha’u halao hotu tiha ona ha’u nia programa interkambiu kultural, ne’ebe hahu hosi fulan Setembru to’o fulan Novemberu tinan 1991. Iha Kanada maka ha’u hasoru fila fali ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan liu hosi ninia obra poezia oan ida seluk maka mosu iha booklet ne’ebe grupu solidaridade ba Timor-Leste iha Portugal, “A Paz é Possivel em Timor-Leste” maka publika:
Infância
As crianças brincam na praia dos seus pensamentos
E banham-se no mar dos seus longos sonhos
A praia e o mar das crianças não têm fronteiras
E por isso todas as praias são iluminadas
E todos os mares têm manchas verdes
Mas muitas vezes as crianças crescem
Sem voltar à praia e sem voltar ao mar
Poezia ne’e halo ha’u hanoin fali ha’u nia tempu sei ki’ik oan iha ha’u nia aman nia rai Manatuto—halimar ho rai henek iha tasi ibun, hariis molik, daku tasi ben ba malu, duni malu tun sa’e ho labarik sira seluk maka iha idade hanesan ho ha’u.
Lé tiha poezia “Infância” ne’e, ha’u nia laran hakarak atu hasoru ha’u nia mestre, ha’u nia mentor literáriu Fernando Sylvan hetok maka’as liu tan. Ha’u mós imajina: durante ne’e ha’u aprende literatura rai seluk nian hanesan literatura Amerika, Inglés ho Indonesia nian iha ha’u nia tempu fakuldade iha Yogyakarta, maibe bainhira lós maka ha’u bele aprende ha’u nia literatura Timorense rasik?
Hanesan ema refujiadu polítiku ida, ha’u sinti solidaun tebes hela iha rai Kanada. Ha’u sofre “culture shock”/sok kultural. Karta hosi maluk sira hosi Portugal maka ha’u nia belu diak hamaluk ha’u, no hamenus ha’u nia saudades ba rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u nia belun feto Timor oan ida maka sai n’udar “reporter” diak ida—haktuir pasajen kona ba Timor nian mai ha’u hosi rai Lusitania. Hosi nia maka ha’u tenta buka atu hatene liu tan kona ba ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan. Ha’u dehan ba kolega oan ne’e hosi ha’u nia karta sira katak se karik hasoru malu ho katuas Fernando Sylvan, halo favor hato’o hela ba nia katak nia iha duni admirador ida hanesan ha’u maka hela iha Kanada hanesan refujiadu polítiku nian ida, no hakarak tebes atu hetan ninia livru poezia. Hosi resposta karta ha’u nia kolega ne’e nian ha’u hetan notisias katak katuas Fernando Sylvan sinti haksolok ho ha’u nia interese ba nia obra, no ba nia kna’ar hanesan lia nain ida. Nia hatete ba kolega ne’e katak nia hakarak hasoru ho ha’u loron ida, no hakarak oferese rasik kópia livru poezia ninian ba ha’u.
Fulan Dezembru tinan 1993 to’o. Rai mós malirin tamba Invernu tama ona. Hosi ha’u nia kuartu apartamentu ha’u hateke sai hosi janela ha’u haré zelu tun maka’as. Ai hun sira molik, tahan monu hotu ona. Rai atu nakaras dadaun ona. Lampu neon iha estrada ibun lakan. Kareta eléktriku la’o liu ba mai halo lian maka’as. Ambiente invernu nian hanesan ne’e provoka ita atu sinti laran triste, laran saudades ba maluk sira no rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u hatete ba ha’u nia an: bainhira lós maka ha’u bele sama fali rai Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira, hamanasa, tanis fali hamutuk ho sira no han fali hahan sira ne’ebe ita nia bei ala sira hanorin hela tiha ona mai ita atu tein, no rei fali ha’u nia inan doben nia ren tos hanesan jestu domin nian ne’ebe ha’u hatudu ba nia? Ha’u mós lé fali notisia ne’ebe ha’u hasai hosi internet/rede kontaktus solidaridade ba Timor-Leste nian katak ha’u nia mestre, ha’u nia mentor, Fernando Sylvan Maromak bolu tiha ona ba mundu seluk. Ha’u laran taridu, ha’u nia laran tanis, ha’u nia laran dodok. Ha’u nia mehi no hau’u nia mentor nia mehi atu ami hasoru malu fizikamente—hakoak malu, fo parabens ba malu, fahe esperiénsia literária nian laiha ona. Lakon tiha ona. It is gone with the wind. Ha’u tenta hamenus ha’u nia laran triste hodi hakerek poezia oan ida kona ba nia. Pena maka ha’u la bele konsege atu fahe ho imi ohin poezia oan ne’e tamba nota poezia oan ne’e ha’u la hatene ha’u tau iha ne’ebe ona. Pode ser ke ha’u so’e hela nota ne’e iha Kanada ne’eba. La hatene lós! Maibe, ha’u hakarak, em troka, deskreve ha’u nia mestre maka hakat tiha ona ba mundu seluk ho ha’u nia poezia oan ida tuir mai:
Kuikuti Derapmu
Kau telusuri
Dengan pasti
Jalanan penuh liku-liku
Kuikuti derapmu
Sambil mengais benih bijak. Yang sempat kau hamburkan
---
Ha’u tuir O nia Dalan Leut
O la’o liu tiha ona
Ho fiar metin
Dalan sira maka nakonu ho kleuk
Ha’u tuir o nia dalan leut
Hodi hili mós ai musan matenek. Ne’ebe o konsege kari halo namakari
----
Rai Portugal maka nu’udar Timor-Leste nia eis kolonizador, ne’ebe uluk ha’u sei ki’ik oan iha ha’u nia ina nia rain, Fohorém, Distritu Covalima ne’eba hahu hatene bainhira ha’u sei eskola iha pre-primária ho hananu “Portugal é lindo, Portugal das flores”, no mós ninia hino nacional “Heróis do Mar”, to’o ikus ha’u sama rasik ho ha’u nia ain foin ba dala uluk iha fulan Abril tinan 1995. Momentu ne’e ha’u ba Portugal atu partisipa iha konferensia kona ba Timor-Leste nian ida, ne’ebe organiza hosi Prof. Barbedo Magalhães hosi Universidade Porto. Ha’u aproveita konferensia ne’e hodi vizita kolega no familia sira. Pelu menus ho vizita ida ne’e, ha’u bele hamate ha’u nia saudades. Hafoin tiha konferénsia ne’e maka ha’u hakat ba fa’an matan no vizita bibilioteka ida ne’ebe kona ba Timor-Leste naran “Espaço Por Timor” iha sidade Lisboa laran. Se la sala, iha tinan ne’e duni maka ha’u hahu konyese ita nia Maun/ Dosente João Esperança, konyesidu ho inisial, JP [le: Jota Pé].
