Showing posts with label ENSAIU LITERARIU. Show all posts
Showing posts with label ENSAIU LITERARIU. Show all posts

Monday, April 23, 2012

KALAN KNANANUK NO DADOLIN BA AVO XAVIER

Dili, 19 Abril 2012
(Obrigado Barracks), tuku 2:30 loromanas

*)KALAN KNANANUK NO DADOLIN BA AVO XAVIER

Hanesan ita hotu hatenet katak, Francisco Xavier do Amaral, ne’ebé koñesidu popularmente hanesan Avo Xavi, sai nu’udar Proklamadór ba independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste hakat tiha ona ba mundu seluk iha loron 6, fulan-Marsu, tinan 2012.

Nia nu’udar asuwa’in, nia nu’udar Aman di’ak ida ba Timoroan sira hotu. Nia nu’udar Mestre boot ida, no ita Timoroan sira sai nu’udar nia eskolante sira.

Iha fulan Abril nia laran, tuir lisan Timor nian ne’ebé iha, sei iha rituál ba “Loron Haatnulu” hodi komemora Francisco Xavier do Amaral nia mate.

Klibur artista Timoroan sira ne’ebé hamahan an iha forum ida naran LUTU hetan inspirasaun atu hato’o omenajen ba Francisco Xavier do Amaral liuhosi sira-nia knananuk no dadolin hodi komemora “Loron Haatnulu” ida-ne’e. Klibur oan ne’e sei kolabora hamutuk ho Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL) hodi hato’o sira-nia espresaun domin ba Avo Xavi liuhosi programa “Crescendo Espesiál”, ne’ebé sei hala’o iha Sábadu kalan, loron 21, fulan-Abril 2012. Tema komemorasaun “Loron Haatnulu” ne’e mak “Kalan Knananuk no Dadolin ba Avo Xavier”.

“Ami artista Timoroan ne’ebé halibur an iha grupu LUTU hakarak fó onra ba Avo Xavi ne’ebé konsege liberta povu Maubere hosi kolonializmu. Iha momentu espesiál ida-ne’e, ami hakarak oferese ami-nia kreatividade hotu hodi hanoin hikas fali lisaun ne’ebé mak nia husik hela mai ita,” Iliwatu Danabere, artista (pintór) Timoran ida mak oras ne’e hala’o nia atividade artístiku iha Grupu Arte Moris hatete.

Hanesan mata-dalan ida ba Timor-Leste, Francisco Xavier do Amaral hakarak Timoroan sira hotu labele haluha katak, sira mai hosi ne’ebé, oras ne’e iha ne’ebé, no atu ba ne’ebé loos. Bainhira refleta klean ba hanoin furak ida-ne’e, Kiera Zen, gitarista Timoroan ida buka atu tama iha mundu imajináriu Avo Xavier nian hodi haklaken nia sentimentu no pensamentu poétiku liuhosi fraze tuirmai,"husi dook ho lun-turu tebes, ha’u husu ba imi, ha’u-nia oan no bei-oan sira, buka su’u tuir istória, buka hatene lia-loos, buka ke’e tuir imi-nia abut, atu nune’e imi keta sai atan tan!"

Iha kontestu funu ne’ebé iha ligasaun ba filozofia futu-manu nian, ha’u hakarak hatete katak, Francisco Xavier do Amaral sai nu’udar manu-aman di’ak ida ba rai doben, Timor-Lorosa’e. Ba Avo Xavier, ita sei la baruk atu hahii hodi hananu kansaun populár ne’ebé ita hotu hatene, no ita rasik hananu fila-fila:

Manu-aman Timor-Leste
Manu futu-fatin
Lalika tau tara, manu futu-nanis

Konferénsia imprensa ida hala’o tiha ona iha resintu Rádiu Televizaun Timor-Leste, Kaikoli, Dili, ohin, tuku 10:00 dadeer, ne’ebé artista Timoroan sira balu fó sai informasaun klean liután kona-ba inisiativa atu hala’o kalan omenajen ba Francisco Xavier do Amaral.

Tuir loloos programa omenajen ne’e hala’o tiha ona iha loron 14, fulan-Abril liubá, maibé tanba problema tékniku ho maluk sira hosi RTTL, programa ne’e adia fali ba bain-rua. Razaun muda ba bain-rua tanba iha momentu ne’ebá maluk sira hosi RTTL okupadu loos ho preparasaun ba programa debate direta kandidatu prezidensiál na’in rua: Francisco Guterres “Lu-Olo” no Taur Matan Ruak ba periodu tinan 2012-2017 liuhosi RTTL iha Sesta, 13 Abril.

Hanesan mós artista Timoroan ida (lee: poeta alias dadolin na’in), ne’eb’e sei partisipa mós iha programa múzikál no poétika iha Sabádu kalan, loron 21, fulan-Abril, ha’u sei hatuur ha’u-nia an, liuliu, hanesan eskolante ida. Iha kalan mak ha’u hein sei sai kalan ida-ne’ebé solene tebes, ha’u sei resita poema ida tuirmai:

MESTRE HAKOTU LIA BA-NIA ESKOLANTE SIRA
(A MASTER TO HIS DISCIPLES)

“Hetok ha’u hatene, hetok ha’u sinti ha’u seidauk hatene buat barak.”
Katuas ho ferik sira-nia lia-fuan

Ha’u hakat, hiit an mai iha fatin ida ne’e
Hosi fatin ida-ne’e duni maka ha’u sei hala’o ha’u-nia viajen naruk
Iha ne’e
Ha’u hamrik, hateke rai fehan
Iha ne’e
Ha’u hamrik, hateke foho oan
Iha ne’e
Ha’u hamrik, hateke foho lolon
Ha’u sei la’o, hakat liuhosi rai fehan
No ha’u sei la’o, hakat sa’e ba foho tutun

Ha’u sei la’o, husik hela ain leut lubuk

Molok ha’u atu la’o, no husik hela imi
Ha’u la husu buat barak,
Husu de’it buat laek ida:
“Bainhira oras to’o ba imi atu hala’o imi-nia viajen rasik, no hakat
Hodi la’o tuir ha’u,
Keta buka koko atu sama tuir ha’u ain leut,
Maibé
Imi tenke buka atu hamosu imi ain leut rasik!”

