Monday, January 22, 2007

ENSAIU LITERARIU 2-ARKIVU

FERNANDO SYLVAN: HA’U NIA MESTRE, HA’U NIA MENTOR

(Viajen Literária nian ida)
--Nota intervensaun iha palestra ba estudante ramu Portugés UNTL nian sira iha loron 10, fulan Jullu, tinan 2004--
Hosi: Abé Barreto Soares*)

Dader k’manek, dader murak ba maluk estudante no dosente sira hotu! Loron ohin, nu’udar loron ksolok ida tebes mai ha’u atu mai iha Universidade Nasional Timor-Leste, hamutuk ho maluk sira atu fahe netik ha’u nia hanoin, ha’u nia perspektiva, ha’u nia esperiensia em relasaun ho literatura Timor-Leste nian.

Uluk nanain ha’u hakarak hato’o ha’u nia obrigadu barak ba Maun/Alin Dosente João Esperansa ba ninia konvite atu mai iha ne’e. Tuir lolos ha’u mai dada lia ho maluk sira iha loron Sábadu liu ba, maibe tamba ha’u okupadu oituan ho ha’u nia servisu profesional iha UNMISET (hanesan intérpretu/tradutor), no mós ho asuntu familiar nian balu maka ha’u tenta atu kansela tiha ita nia enkontru iha semana liu ba ne’e. Ha’u husu deskulpa ba inkonviniénsia ne’ebe kauza hosi ha’u nia auzénsia ida ne’e.

Ha’u nia prezensa ohin (iha aktividade kultural) iha Universidade Nasional Timor-Leste nu’udar ha’u nia prezensa ba dala tolu nian. Ha’u haksolok tebes atu fila fali mai iha ambiente akadémiku hanesan ne’e. Ida uluk liu ha’u mai iha ne’e, se la sala karik iha fulan Outubru tinan 2001. Ha’u mai fo palestra ida ba estudante ramu Inglés nian sira ho konvite hosi ha’u nia kolega dosente Australiana nian ida, ne’ebe iha momentu ne’e ha’u ko’alia oituan kona ba kna’ar Maun Bo’ot José Alexandre “Kay Rala Xanana” Gusmão nian, ne’ebe la’os hanesan ema polítiku ida, maibe ko’alia kona ba Maun Xanana nia kna’ar hanesan poeta alias lia nain ida hosi ita nia rain doben Timor-Leste maka ita hotu hadomi ho fuan no laran tomak. Segundu ha’u mai iha ne’e bainhira ha’u partisipa iha loron komemorasaun ita nia restaurasaun independénsia iha fulan Maiu tinan 2002. Iha momentu ne’eba ha’u hetan konvite hosi komisaun organizadora selebrasaun independénsia nian atu mai lé poezia iha programa inagurasaun eskpozisaun pintura hosi artista Timor oan sira no mós hosi rai liur. Maun Xanana mós partisipa iha ekpsozisaun ida ne’e. Ha’u hili atu lé Maun Xanana nia poezia balu hosi nia livru “Mar Meu” ho versaun Inglés tamba razaun iha momentu ne’e laos deit ema Timor ho Portugés maka marka sira nia prezensa maibé ema hosi hosi rai seluk mós.

Hanesan maluk sira hatene katak atu ko’alia kona ba literatura Timor-Leste em jeral, buat ne’e presiza tempu barak, presiza gasta enerjia barak, presiza estudu ida maka profundu tebes. Tamba ne’e duni maka iha dader furak ida ne’e, ho tempu maka limitadu ne’ebe ha’u iha, ha’u sei buka atu limita ha’u nia tópiku ba deit eskritor ka hakerek nain Timor-Leste nian maka imi hotu konyese tiha ona, naran Fernando Sylvan.

Ita hotu iha ita nia moris, sempre iha mestre, sempre iha guru. Sira maka orienta ita, sira maka hatudu, sira maka leno dalan mai ita. Fernando Sylvan ha’u konsidera nu’udar ha’u nia mestre, nu’udar ha’u nia mentor literáriu nian ida ne’ebe sai hosi rai lulik oan ida ne’e. Nia iha k’bit, nia iha forsa, nia iha estamina atu soe netik, marka netik marku literáriu nian ida iha ita nia vida kultural hanesan Timor oan maka halo parte iha vida kultural mundu rai klaran nian.