Iha “Espaço Por Timor” maka nu’udar fatin ida ne’ebe ha’u ‘hasoru’ fila fali ha’u nia mestre Fernando Sylvan hosi ninia livru kolektania poezia ho títulu “A Voz Fagueira de Oan Timor”. Hosi livru ida ne’e maka ita barak hatene katak “Fernando Sylvan moris iha Dili, iha loron 26 fulan Agostu, tinan 1917. Nia ba Portugal bainhira nia sei tinan ne’en deit. Nia bo’ot dadaun, moris, halo viajen, servisu, no mós luta—sai matenek—no to’o ikus sai ema ida maka respeitadu hosi ema barak iha fatin-fatin”.
Maluk sira iha biblioteka “Espaço Por Timor” fa’an livru “A Voz Fagueira de Oan Timor”, no ha’u konsege sosa kópia ida livru ne’e nian. Hosi livru ne’e maka ha’u buka atu “mergulha” liu tan iha tasi klean mundu literáriu hau nia mestre Fernando Sylvan nian. Ha’u hahu deskobre ninia estilu hakerek poezia maka badak-badak. Interesante! Ninia estilu ne’e furak ba ha’u atu aprende tuir. Ha’u bele dehan katak ninia estilu afekta tebes ha’u nia estilu hakerek durante ne’e. Ha’u hakarak sita poezia balu:
Pedem-me um minuto de silêncio pelos mortos mauberes
Respondo que nem por um minto me calarei
---
poema a Xanana Gusmão
Depois
(mas só depois)
os galos
lutarão sem lâminas
---
Dormes comigo
Acordada
Como se toda a noite
Fosse dia
Fazer-amor
É poesia
---
Fiz um poema com palavras tuas.
E basta ele para eu ser poeta
--
Ninia estilu hakerek ho fraze badak-badak halo ha’u kompara fali ho poeta Japonés, Basho ne’ebe hakerek poezia típika Japonésa, haiku (tradusaun iha lian Inglés ho Tetum):
Basho nowaki shite
Tarai ni ame o
Kiku yo kana
---
A banana plant in the autumn gale
I listen to the dripping of rain
Into a basin at night
---
Hudi hun ida anin bo’ot Outono nian hu
Ha’u se tilun ba udan maka turu
Ba iha basia oan ida iha kalan nakukun
Arare kiku ya
Kono mi wa moto no
Furugashiwa
----
The sound of gail
I am the same as before
Like that aging oak
-----
Udan zelu halo lian
Ha’u hanesan nafatin uluk
Hanesan mós ai Carvalho oan ida ne’eba ne’e.
---
Ha’u mós gosta atu halo komparasaun estilu hakerek poezia badak Fernando Sylvan nian ho estilu hakerek poezia poetiza Amerika nian, Emily Dickinson. Ha’u aprende obra Emily Dickinson nian hosi ha’u nia Professor Amerikanu nian ida ne’ebe uluk hanorin ha’u iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Iha ninia obra poétika, Emily Dickinson ne’ebe moris iha tinan 1830 no mate iha tinan 1886, hananu:
I’am nobody! Who are you?
Are you nobody, too?
Then there’ s a pair of us—don’t tell!
They’d banish us, you know
Ha’u ne’e laos ema ida! Ita bo’ot ne’e se ida?
Ita bo’ot ne’e mós laos ema ida ka?
Nune’e entaun, ita nia rua ne’e par—labele kedas hatete buat ne’e!
Sira sei hamate ita nain rua, o hakarak hatene?
It was late for man
But early yet for God;
Creation impotent to help
But Prayer remained our side
Tarde tiha ona ba ema kriatura
Maibe sei sedu ba Maromak
Kriasaun laiha kbit atu fo tulun
Maibe orasaun sei iha nafatin iha ita nia sorin
----
Ita nia ferik ho katuas sira nia lia fuan murak haklaken mai ita katak
“ita labele haluha ita nia hun, ita nia abut. Ita nia abut maka fo kbit. Ita nia abut maka fo beran mai ita. Bainhira ita kotu ho ita nia abut, loron matan sa’e mai, habai ita maran dekor, ita namalaik.” Nune’e mós hanesan ita ema Timor oan nia moris iha aspektu sosial, polítika, no kultural. Ita labele ta kotu ho ita nia abut, ita nia hun ne’ebe tuba metin iha Matebian, Kabalaki ho Ramelau nia hun. Fernando Sylvan hanesan ema luta nain ida ne’ebe defende no afirma metin kultura Timor, kultura Maubere nian ho ninia manifesto tuir mai:
MANIFESTO MAUBERE
A cultura é a memória
De um povo que não morre!