Dili, 2007-2012

Atuasaun poétika ha’u-nian ida-ne’e sei hetan akompañamentu muzikál hosi ha’u-nia belun múziku na’in rua: Aurito iha gitara klásika, no Xico iha violinu (tuir loloos, sei iha múziku ida tan ne’ebé atu akompaña ha’u naran Simão Barreto, nu’udar maestro muziku klásiku Timor-Leste nian, maibé tanba katuas Simão ba sedu tiha Portugál ohin, entaun la jadi). Sira na’in rua sei dere múzika instrumentál lelir mate nian hosi Distritu Baucau, “Kole-Le Mai” ne’ebé populariza liután ona hosi ita-nia poeta, Francisco Borja da Costa.

Ikusliu ha’u hakarak hatete, hanesan mestre, Francisco Xavier do Amaral la husu kole. Atu reforsa idea ida-ne’e, ha’u hakarak empresta liña fraze oan ida hosi múzika Indonézia nian ida kona-ba esensia sai mestre, ne’ebé hatete, “guru adalah pahlawan tanpa tanda jasa.”

Hosi JE/ABS/KM

*) Ensaiu ida-ne’e nu’udar estensaun hosi nota komunikadu imprensa ida-ne’ebé ohin dadeer ha’u hakerek no haruka ba mídia komunikasaun-sosiál sira.

Tuesday, July 19, 2011

LITERATURA:OAZIS IDA IHA VIAJEN NARUK

Literatura: Oazis Ida iha Viajen Naruk
(pontu diskusaun iha konferénsia kona-ba “Lian no Literatura”, 16 Jullu 2011, iha Sentru Konvensaun Dili)
Hosi Abé Barreto Soares


Lokraik kmanek ba maluk sira hotu ne’ebé ohin hakat mai iha-ne’e atu partisipa iha konferénsia kona-ba “Lian & Literatura”.

Uluk nana’in ha’u hakarak atu hato’o obrigadu barak ba komisaun organizadora, tanba konvida ha’u atu mai iha-ne’e, liu-liu ba ha’u-nia belun, David Palazon ne’ebé enkoraja tebes ha’u atu partisipa iha eventu boot internasionál nian ida-ne’e.

Ha’u haksolok atu halo parte iha painel ida-ne’e, hamutuk ho konferensista sira seluk, hodi hato’o netik ha’u-nia hanoin oan ruma kona-ba esensia literatura. Ne’e nu’udar onra boot ida mai ha’u hanesan ‘vagabundu kultural’ ida.

Bainhira haree ba tema mak aprezenta iha konferénsia ida-ne’e, ha’u hakarak atu hato’o hikas fali de’it ha’u-nia hanoin oan balu ne’ebé ha’u hato’o tiha ona iha tinan hirak liubá. Ohin, ha’u mós sei lori maluk sira atu refleta lisuk kona-ba “Literatura: Oazis Ida iha Viajen Naruk.”

Timor-Leste, hanesan mós nasaun sira seluk, iha nia pasadu rasik, ne’ebé nia hakat liutiha ona, iha-nia prezente, ne’ebé oras ne’e dadaun nia goza hela namanas, no mós sei iha nia futuru rasik, ne’ebé nia mehi atu hetan iha aban-bairua.

Timor-Leste nia pasadu, prezente no futuru sai nu’udar fonte inspirasaun ba nia lia-na’in sira atu haklaken sira-nia vizaun. Dimensaun tolu tempu nian ne’e sai nu’udar “triangulu murak” ba lia-na’in sira atu refleta, no refleta.

Timor-Leste nia pasadu, laiha dúvida, nakonu ho nia mutin no metan, nakonu ho nia midar no moruk. Timor-Leste nia pasadu sai nu’udar referénsia, sai nu’udar lalenok boot ba nia oan sira atu fihir sira-nia an hodi didi’ak, hodi nune’e sira sei hakat ba oin nafatin, hasoru loron ohin no loron aban ho laran kmanek no laran haksolok.

Oras ne’e dadaun, atividade dezenvolvimentu nian iha aspetu hotu-hotu hala’o namanas, hanesan ita hotu hatene. Atividade moris tomak nian sira-ne’ebé oras ne’e hala’o hosi Timor-Leste hanesan povu, hanesan nasaun ida, ha’u konsidera nu’udar viajen koletiva ida nian ne’ebé naruk tebes. Iha kontestu ida-ne’e, pergunta boot ida mak ha’u hakarak koloka iha ne’e, entaun, literatura hanesan ramu arte nian ida, enkaixa nia an iha fatin ida-ne’ebé loos, iha prosesu dezenvolvimentu ida-ne’e?

Atu hatan ba pergunta ida iha leten ne’e, maka ha’u tenta atu hatete katak literatura sai nu’udar oazis ida iha ita-nia viajen naruk iha dezertu dezenvolvimentu moris nian. Literatura iha kbiit tomak atu fornese mós ai-han no bee klamar nian mai ita. Literatura ajuda ita atu bele luku klean liután iha pensamentu profundu kona-ba ita-ema moris nia esensia ezistensiál: ita mai hosi ne’ebé, oras ne’e ita iha-ne’ebé ona, no ita atu hakat ba iha ne’ebé loos. Ita bele, alias iha kapasidade, hanesan povu, hanesan nasaun, hakat ba oin nafatin tanba ita-nia klamar hetan kbiit, ita-nia klamar hetan matak-malirin hosi literatura nu’udar obra artístiku. Buat ne’e, ha’u haree, han malu loloos kedas hanesan, se la sala, ho saida mak poeta Portugés, Fernando Pessoa hatete, “Tudo valeu a pena, quando a alma não é pequena!”

Literatura iha kbiit atu fanun ita atu halakan bebeik espiritu nasionalizmu no patriotizmu. Inu nasionál Timor-Leste nian, Pátria Pátria, purezemplu, nu’udar obra ka produtu poétika lia-na’in, Francisco Borja da Costa nian, ne’ebé, oituan ka barak, ajuda hodi orienta ita atu mantein nafatin esensia moris nian hanesan nasaun livre, independente no soberanu. Obra ne’e nu’udar haklalak ida, obra ne’e nu’udar pontu markante ida.