Ha’u hahu konyese Fernando Sylvan iha finais tinan 1980 iha sidade Yogyakarta, Indonesia bainhira iha tempu ne’eba ha’u frekuenta namanas ha’u nia kursu literatura Inglesa iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Ha’u hetan obra poezia oan ida Fernando Sylvan nian hosi livru “FUNU: The Unfinished Saga of East Timor “, autoria Maun José Ramos-Horta hanesan Representante FRETILIN nian iha ONU. Ha’u hetan livru ne’e klandestinamente hosi ha’u nia kolega ativista estudante Antropólogia Indonesian nian ida ne’ebe foin fila hosi Australia. Poezia oan ne’e maka tuir mai ne’e:

Funu, guerra—A guerra
Há-de terminar
A sorrir amor

Semente a partir-se
Tem seu fim na flor

Poezia oan ne’e toka tebes ha’u nia fuan. Ha’u kan tebe-tebes poezia ne’e. Ha’u mós imajina kedas bainhira lós maka ha’u bele hasoru Fernando Sylvan. Tamba haré ba poezia ne’e furak, ha’u mós tenta traduz (livremente) ba lian Tetum ho lian Indonesia:


Funu—Funu. Funu
Sei hotu
Atu hamanasa iha domin

Ai musan sei rahun
Sei iha fim, buras iha aifunan
---
Funu, Perang—Perang
Akan berakhir
Dalam senyuman kasih

Bijih-bijih akan hancur
Berakhir dalam mekaran bunga

Ho poezia badak oan ida ne’e, ita haré katak lia nain Fernando Sylvan hakarak deskreve luta, funu Timor-Leste nian maka dura kuaze um kuartu de sekulu, to’o ikus hetan duni ninia liberdade, hetan duni ninia independensia, hetan duni ninia ukun rasik an.

Tamba razaun situasaun politika maka manas hafoin tiha masakre 12 Novembru tinan 1991, ha’u konsege halai, husu auxiliu pólitiku bainhira ha’u iha tiha ona rai bo’ot Kanada maka malirin tebes iha tempu invernu. Iha momentu ne’e ha’u halao hotu tiha ona ha’u nia programa interkambiu kultural, ne’ebe hahu hosi fulan Setembru to’o fulan Novemberu tinan 1991. Iha Kanada maka ha’u hasoru fila fali ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan liu hosi ninia obra poezia oan ida seluk maka mosu iha booklet ne’ebe grupu solidaridade ba Timor-Leste iha Portugal, “A Paz é Possivel em Timor-Leste” maka publika:

Infância

As crianças brincam na praia dos seus pensamentos
E banham-se no mar dos seus longos sonhos

A praia e o mar das crianças não têm fronteiras

E por isso todas as praias são iluminadas
E todos os mares têm manchas verdes

Mas muitas vezes as crianças crescem
Sem voltar à praia e sem voltar ao mar

Poezia ne’e halo ha’u hanoin fali ha’u nia tempu sei ki’ik oan iha ha’u nia aman nia rai Manatuto—halimar ho rai henek iha tasi ibun, hariis molik, daku tasi ben ba malu, duni malu tun sa’e ho labarik sira seluk maka iha idade hanesan ho ha’u.

Lé tiha poezia “Infância” ne’e, ha’u nia laran hakarak atu hasoru ha’u nia mestre, ha’u nia mentor literáriu Fernando Sylvan hetok maka’as liu tan. Ha’u mós imajina: durante ne’e ha’u aprende literatura rai seluk nian hanesan literatura Amerika, Inglés ho Indonesia nian iha ha’u nia tempu fakuldade iha Yogyakarta, maibe bainhira lós maka ha’u bele aprende ha’u nia literatura Timorense rasik?

Hanesan ema refujiadu polítiku ida, ha’u sinti solidaun tebes hela iha rai Kanada. Ha’u sofre “culture shock”/sok kultural. Karta hosi maluk sira hosi Portugal maka ha’u nia belu diak hamaluk ha’u, no hamenus ha’u nia saudades ba rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u nia belun feto Timor oan ida maka sai n’udar “reporter” diak ida—haktuir pasajen kona ba Timor nian mai ha’u hosi rai Lusitania. Hosi nia maka ha’u tenta buka atu hatene liu tan kona ba ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan. Ha’u dehan ba kolega oan ne’e hosi ha’u nia karta sira katak se karik hasoru malu ho katuas Fernando Sylvan, halo favor hato’o hela ba nia katak nia iha duni admirador ida hanesan ha’u maka hela iha Kanada hanesan refujiadu polítiku nian ida, no hakarak tebes atu hetan ninia livru poezia. Hosi resposta karta ha’u nia kolega ne’e nian ha’u hetan notisias katak katuas Fernando Sylvan sinti haksolok ho ha’u nia interese ba nia obra, no ba nia kna’ar hanesan lia nain ida. Nia hatete ba kolega ne’e katak nia hakarak hasoru ho ha’u loron ida, no hakarak oferese rasik kópia livru poezia ninian ba ha’u.