A accão é a história
De um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
A vida é a liberdade
De um povo que não morre!
A independência é a vontade
de um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
A justiça é a oferta
De um povu que não morre!
A luta é a descoberta
De um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
---
Hanesan esforsu apresiasaun literaria nian ida ha’u tenta traduz poezia ne’e ba lian Inglés bainhira ha’u lé ba maluk Anglo-Saxone sira iha rai Kanada ne’eba, ho mós iha Timor-Leste. Ha’u mós tenta traduz tiha poezia oan ne’e ba lian Indonésia. Bainhira ha’u partisipa iha Festival Poezia Winternachten iha Holanda iha fulan Fevereiru tinan 2000, ha’u tenta introduza ita nia lia nain ne’e nia obra ba maluk eskritor Indonesia sira hanesan Goenawan Muhammad, Agam Wispi, Hesri, no seluk-seluk tan. Ho esforsu ha’u nia belun Artur Marcos, Profesor ema Portugés nian ida, poezia ne’e mosu iha revista Faculdade das Letras, Universidade Lisboa, “Os Fazedores das Letras” iha fulan Abril 2000, se la sala. Ho lian Indonesia, ha’u hakarak hananu knananuk ha’u nia mestre nian:
Manifesto Rakyat Maubere
Kebudayaan merupakan memori sebuah bangsa yang tak mati!
Aksi merupakan sejarah sebuah bangsa yang tak mati!
Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
Hidup merupakan kebebasan sebuah bangsa yang tak mati!
Kemerdekaan merupakan keinginan sebuah bangsa yang tak mati!
Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
Keadilan merupakan pemberian sebuah bangsa yang tak mati!
Perjuangan merupakan sebuah penemuan sebuah bangsa yang tak mati!
Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
---
Fulan Julhu tinan 2000 ha’u sama fali ita nia rain doben Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira hafoin tinan 14 nia laran lao hela alias ba ‘labuk’ atu buka hatene kona ba moris nia midar ho moruk iha malae nia rain. Hahu fulan Agostu tinan 2000, liu hosi programa “Sirkulu Poezia” iha Radio UNTAET to’o Radio Timor-Leste iha fulan Abril 2003, ho k’bit maka ha’u iha, ha’u tenta introduza ba maluk ouvintes sira kona ba poeta, eskritor Timor oan sira, inklui hau nia mestre, hau nia mentor Fernando Sylvan. Maibe, infelizmente, tamba razaun okupadu ho hau nia servisu nu’udar durubasa, ha’u husik hela tiha programa ne’e. Ha’u hakarak hamoris fali, maibe la hatene oin nusa? Ha’u haré tok hau nia tempu.
Ha’u haksolok tebes katak literatura Timor nian mós hetan espasu diak iha universidade prestíjiu ida ne’e. Parabéns ba maluk hirak ne’ebe halo tiha esforsu tomak atu halo buat ne’e sai realidade. Husu bo’ot literatura Timor-Leste nian matak no buras iha tempu ikus mai.
Lia fuan ikus maka ha’u hakarak hato’o ba maluk sira, hafoin tiha atan ha’u aprende buat balu hosi ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan maka tuir mai:
EKSPRESAUN POÉTIKA
Iha palku leten
Kahlil Gibran, lia nain Libanon nian mosu ho dehan,
“Libanon nu’udar ha’u nia eskpresaun poétika”
Nune’e mós ha’u mosu ho dehan,
“Timor-Lorosa’e nu’udar ha’u nia ekspresaun poétika”
Ha’u sei husik hela monumentu ida
Iha rai fehan
Nune’e tiha ha’u nonok
No hakiduk
***
Dili, Jullu 2004
*)Poeta/Tradutor/Intérpretu
(Viajen Literária nian ida)
--Nota intervensaun iha palestra ba estudante ramu Portugés UNTL nian sira iha loron 10, fulan Jullu, tinan 2004--
Hosi: Abé Barreto Soares*)
Dader k’manek, dader murak ba maluk estudante no dosente sira hotu! Loron ohin, nu’udar loron ksolok ida tebes mai ha’u atu mai iha Universidade Nasional Timor-Leste, hamutuk ho maluk sira atu fahe netik ha’u nia hanoin, ha’u nia perspektiva, ha’u nia esperiensia em relasaun ho literatura Timor-Leste nian.
Uluk nanain ha’u hakarak hato’o ha’u nia obrigadu barak ba Maun/Alin Dosente João Esperansa ba ninia konvite atu mai iha ne’e. Tuir lolos ha’u mai dada lia ho maluk sira iha loron Sábadu liu ba, maibe tamba ha’u okupadu oituan ho ha’u nia servisu profesional iha UNMISET (hanesan intérpretu/tradutor), no mós ho asuntu familiar nian balu maka ha’u tenta atu kansela tiha ita nia enkontru iha semana liu ba ne’e. Ha’u husu deskulpa ba inkonviniénsia ne’ebe kauza hosi ha’u nia auzénsia ida ne’e.