Literatura (lee: poezia) mós ajuda ita hamoos ita-nia fuan ho neon iha ita-nia prosesu viajen naruk ida-ne’e. Atu reforsa liután vizaun ida-ne’e, permite ha’u atu sita liafuan sira-ne’ebé hato’o tiha ona hosi eis Prezidente Estadus Unidas nian, John F. Kennedy (matebian) durante diskursu ida-ne’ebé nia hato’o iha Amherst College, Amherst, Massachusetts, E.U.A, iha loron 26, fulan-Outubru, tinan 1963) tuirmai:

“When power leads men towards arrogance, poetry reminds him of his limitations. When power narrows the areas of man's concern, poetry reminds him of the richness and diversity of his existence. When power corrupts, poetry cleanses.”

Sei iha relasaun ho kestaun ida leten, Octavio Paz, poeta Mexikánu provoka ita hodi hatete liután, “if a society eliminates poetry, then that society commits a spiritual suicide.”

Liuhosi literatura, ita bele haree hetan ho momoos imajen poétika Timor-Lorosa’e nian, ne’ebé haklaken ho furak, hosi poeta sira. Timor-Leste nu’udar espresaun poétika ba poeta alias lia-na’in sira.

Liuhosi literatura, ita haree hetan lisan Timor-Leste nian haklaken nia an (kantiga sira)— n.e: hori uluk bee parente, ida mós ami, hetan seluk parente ona, ami laek ona.

Hanesan individu ida-ne’ebé halo parte iha prosesu viajen naruk ida-ne’e, hamutuk ho maluk sira seluk iha Timor-Leste, no iha mundu rai klaran, liu-liu hanesan ema ida ne’ebé mak gosta hakerek poezia, ha’u sempre hetan dezafiu hosi pergunta ezistensiál sira tuirmai: saida mak ha’u hala’o tiha ona, saida mak ha’u hala’o oras ne’e dadaun, no saida mak ha’u sei hala’o ba moris? Atu refleta di’ak liutan kona-ba preokupasaun ida-ne’e, ha’u hakarak fahe ba maluk sira ha’u-nia poezia oan ida tuirmai:

HA’U MAK FATUK KI’IK ITA-BO’OT TUDA BA BEE LIHUN LARAN
(Meditasaun Rai Nakaras Nian)

“Wainhira moris nia instrumentu múzikal tomak sei toka, nune’e Ita-Bo’ot nia liman mós sei hamosu knananuk domin nian.”
Rabindranath Tagore

Ha’u mak nu’udar fatuk ki’ik ne’ebé Ita-Bo’ot tuda ba iha bee- lihun moos furak ida nia laran

Ha’u mout ba bee kidun

Teki-tekis husik hela laloran ki’ik, neneik-neneik hakbesik ba bee-lihun nia ninin

Loron-matan nakaras
haklaken nia nabilan,
rei bee-lihun nia ibun kulit

Laloran ki’ik maus
hamosu furin
Laloran ki’ik maus
neneik-neneik halakon sira an
---
2002-2011

Lia-fuan Ikus

Hili sai poeta alias lia-na’in, hanesan mós ho maluk sira seluk, nu’udar hili dalan ida ne’ebé ema barak la la’o liu. Maibé, iha kontestu luan, poeta sira marka hela tiha ona buat ruma ne’ebé típiku, iha viajen moris ita-ema nian. Poeta Amerikanu, Robert Frost deskreve liután ho klaru kona-ba vizaun ida-ne’e:

“Two roads diverged in a wood, and I—I took the one less travelled by, and that has made all the difference.”

Thursday, April 24, 2008

ENSAIU LITERARIU 6: "LITERATURA NU'UDAR OAZIS IHA ITA-NIA VIAJEN NARUK"


*) LITERATURA NU’UDAR OAZIS IDA IHA ITA-NIA VIAJEN NARUK

(Pontu Diskusaun iha Konferénsia kona-ba “Timor-Leste: Que Futuro?” iha
UNTL, 23 Abril, 2008)

Hosi Abé Barreto Soares


Lokraik kmanek ba maluk sira hotu ne’ebé ohin hakat mai iha-ne’e atu partisipa iha konferénsia kona-ba “Timor-Leste, Que Futuro?”.

Uluk nana’in ha’u hakarak atu hato’o obrigadu barak ba komisaun organizadora sira, tanba konvida ha’u atu mai iha-ne’e, liu-liu ba Dra. Fátima Mendes, no mós ha’u-nia belun Mara ba sira-nia konsiderasaun boot mai ha’u hodi dudu ha’u atu involve ha’u-nia an bebeik iha atividade kulturál luzofonia nian iha Timor-Leste, liuliu iha kapitál Dili, inklui atividade feira livru nian ida-ne’e.

Ha’u prepara ha’u-nia intervensaun ida-ne’e ho lia-tetun. Frankamente ha’u hakarak hatete iha-ne’e katak ha’u seidauk iha kapasidade ida-ne’ebé bastante atu espresa ha’u-nia an ho didi’ak liuhosi hakerek iha lia-portugés. Atu tradús intervensaun ida-ne’e ba lia-portugés, ha’u hetan tulun boot hosi ha’u-nia kolega, Luis Pinto. Ha’u-nia Portugés iha oral mós sei mangal hela, seidauk tasak didi’ak. Ne’e duni ha’u husu imi-nia toleránsia boot mai ha’u bainhira iha ita-nia enkontru ida ne’e, no mós iha okazisaun sira seluk, imi sei nota momoos katak ha’u viola oituan regra sira gramatikál nian.

Ha’u haksolok atu halo parte iha painel ida-ne’e, hamutuk ho konferensista sira seluk hodi hato’o netik ha’u-nia hanoin oan ruma kona-ba loron-aban Timor-Leste nian. Nu’udar mós onra boot ida mai ha’u atu hakat mai iha Universidade Nacional de Timor-Lorosa’e (UNTL) hodi respira anin murak ambiente akadémiku nian.

Ha’u-nia prezensa iha universidade prestíjiu ida-ne’e ohin atu ko’alia kona-ba aspetu kulturál foin maka ba dala lima: iha tinan 2002 ha’u mai dala rua—partisipa iha atividade komemorasaun restaurasaun independénsia nian iha fulan-Maiu hodi lee poezia, no depois tiha fó palestra ida iha aula departamentu Inglés nian kona-ba “Xanana Gusmão: The Man of Letters”, iha tinan 2004 dala ida—ko’alia iha departamentu Portugés kona-ba “Fernando Sylvan: Ha’u-nia Mestre, Ha’u-nia Mentor Literáriu”, no iha tinan 2007 dala ida—ko’alia kona-ba “Influénsia Literatura Portuguesa Iha Ha’u-nia Karreira Literária.”