Fulan Dezembru tinan 1993 to’o. Rai mós malirin tamba Invernu tama ona. Hosi ha’u nia kuartu apartamentu ha’u hateke sai hosi janela ha’u haré zelu tun maka’as. Ai hun sira molik, tahan monu hotu ona. Rai atu nakaras dadaun ona. Lampu neon iha estrada ibun lakan. Kareta eléktriku la’o liu ba mai halo lian maka’as. Ambiente invernu nian hanesan ne’e provoka ita atu sinti laran triste, laran saudades ba maluk sira no rai doben Timor-Lorosa’e. Ha’u hatete ba ha’u nia an: bainhira lós maka ha’u bele sama fali rai Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira, hamanasa, tanis fali hamutuk ho sira no han fali hahan sira ne’ebe ita nia bei ala sira hanorin hela tiha ona mai ita atu tein, no rei fali ha’u nia inan doben nia ren tos hanesan jestu domin nian ne’ebe ha’u hatudu ba nia? Ha’u mós lé fali notisia ne’ebe ha’u hasai hosi internet/rede kontaktus solidaridade ba Timor-Leste nian katak ha’u nia mestre, ha’u nia mentor, Fernando Sylvan Maromak bolu tiha ona ba mundu seluk. Ha’u laran taridu, ha’u nia laran tanis, ha’u nia laran dodok. Ha’u nia mehi no hau’u nia mentor nia mehi atu ami hasoru malu fizikamente—hakoak malu, fo parabens ba malu, fahe esperiénsia literária nian laiha ona. Lakon tiha ona. It is gone with the wind. Ha’u tenta hamenus ha’u nia laran triste hodi hakerek poezia oan ida kona ba nia. Pena maka ha’u la bele konsege atu fahe ho imi ohin poezia oan ne’e tamba nota poezia oan ne’e ha’u la hatene ha’u tau iha ne’ebe ona. Pode ser ke ha’u so’e hela nota ne’e iha Kanada ne’eba. La hatene lós! Maibe, ha’u hakarak, em troka, deskreve ha’u nia mestre maka hakat tiha ona ba mundu seluk ho ha’u nia poezia oan ida tuir mai:

Kuikuti Derapmu

Kau telusuri
Dengan pasti
Jalanan penuh liku-liku
Kuikuti derapmu
Sambil mengais benih bijak. Yang sempat kau hamburkan
---
Ha’u tuir O nia Dalan Leut

O la’o liu tiha ona
Ho fiar metin
Dalan sira maka nakonu ho kleuk
Ha’u tuir o nia dalan leut
Hodi hili mós ai musan matenek. Ne’ebe o konsege kari halo namakari
----

Rai Portugal maka nu’udar Timor-Leste nia eis kolonizador, ne’ebe uluk ha’u sei ki’ik oan iha ha’u nia ina nia rain, Fohorém, Distritu Covalima ne’eba hahu hatene bainhira ha’u sei eskola iha pre-primária ho hananu “Portugal é lindo, Portugal das flores”, no mós ninia hino nacional “Heróis do Mar”, to’o ikus ha’u sama rasik ho ha’u nia ain foin ba dala uluk iha fulan Abril tinan 1995. Momentu ne’e ha’u ba Portugal atu partisipa iha konferensia kona ba Timor-Leste nian ida, ne’ebe organiza hosi Prof. Barbedo Magalhães hosi Universidade Porto. Ha’u aproveita konferensia ne’e hodi vizita kolega no familia sira. Pelu menus ho vizita ida ne’e, ha’u bele hamate ha’u nia saudades. Hafoin tiha konferénsia ne’e maka ha’u hakat ba fa’an matan no vizita bibilioteka ida ne’ebe kona ba Timor-Leste naran “Espaço Por Timor” iha sidade Lisboa laran. Se la sala, iha tinan ne’e duni maka ha’u hahu konyese ita nia Maun/ Dosente João Esperança, konyesidu ho inisial, JP [le: Jota Pé].