Ha’u nia prezensa ohin (iha aktividade kultural) iha Universidade Nasional Timor-Leste nu’udar ha’u nia prezensa ba dala tolu nian. Ha’u haksolok tebes atu fila fali mai iha ambiente akadémiku hanesan ne’e. Ida uluk liu ha’u mai iha ne’e, se la sala karik iha fulan Outubru tinan 2001. Ha’u mai fo palestra ida ba estudante ramu Inglés nian sira ho konvite hosi ha’u nia kolega dosente Australiana nian ida, ne’ebe iha momentu ne’e ha’u ko’alia oituan kona ba kna’ar Maun Bo’ot José Alexandre “Kay Rala Xanana” Gusmão nian, ne’ebe la’os hanesan ema polítiku ida, maibe ko’alia kona ba Maun Xanana nia kna’ar hanesan poeta alias lia nain ida hosi ita nia rain doben Timor-Leste maka ita hotu hadomi ho fuan no laran tomak. Segundu ha’u mai iha ne’e bainhira ha’u partisipa iha loron komemorasaun ita nia restaurasaun independénsia iha fulan Maiu tinan 2002. Iha momentu ne’eba ha’u hetan konvite hosi komisaun organizadora selebrasaun independénsia nian atu mai lé poezia iha programa inagurasaun eskpozisaun pintura hosi artista Timor oan sira no mós hosi rai liur. Maun Xanana mós partisipa iha ekpsozisaun ida ne’e. Ha’u hili atu lé Maun Xanana nia poezia balu hosi nia livru “Mar Meu” ho versaun Inglés tamba razaun iha momentu ne’e laos deit ema Timor ho Portugés maka marka sira nia prezensa maibé ema hosi hosi rai seluk mós.
Hanesan maluk sira hatene katak atu ko’alia kona ba literatura Timor-Leste em jeral, buat ne’e presiza tempu barak, presiza gasta enerjia barak, presiza estudu ida maka profundu tebes. Tamba ne’e duni maka iha dader furak ida ne’e, ho tempu maka limitadu ne’ebe ha’u iha, ha’u sei buka atu limita ha’u nia tópiku ba deit eskritor ka hakerek nain Timor-Leste nian maka imi hotu konyese tiha ona, naran Fernando Sylvan.
Ita hotu iha ita nia moris, sempre iha mestre, sempre iha guru. Sira maka orienta ita, sira maka hatudu, sira maka leno dalan mai ita. Fernando Sylvan ha’u konsidera nu’udar ha’u nia mestre, nu’udar ha’u nia mentor literáriu nian ida ne’ebe sai hosi rai lulik oan ida ne’e. Nia iha k’bit, nia iha forsa, nia iha estamina atu soe netik, marka netik marku literáriu nian ida iha ita nia vida kultural hanesan Timor oan maka halo parte iha vida kultural mundu rai klaran nian.
Ha’u hahu konyese Fernando Sylvan iha finais tinan 1980 iha sidade Yogyakarta, Indonesia bainhira iha tempu ne’eba ha’u frekuenta namanas ha’u nia kursu literatura Inglesa iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Ha’u hetan obra poezia oan ida Fernando Sylvan nian hosi livru “FUNU: The Unfinished Saga of East Timor “, autoria Maun José Ramos-Horta hanesan Representante FRETILIN nian iha ONU. Ha’u hetan livru ne’e klandestinamente hosi ha’u nia kolega ativista estudante Antropólogia Indonesian nian ida ne’ebe foin fila hosi Australia. Poezia oan ne’e maka tuir mai ne’e:
Funu, guerra—A guerra
Há-de terminar
A sorrir amor
Semente a partir-se
Tem seu fim na flor
Poezia oan ne’e toka tebes ha’u nia fuan. Ha’u kan tebe-tebes poezia ne’e. Ha’u mós imajina kedas bainhira lós maka ha’u bele hasoru Fernando Sylvan. Tamba haré ba poezia ne’e furak, ha’u mós tenta traduz (livremente) ba lian Tetum ho lian Indonesia:
Funu—Funu. Funu
Sei hotu
Atu hamanasa iha domin
Ai musan sei rahun
Sei iha fim, buras iha aifunan
---
Funu, Perang—Perang
Akan berakhir
Dalam senyuman kasih
Bijih-bijih akan hancur
Berakhir dalam mekaran bunga
Ho poezia badak oan ida ne’e, ita haré katak lia nain Fernando Sylvan hakarak deskreve luta, funu Timor-Leste nian maka dura kuaze um kuartu de sekulu, to’o ikus hetan duni ninia liberdade, hetan duni ninia independensia, hetan duni ninia ukun rasik an.
Tamba razaun situasaun politika maka manas hafoin tiha masakre 12 Novembru tinan 1991, ha’u konsege halai, husu auxiliu pólitiku bainhira ha’u iha tiha ona rai bo’ot Kanada maka malirin tebes iha tempu invernu. Iha momentu ne’e ha’u halao hotu tiha ona ha’u nia programa interkambiu kultural, ne’ebe hahu hosi fulan Setembru to’o fulan Novemberu tinan 1991. Iha Kanada maka ha’u hasoru fila fali ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan liu hosi ninia obra poezia oan ida seluk maka mosu iha booklet ne’ebe grupu solidaridade ba Timor-Leste iha Portugal, “A Paz é Possivel em Timor-Leste” maka publika:
Infância
As crianças brincam na praia dos seus pensamentos
E banham-se no mar dos seus longos sonhos
A praia e o mar das crianças não têm fronteiras
E por isso todas as praias são iluminadas
E todos os mares têm manchas verdes
Mas muitas vezes as crianças crescem
Sem voltar à praia e sem voltar ao mar
Poezia ne’e halo ha’u hanoin fali ha’u nia tempu sei ki’ik oan iha ha’u nia aman nia rai Manatuto—halimar ho rai henek iha tasi ibun, hariis molik, daku tasi ben ba malu, duni malu tun sa’e ho labarik sira seluk maka iha idade hanesan ho ha’u.