Iha ha’u-nia enkontru ho Dra. Fátima no Mara iha semana rua liubá ha’u dehan katak ha’u sei ko’alia fila fali de’it kona-ba tópiku “Influénsia Literatura Portuguesa Iha Ha’u-nia Karreira Literária” ne’ebé ha’u hato’o ona tinan ida liubá iha UNTL, iha intervensaun ida ohin. Maibé, depoisde iha Sábadu hori bainhaat bainhira ha’u haree pamfletu feira livru nian kona-ba tema konferénsia ohin nian kona-ba “Timor Leste: Que Futuro?”, ha’u mós muda ha’u-nia ideia, no deside atu ko’alia kona-ba tópiku seluk. Ohin, ha’u sei ko’alia kona-ba “Literatura Nu’udar Oazis Ida iha Ita-nia Viajen Naruk.”

Timor-Leste, hanesan mós nasaun sira seluk iha nia pasadu rasik, ne’ebé nia hakat liutiha ona, iha-nia prezente, ne’ebé oras ne’e dadaun nia goza hela namanas, no mós sei iha nia futuru rasik, ne’ebé nia mehi atu hetan iha aban-bairua.

Timor-Leste nia pasadu, laiha dúvida, nakonu ho mutin no metan. Timor-Leste nia pasadu sai nu’udar referénsia, sai nu’udar lalenok boot ba nia oan sira atu fihir sira-nia an hodi didi’ak, hodi nune’e sira sei hakat ba oin nafatin, hasoru loron ohin no loron aban ho laran kmanek no laran haksolok.

Oras ne’e dadaun, atividade dezenvolvimentu nian hala’o namanas, hanesan ita hotu hatene. Atividade moris tomak nian sira-ne’ebé oras ne’e hala’o hosi Timor-Leste hanesan povu, hanesan nasaun ida, ha’u konsidera nu’udar viajen koletiva ida nian ne’ebé naruk. Iha kontestu ida-ne’e, pergunta boot ida mak ha’u hakarak koloka, entaun, literatura hanesan ramu arte nian ida, enkaixa nia an iha fatin ida-ne’ebé loos, iha prosesu dezenvolvimentu ida-ne’e?

Atu hatan ba pergunta ida iha leten ne’e, maka ha’u tenta atu hatete katak literatura sai nu’udar oazis ida iha ita-nia dezertu dezenvolvimentu moris nian. Literatura iha kbiit atu fornese ai-han no bee klamar nian mai ita. Literatura ajuda ita atu bele luku klean liután iha pensamentu profundu kona-ba moris: ita mai hosi ne’ebé, oras ne’e ita iha-ne’ebé, no ita atu ba ne’ebé loos. Ita bele, hanesan povu, hanesan nasaun, hakat ba oin nafatin tanba ita-nia klamar hetan kbiit, ita-nia klamar hetan matak-malirin. Buat ne’e han malu ho, se la sala, hanesan saida maka poeta, Fernando Pessoa hatete, “Tudo valeu a pena, quando a alma não é pequena!”

Literatura (poezia) ajuda ita hamoos ita-nia fuan ho neon iha ita- nia prosesu viajen naruk ida-ne’e. Atu reforsa liután vizaun ida-ne’e, permite ha’u atu sita liafuan sira-ne’ebé hato’o hosi eis Prezidente Estadus Unidas nian, John F. Kennedy (matebian) durante diskursu ida-ne’ebé nia hato’o iha Amherst College, Amherst, Massachusetts, iha loron 26, fulan-Outubru, tinan 1963) tuirmai:

“When power leads men towards arrogance, poetry reminds him of his limitations. When power narrows the areas of man's concern, poetry reminds him of the richness and diversity of his existence. When power corrupts, poetry cleanses. For art establishes the basic human truth which must serve as the touchstone of our judgment.”

Sei iha relasaun ho kestaun ida leten, Octavio Paz, poeta Mexikánu provoka ita hodi hatete liután, “if a society eliminates poetry, then that society commits a spiritual suicide.”

Hanesan individu ida-ne’ebé halo parte iha prosesu viajen naruk ida-ne’e, hamutuk ho maluk sira seluk iha Timor-Leste, no iha mundu rai klaran, ha’u sempre hetan dezafiu hosi pergunta ezistensiál sira tuirmai: saida maka ha’u hala’o tiha ona, saida maka ha’u hala’o oras ne’e dadaun, no saida maka ha’u sei hala’o ba moris? Atu refleta di’ak liutan kona-ba preokupasaun ida-ne’e, ha’u hakarak fahe ba maluk sira ha’u-nia poezia oan ida tuirmai (ne’ebé tradús ba lia-portugés hosi ha’u-nia belun poeta/kronista, Tozé Borges):

SOU UMA PEDRA QUE TU ATIRASTE (PARA O LAGO)
(Uma Meditação Crepuscular)

quando todas as cordas da música da minha vida forem tocadas, então cada toque Teu criará a música do amor”
Rabindranath Tagore

Senhor, sou simplesmente uma pedra que atiraste
para um refrescante e transparente lago

E afundo-me

Em breve afastando-me para trás do ondular das ondas
que se movem lentamente
para o limite

O pôr-do-sol,
iluminando com os seus raios,
beijando os lábios do lago

O ondular das ondas, suavemente espumando-se

O ondular das ondas, lentamente
desaparecendo

***
2002-2005

Pesoalmente, oras-ne’e ha’u iha oan mane oan ida. Foin halo tinan ida, fulan lima ho balun. Nia moris durante krize polítika-militár iha tinan 2006 nia laran, konserteza. Ha’u iha mehi simples ida ba nia hanesan aman ida ne’ebé kolabora iha ninia prosesu moris. Ha’u-nia mehi maka ne’e: hakarak haree Timor-Leste, rai Lafaek lulik ida-ne’e sai buras no sai matak liután iha tempu ikusmai. Hodi nune’e, ha’u-nia oan, Habas alias Teo sei iha oportunidade ida atu moris iha dame no hakmatek nia laran. Atu hatene di’ak liután ha’u-nia mehi ne’e, ha’u hakarak oferese ba maluk sira poema oan ida tuirmai ( ne’ebé tradús mós ba lia-portugés hosi belun, Tozé Borges):

FLORINDO ETERNAMENTE

Tudo será esmagado
Tudo será quebrado
Tudo será tornará poeria

Novos rebentos surgirão, florindo a terra plana

Nós rezaremos
Nós cantaremos as canções ancestrais
Nós dançaremos tebe
Nós dançaremos bidu
Circundando as pedras da casa sagrada

Uma grande esteira será estendida
Todos nos sentaremos
Os nossos corações estarão serenos
As nossas mentes estarão tranquilas
Dizendo a verdade
Recontando os males feitos

A felicidade do amor surgirá
A beleza da paz será verde
Florindo e florindo
Florindo eternamente
***
Dili, Junho de 2006

Obrigadu barak ba imi hotu nia antensaun.
***
*)Intervensaun ida-ne’e ha’u hato’o iha lia-portugés durante konferénsia.

Wednesday, September 12, 2007

ENSAIU LITERARIU- 5 : "KARIK PAPA LA ESKOLA IHA KOLEJIU SOIBADA"

-KARIK PAPÁ LA BA ESKOLA IHA KOLÉJIU SOIBADA-


Fatuhada, 10 Setembru 2007

“Sejatinya kalian sendiri sudah dapat menyelami rahasia kematian. Tapi bagaimana kalian akan berhasil menemukan dia jika tidak kalian cari di pusat relung kehidupan?”
KAHLIL GIBRAN


Introdusaun

1.Oras ne’e ha’u iha sala (kotuk), uma Fatuhada. Sasan rungu-runga oituan. Bou iha fatin-fatin. Kalan boot dadaun ona. Tuku 11:50. Ha’u tenta buka atu rileks. Rona múzika hosi kantór múzika balada Indonezia nian, Ebiet G. Ade hosi nia album kompilasaun, “Tembang RENUNGAN HATI” ne’ebé toka iha CD- Player Sony ‘besi tua’ ida.. (Ha’u sosa CD player ne’e iha tinan 2005 se la sala, hosi ema nia inan malae ida naran Ana. Nia mós servisu iha misaun UNOTIL, misaun ida uluk ha’u servisu ba)” Ha’u fila tarde loos hosi servisu ohin kalan. Ha’u iha vontade boot atu tuur hakerek lia fuan oan sira ne’e iha laptop. Ha’u hakarak aproveita ohin kalan, ho Apa nia loron mate—halo tinan 3, fulan 9 ne’e, halo reflesaun hodi hakerek ensaiu badak ida ne’e. Apai, ha’u-nia oan kosok badahuluk, ho ha’u-nia Amor toba tiha ona.

2. Idea atu hakerek ensaiu ida ne’e mosu bainhira ha’u, horibairuak kalan iha eskritóriu UNMIT, lee liu ensaiu ida ne’ebé hakerek hosi maluk eskritór Indonezia, Zen iha nia blog “http://pejalanjauh.blogspot.com”, edisaun 2 Setembru 2007, ho nia títulu “Menjadi Pejalan Jauh Lagi: Menyusuri Biografi Bapak”. Horibairuak, bainhira hanoin kona-ba Papá nia loron mate, ha’u mós iha idea, ‘ah, sei furak liu, bainhira ha’u orna ha’u-nia hanoin sira ne’e iha ensaiu deit..”. Ne’e hanesan tributu ida ba Papá.

3. Motivasaun atu hakerek ensaiu ida ne’e lakan liután bainhira, ohin kalan, iha eskritóriu UNMIT nian, ha’u lee liu fali tan ensaiu ida ne’ebé poeta Indonézia, Ook Nugruho hakerek kona-ba nia aman ho títulu, “Obituari Ayah (1921-1980) “, mosu iha edisaun fulan Novembru 2006, iha ninia blog “http://ooknugroho.blogspot.com/”.

4. Artigu rua ne’e ha’u seidauk lee tomak. Maibé artigu rua ne’e nia ‘klamar’ motiva tebes ha’u ohin kalan atu hasai saida maka nakonu iha ha’u-nia kakutak ho fuan.

Mate tinan 3, fulan 9

5. Papá la’o hela ami oan no bei oan sira no Ama, no mós nia kabeen ida ikus no nia oan sira, ba mundu seluk iha tinan 3, no fulan 9 ona.

6. Hanesan baibain, bainhira to’o ona Papá nia loron mate, ha’u tenta hakerek liafuan reflesaun oan ruma ho tipografia poezia nian, no haruka ba alin, bin no ama sira liu hosi SMS. Ba fulan ida ne’e nian, ha’u nia mensajen ne’ebé ohin kalan ha’u haruka ba sira maka hanesan tuirmai:

“IN MEMORIAM PAPA SEBASTIAO/ nia klamar moris/halo ita hanoin/ halo ita sinti/nia kole la saugati/ABAN TK. 5:30 TAU AIFUNAN SANTA CRUZ”
(20:55:32/10-9-2007)


Papá nia Kole la Saugati

7. Papá nia kole la saugati duni. Oras ne’e ami oan, no bei oan sira boot hotu ona. Ami nia liras sira maka’as, hanesan manu oan sira, buka semo ba dook, buka rai kutun, rani iha fatin-fatin. Manu Boot Zeca no Alin Ita Noi maka kala oras ne’e iha mundu seluk, hamaluk Papa. Ha’u fiar nafatin, hanesan mós sira seluk, katak maski oras ne’e ita fahe malu ho mate bian sira, maibé sira-nia klamar moris nafatin. Sira-nia klamar tau matan, fó tulun nafatin ba ita sira ne’ebé oras ne’e dadaun dada iis hela iha mundu ne’e, ne’ebé mosu ho ninia lalaok oioin.

8. Hanoin hikas fali Papá nia kole, Papá nia terus bainhira nia sei kiik, to’o nia katuas, no to’o ikus nia la’o hela ami oan sira ba mundu seluk, ha’u laran dodok. Biar atu halo nusa mós, ninia kole ami selu labele.

9. Karik Papa maka la ba eskola iha Koléjiu Soibada, Manatuto, hodi to’o ikus hasai ninia kuarta klase-ensinu primáriu, ha’u kala sei la iha kapasidade no vontade atu hakerek karik ensaiu ida ne’e ho laptop ohin kalan, no rona múzika Ebiet nian maka nakonu ho ‘kata-kata permenungan’. Istória moris ha’u-nian kala sei sai oin seluk. Ha’u kala la sai durubasa oras ne’e, servisu iha misaun Nasoins Unidas iha Timor-Leste. Ha’u kala la ba Java eskola iha Universidade Gadjah Mada, estuda literatura Ingleza. Ha’u kala momentu ne’e sei la hahú hamoris ha’u-nia ahi poétiku hanesan “ cultural vagabond ” ida. Ha’u kala la katik ba iha Kanada, tuir programa inter-kámbiu kultural ho organizasaun CCI (Canadian Crossroads International) iha tinan 1991, no to’o ikus buka auziliu polítiku iha rai malirin ne’e tanba deit situasaun iha rai laran maka rungu-ranga liután hafoin tiha Masakre Santa Cruz-12 Novembru, no ha’u, to’o ikusmai, fila fali mai rai doben Timor-Leste iha fulan Jullu 2000, nst.

10. Ho nia kursu kuarta klase ensinu primáriu ne’e, Papá, to’o ikus, hetan servisu iha seksaun korreiru no sai telefonista iha Dili, no ba servisu iha Lospalos, no iha Vikeke. Ho nia servisu hanesan guarda fiu, ninia ‘nasib hidup’ lori nia ba hetan Mamá iha rai Fohorem, Cova-Lima. To’o ikus sira namora, kabeen, no hetan ami oan sira ne’ebé moris nadodon tutuir malu iha Fohorém, Manatuto, no Dili, no forma ‘ekipa futebul’ nian ida. Ikus liu iha tempu Portugués, no to’o tempu rungu ranga iha tinan 1975, nia servisu hanesan guarda-fiu ihaVenilale.

11. Papá nia diploma kuarta klase ne’e to’o oras ne’e sei iha. Ami sei haloot hela. Foin lalais, fulan Fevereiru tinan ida ne’e, bainhira rungu-ranga iha Usindu, Enti no Noi maka salva Papá nia sasan sira, inklui diploma ida ne’e. Ha’u tau diploma ida ne’e iha kuadru kiik oan ida.

12. Nia uma Usindu maka uluk ha’u hela ba, molok ha’u tama iha uma kain, sai nu’udar testemuña barak ba Papá nia istória—moris no mate. Ha’u ho alin sira iha planu atu halo kuarta nia toba fatin iha Uma Usindu ne’e, sai nu’udar muzeu espesiál ida ne’ebé dedika ba Papá. Iha kuarta ne’e, ami sei rai nia sasan sira. Husu boot planu ne’e sei bele realiza iha tempu ikusmai, karik buat hotu la’o diak ho situasaun seguransa iha rai doben ida ne’e.

11. Iha Papá nia familia, entre nia maun alin no inan feton sira ne’e, nia mesak deit maka konsege eskola boot, no ikusmai hetan servisu institusaun governu Portugés. Sira seluk moris deit ho natar, nst.

12. Sorte bee nia hela ho nia Tiu Xiku, nia inan Ina Mau nia maun boot, ne’ebé ami kostuma bolu Avo Xiku, maka nia ba netik aprende buat barak oituan iha mundu edukasaun nian iha rai Soibada ne’ebá. Avo Xiku ho nia kabeen Avo Celes maka haka’as nia tama eskola. Avo Xiku, Papá konta katak siak hanesan ai manas lotuk.

13. Tropa Indonézia tama liutiha Timor-Leste, iha Manatuto iha tinan 1976, nia servisu iha área ne’ebé iha ligasaun ho osan to’o nia hetan reforma, no ikus mai hela iha Dili, to’o hasoru rungu-ranga familiar, no fahe malu ho Mamá to’o deit nia mate.

12. Papá ema ida ne’ebé haraik an. Papa ema ida ne’ebé fásil atu perdua lalais ema seluk ne’ebé halo nia laran kanek. Buat kiik nia halo ba boot. Buat boot nia halo ba kiik. Ne’e maka nia jenu aat.

Tradisaun Diak hosi Avó Xiku no Avó Mariu

13. Tradisaun—Avó Xiku hakiak, no eduka nia sobriñu hanesan Papá ne’e, nu’udar buat diak ida. Tradisaun ida ne’e presiza atu hamoris, no haburas. Tradisaun ida ne’e mós ha’u hetan hosi Avó Katuas Mário, Mama nia aman, bainhira nia tau matan ba nia feton oan sira. Tradisaun ida ne’e Avó sira hada’et ba dalas ida Papá no Tiu Padre sira nian. Ohin loron sira tau matan ba ami sobriñu/a sira. Ami mós, to’o ona tempu, hada’et tradisaun ida ne’e ba ami-nia sobriñu/a sira.


Fatuhada, 11 Setembru 2007

14. (Ha’u toba horikalan/dadeer tuku 2 madrugada, tanba kontinua hakerek ensaiu ne’e. Ha’u-nia toba oras la barak. Ne’e afeta ha’u-nia saúde fízika, konserteza. Dadeer ida ne’e ha’u buka atu hatutan fali ensaiu ida ne’e to’o nia rohan).

Mehi kona-ba Papá

15. Abati, molok nia aranka ba Manatuto iha Sábadu, 8 Setembru atu ba tula fós, konta mai ha’u katak nia mehi hetan Papá. Ha’u dehan ba nia katak ha’u mós iha fulan Agostu nia laran mehi mós kona-ba nia. Iha ha’u-nia mehi ne’e, Papá lakohi ko’alia loos ho ha’u. Papá kala hirus ha’u tanba kleur ona ha’u la ba vizita nia rate ne’e karik?

Fatuhada, 11 Setembru 2007
Tuku 10 kalan, liu minutu balun..

16. (Ha’u la konsege hakerek hotu ha’u-nia ensaiu ida ne’e tanba tempu ohin dadeer maka la permiti duni. Ohin kalan, ha’u hein katak ha’u sei bele iha enerjia, no halo ensaiu ida ne’e remata...Apai ho Amor oras ne’e iha ‘mundu seluk ona’. Múzika Ebiet nian hosi nia album “Nyanyian Cinta” hamaluk ha’u...)

17. Abati sira fila hosi Manatuto iha Sabádu lorokraik, 8 Setembru, tula foos lubuk ida. Foos ne’e nia ho Amano ba foti iha Ama Boot no Tia Boot sira. Ami hetan haree lubuk ida tinan ne’e hosi natar ne’ebé maluk balu pinor mai ha’u ho Amor. Abati konta katak sira ba vizita Papá nia rate, sira haree katak duut maka moris nakonu loos iha rate sorin-sorin no rate oin. Vazu sira ne’e rahun hotu, kala ema na’ok hotu ona..

18. Ha’u ho Amor iha planu atu lori Apai ba vizita nia Apa Katuas nia rate molok ami ba Bali fulan ida ne’e, pasa ami-nia férias,no ba tuir Ubud Writers Festival. Desde nia moris iha tinan liubá, no oras ne’e Apai besik atu halo tinan ida mós, nia seidauk ba. Husu boot fim da semana ida mai ne’e, planu ida ne’e bele hala’o. Amor sinti an bainhira iha fulan Abril tinan ida ne’e ami ba férias to’o Java, Alin Mundu husu ba Amor katak, “imi mai halo viajen to’o Jawa ne’e, Teo ba ona vizita nia Apa Katuas nia rate ka seidauk?” Amor hatan katak, “Seidauk.” La furak katak, rai dook ami konsege hakat to’o ba, Manatuto oan ida besik ne’e,ami la ba. Ami la ba vizita tanba situasaun seguransa maka la fó fatin duni desde tinan liubá.

Mundu maka Jeitu hanesan loos hanesan Papá

19. Mundu nia jeitu ne’e kuaze hanesan Papá. Abati sempre buka nota Mundu nia lala’ok bainhira la’o no hamrik, tau liman ba kotuk.

Lideransa, Troka Papá nia Fatin

20. Hanesan Maun Boot iha uma kain Barreto Soares nian, ha’u tenta hala’o kna’ar lideransa ne’ebé Papá tula hela iha ha’u-nia kabas bainhira nia sei moris, ho kbiit tomak ne’ebé ha’u iha. Ne’e nu’udar responsabilidade ida ne’ebé todan resin. “Oan, ó maka mane boot. Buat hotu ha’u entrega ba ó. Haree didiak ó-nia alin sira, biin no ho ó-nia inan..”, Papá hatete lia irak ne’e, se la sala, iha kalan ida, iha Uma Usindu bainhira ami nain rua tuur, trava konversa.

21. Rota lideransa ne’ebé ha’u lori ne’e, ha’u la hada’u hosi ema ida. Ha’u mós lakohi simu, maibé tanba Manu Boot laiha ona, ne’e duni maka kala Papá fó mai ha’u. Dala ruma ha’u sinti todan, no kuaze lori labele ‘kruz’ todan ida ne’e. Bainhira ha’u sinti kuaze labele ona kontinua lori naha todan ne’e, ha’u refleta fali Mestre Divinu nia lia fuan molok ema sara Nia ba mate, la kaleur ha’u hetan fali kbiit foun atu hakat ba oin nafatin. Iha momentu ne’e, Nia reza to’o Nia kosar sira ne’e suli, mesak raan, no nia hamulak maizumenus hanesan tuirmai, “Ama, karik Ó hakarak duni ha’u hemu hosi kalis ida ne’e, entaun ha’u prontu atu hemu duni..”

22. Mundu ulun toos, dala barak bainhira ha’u ko’alia ba nia ho didiak, nia buka refila, no revolta maka’as kontra ha’u. Kuandu ha’u labele ona ho nia manias ne’e, entaun ha’u hatete ba nia, “Mundu, kadeli maka Papá fó mai ne’e, un’udar Papá nia isin. Bainhira ó haree ha’u ho “kacamata batin”, ó sei haree borus katak Papá maka oras ne’e dadaun ko’alia ho ó..” Mundu biar hanesan karik ba mós, nia domin mai ha’u hanesan Aman no Maun Boot ida ne’e maka’as tebes.

Ohin tau aifunan, Mamá Tanis iha Avó nia rate

23. Mama tanis, hodi hamulak ba Avó feto Laurentina bainhira ohin lorokraik ami ba tau aifunan ba Papá nia loron mate iha Simitériu Santa Cruz. Mamá triste haree ami oan sira maka haree malu matan la moos. “Imi oan sira ne’e, aban bainrua, ha’u mate ona, kala imi sei la halibur malu. Se maka tanis, kala tanis mesak-mesak hela deit ona. Imi kala sei la ba hamaus. Ha’u-nia fuan moras liu maka bainhira ha’u-nia maluk sira mai tan ha’u, imi hatudu oin toos. Sira kala la mai tan Uma Bekusi, bainhira ha’u maka laiha ona,” Mamá halerik. Ha’u mós laran dodok. Matan laran nakonu ho matan been. Ha’u haruka Enti hamaus Ama maka tanis.

Papá nia Klamar hú Nafatin Ami-nia Baboton

24. Atu diak ka aat, Papá laiha ona iha ami oan sira-nia sorin. Maibé, ha’u fiar katak Papá sei kontinua ho ami nafatin espiritualmente, bainhira ami oan sira, ho enerjia ne’ebé ami iha, buka hala’o viajen moris naruk ida ne’e, ne’ebé nakonu ho ai tarak, no rai kuak. Papa nia klamar moris. Papá nia klamar hú nafatin ami-nia baboton.

(Tuku 11:06 ona. Ebiet nia múzika kontinua ho ninia armonia. Iha liur ne’ebá ha’u rona ema tuda besi. Lian. Halo ha’u hakfodak. Pode ser labarik malandru sira maka la’o liu dadaun oras ne’e...)

***


Monday, January 22, 2007

ENSAIU LITERARIU 3-ARKIVU

Sophia de Mello Breyner Andresen: Amiga Timor-Leste Hananu Liberdade

Hosi *)Abé Barreto Soares

“the deeper that sorrow carves into your being,
the more joy you can contain”
Kahlil Gibran

Iha Segunda Feira, loron 5 fulan Jullu tinan 2004, wainhira iha loron manas molok oras besik almosu nian, ha’u foti jornal Timor Post lé atu hodi hatene konaba notisia rai laran nian no mós notisia seluk-seluk mundu nian. Iha pájina 10, seksaun notisia ho lian Portugés ne’ebe fornese hosi ajensia notisioza Portugeza, Lusa maka ha’u hetan novidade katak poetiza no eskritóra Sophia de Mello Breyner Andresen hakat tiha ona ba mundu seluk iha loron 2 fulan Jullu.

Hatene tiha konaba novidade mate Sophia nian ne’e, ha’u nia laran triste. Ha’u, imediatamente, hanoin hikas fali ha’u nia tempu wainhira ba dala uluk liu ha’u hahu hatene kona ba eskritóra ne’e iha tinan 1993, iha sidade Toronto, Kanada ne’eba. Ha’u mos haruka kedas mensajen telefone celular nian (SMS) ba ha’u nia belun sira hanesan Dosente UNTL nian, João Paulo Esperança iha Dili no mós Jorge Mesquita Lobo ne’ebe uluk servisu iha Embaixada Portugal iha Timor-Leste iha Lisboa ne’eba —hato’o ha’u nia sentimentu laran susar nian maka profundu ba sira konaba Sophia.

Iha tempu Veraun 1993, mais ou menus iha tuku hat ka lima lorokraik hanesan ne’e, hafoin tiha ha’u ba vizita bibliotéka públiku nian ida iha sidade Toronto, Kanada maka ha’u deskobre Sophia de Mello Breyner Andresen nia obra poétika. Ninia poezia ho titulu Tão Grande Dor mosu iha revista ida naran Gente Modesta. Revista ne’e ha’u hetan iha kafé Portugeza nian ida, ne’ebe ema fahe gratuitamente. Kafé Portugeza nian ne’e situa iha área ne’ebe ema Portugés barak maka hela ba—loke sira nia restaurante no loja sira. Iha área ne’e maka ha’u “respira ar” Portugés nian oituan wainhira pasiar ba mai, fa’an matan mesak-mesak hanesan ema refujiadu polítiku nian ida.

Ho ninia poezia Tão Grande Dor Sophia mós hakarak tebes duni sinti sofrimentu povu Timor-Leste nian, no nia hakarak kanta hamutuk ho Timor oan sira kananuk liberdade nian. Nia oferese nia an sai amiga Timor-Leste nian ida, nia oferese nia an hodi integra iha espíritu solidaridade nian.

Tão Grande Dor

<> palavras de um timorense à RTP

Timor fragilíssimo e distante
Do povo e da guerrilha
Evanescente nas brumas da montanha

<>

Em frente ao pasmo atento das crianças
Assim contava o poeta Rui Cinatti
Sentado no chão
Naquela noite em que voltara da viagem

Timor
Dever que não foi cumprido e que por isso dói

Depois vieram notícias desgarradas
Raras e confusas
Violências mortes crueldade
E anos após ano
Ia crescendo sempre a atrocidade
E dia a dia --- espanto prodígio assombro ---
Cresceu a valentia
Do povo e da guerrilha
Evanescente nas brumas da montanha

Timor cercado por um bruto silêncio
Mais pesado e mais espesso do que o muro
De Berlim que foi sempre falado
Porque não era um muro mas um cerco
Que por segundo cerco era cercado

O cerco da surdez dos consumistas
Tão cheios de jornais e de notícias

Mas como se fosse o milagre pedido
Pelo rio da prece ao som das balas
As imagens do massacre foram salvas
As imagens romperam os cercos do silêncio
Irromperam nos écrans e os surdos viram
A evidência nua das imagens
---
Atu buka hatene liu tan kona ba Sophia de Mello Breyner Andresen nia obra, ha’u tenta lé ninia livru poezia iha livraria sira maka iha sidade Lisboa laran iha tinan 1995, 1998, 1999 no tinan 2000.

Furak atu akompaña Sophia ninia kontribuisaun ba mundu literária Timor-Leste nian. Iha tinan 1998 ha’u iha oportunidade diak hodi asiste lansamentu livru poeta Timor oan nian ida naran João Aparício ho títulu À Janela de Timor , ne’ebe Sophia rasik maka hakerek ninia prefásiu, iha bibliotéka “Espaço Por Timor”. Nia deskreve João ninia livru hodi dehan:

“…Por isso hoje À Janela de Timor é um livro de revolta moral e intelectual perante o esmagamento de um povo.
De poema em poema o texto de João Aparício é a crónica dolorosa de um país ocupado e oprimido onde à sombra da bandeira vermelha e branca da Indonésia se sucedem os abusos, os insultos, os ultrajes e onde os direitos humanos são espezinhados e escarnecidos: mulheres violadas, homens na prisão, destruições, massacres.”

Furak atu haree mós poezia Sophia de Mello Breyner Andresen nian mosu iha monumentu balu iha sidade Lisboa ne’eba. Wainhira ha’u, maluk refujiadu Timor oan sira balun no mós maluk Portugés sira halo hotu tiha manifestasaun polítika iha edifisiu embaixada Estadus Unidus nia oin hafoin tiha rungu-ranga Setembro Negro 1999 nian, ha’u hamarik iha monumentu ida ne’ebe poezia Sophia nian hakerek iha ninia lolon, ha’u refleta: “aban bainrua Timor-Leste sai nasaun independente ida ona, ha’u hakerek haree mós obra poétika poeta ka poetiza nian sira mosu iha monumentu hanesan sira ne’e……Hodi nune’e obra poétika sira bele sai popular iha públiku sira nia let….”

Sophia de Mello Breyener Andresen nu’udar eskritóra kontemporánia Portugal nian ida ne’ebe tama tiha ona iha ha’u nia lista referénsia literária. Ha’u gosta tebe-tebes ninia estilu hakerek poezia maka badak-badak.

Hanesan “mulher das letras” nian ida, Sophia mós hakarak fahe mai ita ninia kredo konaba esensia poezia nian. Iha poezia, ita presiza oferese ita nia an tomak. Kona ba ida ne’e, nia hakerek iha Arte Poética II:

“ A poesia nào me pede propriamente uma especialização pois a sua arte é uma arte de ser. Também não é tempo ou trabalho o que a poesia me pede. Nem me pede uma ciência nem uma estética nem uma teoria. Pede-me antes a inteireza do meu ser, uma conciência mais funda do que a minha intelegência, uma fidelidade mais pura do que aquela que eu posso controlar…………Pede-me que viva atenta como uma antena, pede-me que viva sempre, que nunca me esqueça. Pede-me uma obstinação sem tréguas, densa e compacta.”

Sophia de Mello Breyner Andresen la’o hela tiha ona ita hotu ba mundu seluk. Maibe, ninia klamar hamutuk hela nafatin ho ita wainhira ita hala’o ita nia viajen literária maka sei naruk—tun foho, sa’e foho, hakur tasi, hakur mota.

Adeús Sophia! Adeús Grande Poetisa! Requiescat in Pacem!

Dili, 20-7-2004
*)Poeta/Intérpretu