Iha “Espaço Por Timor” maka nu’udar fatin ida ne’ebe ha’u ‘hasoru’ fila fali ha’u nia mestre Fernando Sylvan hosi ninia livru kolektania poezia ho títulu “A Voz Fagueira de Oan Timor”. Hosi livru ida ne’e maka ita barak hatene katak “Fernando Sylvan moris iha Dili, iha loron 26 fulan Agostu, tinan 1917. Nia ba Portugal bainhira nia sei tinan ne’en deit. Nia bo’ot dadaun, moris, halo viajen, servisu, no mós luta—sai matenek—no to’o ikus sai ema ida maka respeitadu hosi ema barak iha fatin-fatin”.

Maluk sira iha biblioteka “Espaço Por Timor” fa’an livru “A Voz Fagueira de Oan Timor”, no ha’u konsege sosa kópia ida livru ne’e nian. Hosi livru ne’e maka ha’u buka atu “mergulha” liu tan iha tasi klean mundu literáriu hau nia mestre Fernando Sylvan nian. Ha’u hahu deskobre ninia estilu hakerek poezia maka badak-badak. Interesante! Ninia estilu ne’e furak ba ha’u atu aprende tuir. Ha’u bele dehan katak ninia estilu afekta tebes ha’u nia estilu hakerek durante ne’e. Ha’u hakarak sita poezia balu:

Pedem-me um minuto de silêncio pelos mortos mauberes

Respondo que nem por um minto me calarei
---
poema a Xanana Gusmão

Depois
(mas só depois)
os galos
lutarão sem lâminas
---
Dormes comigo
Acordada
Como se toda a noite
Fosse dia

Fazer-amor
É poesia

---

Fiz um poema com palavras tuas.

E basta ele para eu ser poeta
--
Ninia estilu hakerek ho fraze badak-badak halo ha’u kompara fali ho poeta Japonés, Basho ne’ebe hakerek poezia típika Japonésa, haiku (tradusaun iha lian Inglés ho Tetum):

Basho nowaki shite
Tarai ni ame o
Kiku yo kana
---
A banana plant in the autumn gale
I listen to the dripping of rain
Into a basin at night
---
Hudi hun ida anin bo’ot Outono nian hu
Ha’u se tilun ba udan maka turu
Ba iha basia oan ida iha kalan nakukun

Arare kiku ya
Kono mi wa moto no
Furugashiwa
----
The sound of gail
I am the same as before
Like that aging oak
-----
Udan zelu halo lian
Ha’u hanesan nafatin uluk
Hanesan mós ai Carvalho oan ida ne’eba ne’e.
---
Ha’u mós gosta atu halo komparasaun estilu hakerek poezia badak Fernando Sylvan nian ho estilu hakerek poezia poetiza Amerika nian, Emily Dickinson. Ha’u aprende obra Emily Dickinson nian hosi ha’u nia Professor Amerikanu nian ida ne’ebe uluk hanorin ha’u iha Fakuldade das Letras, Universidade Gadjah Mada. Iha ninia obra poétika, Emily Dickinson ne’ebe moris iha tinan 1830 no mate iha tinan 1886, hananu:

I’am nobody! Who are you?
Are you nobody, too?
Then there’ s a pair of us—don’t tell!
They’d banish us, you know
Ha’u ne’e laos ema ida! Ita bo’ot ne’e se ida?
Ita bo’ot ne’e mós laos ema ida ka?
Nune’e entaun, ita nia rua ne’e par—labele kedas hatete buat ne’e!
Sira sei hamate ita nain rua, o hakarak hatene?

It was late for man
But early yet for God;
Creation impotent to help
But Prayer remained our side

Tarde tiha ona ba ema kriatura
Maibe sei sedu ba Maromak
Kriasaun laiha kbit atu fo tulun
Maibe orasaun sei iha nafatin iha ita nia sorin

----

Ita nia ferik ho katuas sira nia lia fuan murak haklaken mai ita katak
“ita labele haluha ita nia hun, ita nia abut. Ita nia abut maka fo kbit. Ita nia abut maka fo beran mai ita. Bainhira ita kotu ho ita nia abut, loron matan sa’e mai, habai ita maran dekor, ita namalaik.” Nune’e mós hanesan ita ema Timor oan nia moris iha aspektu sosial, polítika, no kultural. Ita labele ta kotu ho ita nia abut, ita nia hun ne’ebe tuba metin iha Matebian, Kabalaki ho Ramelau nia hun. Fernando Sylvan hanesan ema luta nain ida ne’ebe defende no afirma metin kultura Timor, kultura Maubere nian ho ninia manifesto tuir mai:

MANIFESTO MAUBERE

A cultura é a memória
De um povo que não morre!