Lé tiha poezia “Infância” ne’e, ha’u nia laran hakarak atu hasoru ha’u nia mestre, ha’u nia mentor literáriu Fernando Sylvan hetok maka’as liu tan. Ha’u mós imajina: durante ne’e ha’u aprende literatura rai seluk nian hanesan literatura Amerika, Inglés ho Indonesia nian iha ha’u nia tempu fakuldade iha Yogyakarta, maibe bainhira lós maka ha’u bele aprende ha’u nia literatura Timorense rasik?
Hanesan ema refujiadu polítiku ida, ha’u sinti solidaun tebes hela iha rai Kanada. Ha’u sofre “culture shock”/sok kultural. Karta hosi maluk sira hosi Portugal maka ha’u nia belu diak hamaluk ha’u, no hamenus ha’u nia saudades ba rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u nia belun feto Timor oan ida maka sai n’udar “reporter” diak ida—haktuir pasajen kona ba Timor nian mai ha’u hosi rai Lusitania. Hosi nia maka ha’u tenta buka atu hatene liu tan kona ba ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan. Ha’u dehan ba kolega oan ne’e hosi ha’u nia karta sira katak se karik hasoru malu ho katuas Fernando Sylvan, halo favor hato’o hela ba nia katak nia iha duni admirador ida hanesan ha’u maka hela iha Kanada hanesan refujiadu polítiku nian ida, no hakarak tebes atu hetan ninia livru poezia. Hosi resposta karta ha’u nia kolega ne’e nian ha’u hetan notisias katak katuas Fernando Sylvan sinti haksolok ho ha’u nia interese ba nia obra, no ba nia kna’ar hanesan lia nain ida. Nia hatete ba kolega ne’e katak nia hakarak hasoru ho ha’u loron ida, no hakarak oferese rasik kópia livru poezia ninian ba ha’u.
Fulan Dezembru tinan 1993 to’o. Rai mós malirin tamba Invernu tama ona. Hosi ha’u nia kuartu apartamentu ha’u hateke sai hosi janela ha’u haré zelu tun maka’as. Ai hun sira molik, tahan monu hotu ona. Rai atu nakaras dadaun ona. Lampu neon iha estrada ibun lakan. Kareta eléktriku la’o liu ba mai halo lian maka’as. Ambiente invernu nian hanesan ne’e provoka ita atu sinti laran triste, laran saudades ba maluk sira no rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u hatete ba ha’u nia an: bainhira lós maka ha’u bele sama fali rai Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira, hamanasa, tanis fali hamutuk ho sira no han fali hahan sira ne’ebe ita nia bei ala sira hanorin hela tiha ona mai ita atu tein, no rei fali ha’u nia inan doben nia ren tos hanesan jestu domin nian ne’ebe ha’u hatudu ba nia? Ha’u mós lé fali notisia ne’ebe ha’u hasai hosi internet/rede kontaktus solidaridade ba Timor-Leste nian katak ha’u nia mestre, ha’u nia mentor, Fernando Sylvan Maromak bolu tiha ona ba mundu seluk. Ha’u laran taridu, ha’u nia laran tanis, ha’u nia laran dodok. Ha’u nia mehi no hau’u nia mentor nia mehi atu ami hasoru malu fizikamente—hakoak malu, fo parabens ba malu, fahe esperiénsia literária nian laiha ona. Lakon tiha ona. It is gone with the wind. Ha’u tenta hamenus ha’u nia laran triste hodi hakerek poezia oan ida kona ba nia. Pena maka ha’u la bele konsege atu fahe ho imi ohin poezia oan ne’e tamba nota poezia oan ne’e ha’u la hatene ha’u tau iha ne’ebe ona. Pode ser ke ha’u so’e hela nota ne’e iha Kanada ne’eba. La hatene lós! Maibe, ha’u hakarak, em troka, deskreve ha’u nia mestre maka hakat tiha ona ba mundu seluk ho ha’u nia poezia oan ida tuir mai:
Kuikuti Derapmu
Kau telusuri
Dengan pasti
Jalanan penuh liku-liku
Kuikuti derapmu
Sambil mengais benih bijak. Yang sempat kau hamburkan
---
Ha’u tuir O nia Dalan Leut
O la’o liu tiha ona
Ho fiar metin
Dalan sira maka nakonu ho kleuk
Ha’u tuir o nia dalan leut
Hodi hili mós ai musan matenek. Ne’ebe o konsege kari halo namakari
----
Rai Portugal maka nu’udar Timor-Leste nia eis kolonizador, ne’ebe uluk ha’u sei ki’ik oan iha ha’u nia ina nia rain, Fohorém, Distritu Covalima ne’eba hahu hatene bainhira ha’u sei eskola iha pre-primária ho hananu “Portugal é lindo, Portugal das flores”, no mós ninia hino nacional “Heróis do Mar”, to’o ikus ha’u sama rasik ho ha’u nia ain foin ba dala uluk iha fulan Abril tinan 1995. Momentu ne’e ha’u ba Portugal atu partisipa iha konferensia kona ba Timor-Leste nian ida, ne’ebe organiza hosi Prof. Barbedo Magalhães hosi Universidade Porto. Ha’u aproveita konferensia ne’e hodi vizita kolega no familia sira. Pelu menus ho vizita ida ne’e, ha’u bele hamate ha’u nia saudades. Hafoin tiha konferénsia ne’e maka ha’u hakat ba fa’an matan no vizita bibilioteka ida ne’ebe kona ba Timor-Leste naran “Espaço Por Timor” iha sidade Lisboa laran. Se la sala, iha tinan ne’e duni maka ha’u hahu konyese ita nia Maun/ Dosente João Esperança, konyesidu ho inisial, JP [le: Jota Pé].
Iha “Espaço Por Timor” maka nu’udar fatin ida ne’ebe ha’u ‘hasoru’ fila fali ha’u nia mestre Fernando Sylvan hosi ninia livru kolektania poezia ho títulu “A Voz Fagueira de Oan Timor”. Hosi livru ida ne’e maka ita barak hatene katak “Fernando Sylvan moris iha Dili, iha loron 26 fulan Agostu, tinan 1917. Nia ba Portugal bainhira nia sei tinan ne’en deit. Nia bo’ot dadaun, moris, halo viajen, servisu, no mós luta—sai matenek—no to’o ikus sai ema ida maka respeitadu hosi ema barak iha fatin-fatin”.
Maluk sira iha biblioteka “Espaço Por Timor” fa’an livru “A Voz Fagueira de Oan Timor”, no ha’u konsege sosa kópia ida livru ne’e nian. Hosi livru ne’e maka ha’u buka atu “mergulha” liu tan iha tasi klean mundu literáriu hau nia mestre Fernando Sylvan nian. Ha’u hahu deskobre ninia estilu hakerek poezia maka badak-badak. Interesante! Ninia estilu ne’e furak ba ha’u atu aprende tuir. Ha’u bele dehan katak ninia estilu afekta tebes ha’u nia estilu hakerek durante ne’e. Ha’u hakarak sita poezia balu:
Pedem-me um minuto de silêncio pelos mortos mauberes
Respondo que nem por um minto me calarei
---
poema a Xanana Gusmão
Depois
(mas só depois)
os galos
lutarão sem lâminas
---
Dormes comigo
Acordada
Como se toda a noite
Fosse dia
Fazer-amor
É poesia
---
Fiz um poema com palavras tuas.
E basta ele para eu ser poeta
--
Ninia estilu hakerek ho fraze badak-badak halo ha’u kompara fali ho poeta Japonés, Basho ne’ebe hakerek poezia típika Japonésa, haiku (tradusaun iha lian Inglés ho Tetum):
Basho nowaki shite
Tarai ni ame o
Kiku yo kana
---
A banana plant in the autumn gale
I listen to the dripping of rain
Into a basin at night
---
Hudi hun ida anin bo’ot Outono nian hu
Ha’u se tilun ba udan maka turu
Ba iha basia oan ida iha kalan nakukun
Arare kiku ya
Kono mi wa moto no
Furugashiwa
----
The sound of gail
I am the same as before
Like that aging oak
-----
Udan zelu halo lian
Ha’u hanesan nafatin uluk
Hanesan mós ai Carvalho oan ida ne’eba ne’e.
---
Ha’u mós gosta atu halo komparasaun estilu hakerek poezia badak Fernando Sylvan nian ho estilu hakerek poezia poetiza Amerika nian, Emily Dickinson. Ha’u aprende obra Emily Dickinson nian hosi ha’u nia Professor Amerikanu nian ida ne’ebe uluk hanorin ha’u iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Iha ninia obra poétika, Emily Dickinson ne’ebe moris iha tinan 1830 no mate iha tinan 1886, hananu:
I’am nobody! Who are you?
Are you nobody, too?
Then there’ s a pair of us—don’t tell!
They’d banish us, you know
Ha’u ne’e laos ema ida! Ita bo’ot ne’e se ida?
Ita bo’ot ne’e mós laos ema ida ka?
Nune’e entaun, ita nia rua ne’e par—labele kedas hatete buat ne’e!
Sira sei hamate ita nain rua, o hakarak hatene?
It was late for man
But early yet for God;
Creation impotent to help
But Prayer remained our side
Tarde tiha ona ba ema kriatura
Maibe sei sedu ba Maromak
Kriasaun laiha kbit atu fo tulun
Maibe orasaun sei iha nafatin iha ita nia sorin
----
Ita nia ferik ho katuas sira nia lia fuan murak haklaken mai ita katak
“ita labele haluha ita nia hun, ita nia abut. Ita nia abut maka fo kbit. Ita nia abut maka fo beran mai ita. Bainhira ita kotu ho ita nia abut, loron matan sa’e mai, habai ita maran dekor, ita namalaik.” Nune’e mós hanesan ita ema Timor oan nia moris iha aspektu sosial, polítika, no kultural. Ita labele ta kotu ho ita nia abut, ita nia hun ne’ebe tuba metin iha Matebian, Kabalaki ho Ramelau nia hun. Fernando Sylvan hanesan ema luta nain ida ne’ebe defende no afirma metin kultura Timor, kultura Maubere nian ho ninia manifesto tuir mai:
MANIFESTO MAUBERE
A cultura é a memória
De um povo que não morre!
A accão é a história
De um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
A vida é a liberdade
De um povo que não morre!
A independência é a vontade
de um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
A justiça é a oferta
De um povu que não morre!
A luta é a descoberta
De um povo que não morre!
Ouviram?
Ouviram bem?
---
Hanesan esforsu apresiasaun literaria nian ida ha’u tenta traduz poezia ne’e ba lian Inglés bainhira ha’u lé ba maluk Anglo-Saxone sira iha rai Kanada ne’eba, ho mós iha Timor-Leste. Ha’u mós tenta traduz tiha poezia oan ne’e ba lian Indonésia. Bainhira ha’u partisipa iha Festival Poezia Winternachten iha Holanda iha fulan Fevereiru tinan 2000, ha’u tenta introduza ita nia lia nain ne’e nia obra ba maluk eskritor Indonesia sira hanesan Goenawan Muhammad, Agam Wispi, Hesri, no seluk-seluk tan. Ho esforsu ha’u nia belun Artur Marcos, Profesor ema Portugés nian ida, poezia ne’e mosu iha revista Faculdade das Letras, Universidade Lisboa, “Os Fazedores das Letras” iha fulan Abril 2000, se la sala. Ho lian Indonesia, ha’u hakarak hananu knananuk ha’u nia mestre nian:
Manifesto Rakyat Maubere
Kebudayaan merupakan memori sebuah bangsa yang tak mati!
Aksi merupakan sejarah sebuah bangsa yang tak mati!
Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
Hidup merupakan kebebasan sebuah bangsa yang tak mati!
Kemerdekaan merupakan keinginan sebuah bangsa yang tak mati!
Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
Keadilan merupakan pemberian sebuah bangsa yang tak mati!
Perjuangan merupakan sebuah penemuan sebuah bangsa yang tak mati!
Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
---
Fulan Julhu tinan 2000 ha’u sama fali ita nia rain doben Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira hafoin tinan 14 nia laran lao hela alias ba ‘labuk’ atu buka hatene kona ba moris nia midar ho moruk iha malae nia rain. Hahu fulan Agostu tinan 2000, liu hosi programa “Sirkulu Poezia” iha Radio UNTAET to’o Radio Timor-Leste iha fulan Abril 2003, ho k’bit maka ha’u iha, ha’u tenta introduza ba maluk ouvintes sira kona ba poeta, eskritor Timor oan sira, inklui hau nia mestre, hau nia mentor Fernando Sylvan. Maibe, infelizmente, tamba razaun okupadu ho hau nia servisu nu’udar durubasa, ha’u husik hela tiha programa ne’e. Ha’u hakarak hamoris fali, maibe la hatene oin nusa? Ha’u haré tok hau nia tempu.
Ha’u haksolok tebes katak literatura Timor nian mós hetan espasu diak iha universidade prestíjiu ida ne’e. Parabéns ba maluk hirak ne’ebe halo tiha esforsu tomak atu halo buat ne’e sai realidade. Husu bo’ot literatura Timor-Leste nian matak no buras iha tempu ikus mai.
Lia fuan ikus maka ha’u hakarak hato’o ba maluk sira, hafoin tiha atan ha’u aprende buat balu hosi ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan maka tuir mai:
EKSPRESAUN POÉTIKA
Iha palku leten
Kahlil Gibran, lia nain Libanon nian mosu ho dehan,
“Libanon nu’udar ha’u nia eskpresaun poétika”
Nune’e mós ha’u mosu ho dehan,
“Timor-Lorosa’e nu’udar ha’u nia ekspresaun poétika”
Ha’u sei husik hela monumentu ida
Iha rai fehan
Nune’e tiha ha’u nonok
No hakiduk
***
Dili, Jullu 2004
*)Poeta/Tradutor/Intérpretu
ENSAIU LITERARIU 1-ARKIVU
BORJA DA COSTA: LIA-NAI’N IDA NE’EBÉ HA’U HATENE
Hosi *)Abé Barreto Soares
Ha’u hahú hatene kona-ba poeta aliás lia-na’in Timor-Leste nian ida ne’ebé ho naran kompletu Francisco Borja da Costa, moris iha Fatuberlihu, Distritu Manufahi, iha loron 14 fulan Outubru tinan 1946 liu hosi ha’u-nia belun feto jornalista Australiana, Jill Jollife nia livru, “East Timor: Nationalism and Colonialism” iha finál tinan 1980.
Hosi livru Jill Jollife nian ne’e maka ha’u hatene katak afinal knananuk “Foho Ramelau”, ne’ebé sai tiha FRETILIN nia inu, nu’udar obra poétika Borja da Costa nian.
Hanesan ema ida ne’ebé gosta literatura, no poezia partikularmente, bainhira hatene katak Timor-Leste mós iha poeta revolusionáriu ida hanesan Borja da Costa, iha momentu ne’e, ha’u haksolok no iha kuriozidade boot tebes atu hatene liután se loos maka nia. Ha’u mós hetan inspirasaun barak hosi Borja da Costa atu hakerek netik mós ha’u-nia sentimentu no hanoin liu hosi obra poétika kona-ba Timor-Leste nia hamanasa no tanis. Hahú iha tempu ne’e kedas hau konsidera Borja da Costa hanesan ha’u-nia mentor literáriu ida.
Ha’u-nia kuriozidade ne’e hetan ninia resposta bainhira iha tinan 1992—momentu ne’e ha’u iha ona Kanada hanesan refujiadu politiku ida-- ha’u hetan fotokopia livru poezia Borja da Costa nian hosi ha’u-nia belun feto ativista ne’ebé involve iha grupu solidaridade ba Timor-Leste. Ha’u tenta halo tradusaun poezia Borja da Costa nian sira ne’e ba lian Indonézia hanesan ha’u-nia apresiasaun pesoal ba ninia obra poétika.
Iha tinan 1993, ha’u hasoru kantor/ativista Timor-oan, Agio Pereira ne’ebé konsege ba to’o Kanada, partisipa iha Festival Tempu Veraun nian ida. Ami dada lia barak oituan kona-ba Borja da Costa. Hosi Agio, ha’u hatene katak Borja da Costa hameno lia fuan ruma ba nia katak nia hakarak tebes haree nia poezia “Um Minuto de Silêncio” nakfilak an sai múzika. Hatan ba pedidu Borja da Costa nian ida ne’e, Agio konsege duni halo poezia oan ida ne’e sai múzika ida, no mosu iha Agio nia album múzikal, “I Am Still Fighting.”
Furak atu hatene katak obra poétika Borja da Costa nian sira seluk hanesan “Kdadalak”, “Kolele Mai “ , no “Um Minuto de Silêncio” sai tiha ona múzika, no liu-liu “Pátria, Pátria” ne’ebe ita-nia Konstituisaun konsagra tiha ona sai hanesan inu nasionál Timor-Leste nian.
Hanesan poezia sira ne’ebé poeta revolusionáriu sira hakerek iha rai-rai ne’ebé deit, lia fuan sira ne’ebé uza iha poezia Borja da Costa nian ne’e mesak simples. Maibé simplisidade ida ne’e maka nu’udar poezia sira ne’e nia kbiit.
Entre poezia Borja da Costa nian sira ne’ebé publika tiha ona ne’e, ha’u gosta liu-liu maka “Um Minuto de Silêncio”. Ha’u-nia isin fulun hamrik tebes bainhira ha’u rona deklamasaun poezia ida ne’e hosi maluk Zeca Branco iha momentu festa restaurasaun independénsia Timor-Leste nian iha Tasitolu iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.
Iha fulan Novembru tinan ida ne’e, to’o ikus Institutu Sahe ba Libertasaun (ISL) konsege halo lansamentu livru poezia Borja da Costa nian ho lian Tetun no Portugés. Ha’u sinti previlejiadu tanba hetan fiar hosi maluk sira hosi ISL atu involve iha prosesu publikasaun livru ida ne’e hanesan tradutór.
Hanesan fó sai iha introdusaun livru poezia ne’ebé foin lalais lansa ne’e katak “Francisco Borja da Costa iha kontribuisaun boot ba dezenvolvimentu kultura nasionál Timor maibé ema barak haluha tiha ona heroi nasionál ne’e nia kna’ar”. Ha’u sei la hakfodak katak ema barak haluha tiha buat ne’e. Borja da Costa mós hanesan poeta sira seluk, maski sira kontribui barak iha sira-nia vida hanesan ema kreativu ida, maibé sira nu’udar hanesan saida maka poeta Libanéz Kahlil Gibran hatete katak , “ a poet is a dethroned king sitting among the ashes of his palace trying to fashion an image out of his ashes.”
Hanesan ha’u-nia forma omenajen ida ba Borja da Costa, ha’u konsege hakerek tiha ona poezia rua kona-ba nia. Ha’u buka atu fahe ho maluk leitor sira poezia ida deit iha artigu ida ne’e :
14 OUTUBRU 1946
Kosok oan ida
Moris iha Fatuberlihu iha loron 14 fulan Outubru tinan 1946
Tau naran sarani Francisco Borja da Costa
Ninia inan la hatene katak kosok oan ne’e aban bainrua boot sai
poeta Timor-Lorosae nian ida, ne’ebé ninia moris
ema habadak iha fulan Dezembru tinan 1975
Ninia inan la hatene katak kosok oan ne’e aban bainrua sei
ema habadak iha fulan Dezembru tinan 1975
Ninia inan la hatene katak kosok oan ne’e aban bainrua sei
hakerek poezia ida ho títulu “ O RASTO DA TUA PASSAGEM”
ne’ebé doko sentimentu
nasaun tomak ida nian
maka hein hela naroman ahi liberdade
---
Borja da Costa ninia karakter revolusionáriu iha obra literária fó hanoin fali ha’u kona-ba poeta revolusionáriu sira hosi rai seluk, liu-liu hosi Filipina hanesan José Maria Sison, Angola: Agostinho Neto, El Salvador: Roque Dalton, Nicaragua: Leonel Rugama, no Guatemala: Otto Rene Castillo.
Borja da Costa mosu tiha ona iha ita nia leet, hananu ho ninia obra literária. Nia rai hela tiha ona buat murak ruma molok “nia semo ba mundu seluk”. Hanesan poeta ida, nia halo ita sinti hanesan saida maka Kahlil Gibran hatete, “Penyair adalah manusia yang membuat kita merasa---setelah membaca sajaknya---bahwa sajaknya yang terbaik belum digubah..”
ne’ebé doko sentimentu
nasaun tomak ida nian
maka hein hela naroman ahi liberdade
---
Borja da Costa ninia karakter revolusionáriu iha obra literária fó hanoin fali ha’u kona-ba poeta revolusionáriu sira hosi rai seluk, liu-liu hosi Filipina hanesan José Maria Sison, Angola: Agostinho Neto, El Salvador: Roque Dalton, Nicaragua: Leonel Rugama, no Guatemala: Otto Rene Castillo.
Borja da Costa mosu tiha ona iha ita nia leet, hananu ho ninia obra literária. Nia rai hela tiha ona buat murak ruma molok “nia semo ba mundu seluk”. Hanesan poeta ida, nia halo ita sinti hanesan saida maka Kahlil Gibran hatete, “Penyair adalah manusia yang membuat kita merasa---setelah membaca sajaknya---bahwa sajaknya yang terbaik belum digubah..”
Dili, 10-12-2005
*) Durubasa, amante poezia hela iha Dili.
Subscribe to:
Posts (Atom)