A accão é a história
De um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?

A vida é a liberdade
De um povo que não morre!

A independência é a vontade
de um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?

A justiça é a oferta
De um povu que não morre!

A luta é a descoberta
De um povo que não morre!

Ouviram?
Ouviram bem?
---
Hanesan esforsu apresiasaun literaria nian ida ha’u tenta traduz poezia ne’e ba lian Inglés bainhira ha’u lé ba maluk Anglo-Saxone sira iha rai Kanada ne’eba, ho mós iha Timor-Leste. Ha’u mós tenta traduz tiha poezia oan ne’e ba lian Indonésia. Bainhira ha’u partisipa iha Festival Poezia Winternachten iha Holanda iha fulan Fevereiru tinan 2000, ha’u tenta introduza ita nia lia nain ne’e nia obra ba maluk eskritor Indonesia sira hanesan Goenawan Muhammad, Agam Wispi, Hesri, no seluk-seluk tan. Ho esforsu ha’u nia belun Artur Marcos, Profesor ema Portugés nian ida, poezia ne’e mosu iha revista Faculdade das Letras, Universidade Lisboa, “Os Fazedores das Letras” iha fulan Abril 2000, se la sala. Ho lian Indonesia, ha’u hakarak hananu knananuk ha’u nia mestre nian:

Manifesto Rakyat Maubere

Kebudayaan merupakan memori sebuah bangsa yang tak mati!

Aksi merupakan sejarah sebuah bangsa yang tak mati!

Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?

Hidup merupakan kebebasan sebuah bangsa yang tak mati!
Kemerdekaan merupakan keinginan sebuah bangsa yang tak mati!

Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?
Keadilan merupakan pemberian sebuah bangsa yang tak mati!
Perjuangan merupakan sebuah penemuan sebuah bangsa yang tak mati!

Kalian dengar?
Kalian dengar itu baik-baik?

---

Fulan Julhu tinan 2000 ha’u sama fali ita nia rain doben Timor-Lorosa’e, hasoru fali maluk sira hafoin tinan 14 nia laran lao hela alias ba ‘labuk’ atu buka hatene kona ba moris nia midar ho moruk iha malae nia rain. Hahu fulan Agostu tinan 2000, liu hosi programa “Sirkulu Poezia” iha Radio UNTAET to’o Radio Timor-Leste iha fulan Abril 2003, ho k’bit maka ha’u iha, ha’u tenta introduza ba maluk ouvintes sira kona ba poeta, eskritor Timor oan sira, inklui hau nia mestre, hau nia mentor Fernando Sylvan. Maibe, infelizmente, tamba razaun okupadu ho hau nia servisu nu’udar durubasa, ha’u husik hela tiha programa ne’e. Ha’u hakarak hamoris fali, maibe la hatene oin nusa? Ha’u haré tok hau nia tempu.

Ha’u haksolok tebes katak literatura Timor nian mós hetan espasu diak iha universidade prestíjiu ida ne’e. Parabéns ba maluk hirak ne’ebe halo tiha esforsu tomak atu halo buat ne’e sai realidade. Husu bo’ot literatura Timor-Leste nian matak no buras iha tempu ikus mai.

Lia fuan ikus maka ha’u hakarak hato’o ba maluk sira, hafoin tiha atan ha’u aprende buat balu hosi ha’u nia mestre, ha’u nia mentor Fernando Sylvan maka tuir mai:


EKSPRESAUN POÉTIKA

Iha palku leten
Kahlil Gibran, lia nain Libanon nian mosu ho dehan,
“Libanon nu’udar ha’u nia eskpresaun poétika”

Nune’e mós ha’u mosu ho dehan,
“Timor-Lorosa’e nu’udar ha’u nia ekspresaun poétika”

Ha’u sei husik hela monumentu ida
Iha rai fehan
Nune’e tiha ha’u nonok
No hakiduk

***

Dili, Jullu 2004
*)Poeta/Tradutor/Intérpretu

No comments: