Thursday, April 24, 2008

ENSAIU LITERARIU 6: "LITERATURA NU'UDAR OAZIS IHA ITA-NIA VIAJEN NARUK"


*) LITERATURA NU’UDAR OAZIS IDA IHA ITA-NIA VIAJEN NARUK

(Pontu Diskusaun iha Konferénsia kona-ba “Timor-Leste: Que Futuro?” iha
UNTL, 23 Abril, 2008)

Hosi Abé Barreto Soares


Lokraik kmanek ba maluk sira hotu ne’ebé ohin hakat mai iha-ne’e atu partisipa iha konferénsia kona-ba “Timor-Leste, Que Futuro?”.

Uluk nana’in ha’u hakarak atu hato’o obrigadu barak ba komisaun organizadora sira, tanba konvida ha’u atu mai iha-ne’e, liu-liu ba Dra. Fátima Mendes, no mós ha’u-nia belun Mara ba sira-nia konsiderasaun boot mai ha’u hodi dudu ha’u atu involve ha’u-nia an bebeik iha atividade kulturál luzofonia nian iha Timor-Leste, liuliu iha kapitál Dili, inklui atividade feira livru nian ida-ne’e.

Ha’u prepara ha’u-nia intervensaun ida-ne’e ho lia-tetun. Frankamente ha’u hakarak hatete iha-ne’e katak ha’u seidauk iha kapasidade ida-ne’ebé bastante atu espresa ha’u-nia an ho didi’ak liuhosi hakerek iha lia-portugés. Atu tradús intervensaun ida-ne’e ba lia-portugés, ha’u hetan tulun boot hosi ha’u-nia kolega, Luis Pinto. Ha’u-nia Portugés iha oral mós sei mangal hela, seidauk tasak didi’ak. Ne’e duni ha’u husu imi-nia toleránsia boot mai ha’u bainhira iha ita-nia enkontru ida ne’e, no mós iha okazisaun sira seluk, imi sei nota momoos katak ha’u viola oituan regra sira gramatikál nian.

Ha’u haksolok atu halo parte iha painel ida-ne’e, hamutuk ho konferensista sira seluk hodi hato’o netik ha’u-nia hanoin oan ruma kona-ba loron-aban Timor-Leste nian. Nu’udar mós onra boot ida mai ha’u atu hakat mai iha Universidade Nacional de Timor-Lorosa’e (UNTL) hodi respira anin murak ambiente akadémiku nian.

Ha’u-nia prezensa iha universidade prestíjiu ida-ne’e ohin atu ko’alia kona-ba aspetu kulturál foin maka ba dala lima: iha tinan 2002 ha’u mai dala rua—partisipa iha atividade komemorasaun restaurasaun independénsia nian iha fulan-Maiu hodi lee poezia, no depois tiha fó palestra ida iha aula departamentu Inglés nian kona-ba “Xanana Gusmão: The Man of Letters”, iha tinan 2004 dala ida—ko’alia iha departamentu Portugés kona-ba “Fernando Sylvan: Ha’u-nia Mestre, Ha’u-nia Mentor Literáriu”, no iha tinan 2007 dala ida—ko’alia kona-ba “Influénsia Literatura Portuguesa Iha Ha’u-nia Karreira Literária.”

Iha ha’u-nia enkontru ho Dra. Fátima no Mara iha semana rua liubá ha’u dehan katak ha’u sei ko’alia fila fali de’it kona-ba tópiku “Influénsia Literatura Portuguesa Iha Ha’u-nia Karreira Literária” ne’ebé ha’u hato’o ona tinan ida liubá iha UNTL, iha intervensaun ida ohin. Maibé, depoisde iha Sábadu hori bainhaat bainhira ha’u haree pamfletu feira livru nian kona-ba tema konferénsia ohin nian kona-ba “Timor Leste: Que Futuro?”, ha’u mós muda ha’u-nia ideia, no deside atu ko’alia kona-ba tópiku seluk. Ohin, ha’u sei ko’alia kona-ba “Literatura Nu’udar Oazis Ida iha Ita-nia Viajen Naruk.”

Timor-Leste, hanesan mós nasaun sira seluk iha nia pasadu rasik, ne’ebé nia hakat liutiha ona, iha-nia prezente, ne’ebé oras ne’e dadaun nia goza hela namanas, no mós sei iha nia futuru rasik, ne’ebé nia mehi atu hetan iha aban-bairua.

Timor-Leste nia pasadu, laiha dúvida, nakonu ho mutin no metan. Timor-Leste nia pasadu sai nu’udar referénsia, sai nu’udar lalenok boot ba nia oan sira atu fihir sira-nia an hodi didi’ak, hodi nune’e sira sei hakat ba oin nafatin, hasoru loron ohin no loron aban ho laran kmanek no laran haksolok.

Oras ne’e dadaun, atividade dezenvolvimentu nian hala’o namanas, hanesan ita hotu hatene. Atividade moris tomak nian sira-ne’ebé oras ne’e hala’o hosi Timor-Leste hanesan povu, hanesan nasaun ida, ha’u konsidera nu’udar viajen koletiva ida nian ne’ebé naruk. Iha kontestu ida-ne’e, pergunta boot ida mak ha’u hakarak koloka, entaun, literatura hanesan ramu arte nian ida, enkaixa nia an iha fatin ida-ne’ebé loos, iha prosesu dezenvolvimentu ida-ne’e?

Atu hatan ba pergunta ida iha leten ne’e, maka ha’u tenta atu hatete katak literatura sai nu’udar oazis ida iha ita-nia dezertu dezenvolvimentu moris nian. Literatura iha kbiit atu fornese ai-han no bee klamar nian mai ita. Literatura ajuda ita atu bele luku klean liután iha pensamentu profundu kona-ba moris: ita mai hosi ne’ebé, oras ne’e ita iha-ne’ebé, no ita atu ba ne’ebé loos. Ita bele, hanesan povu, hanesan nasaun, hakat ba oin nafatin tanba ita-nia klamar hetan kbiit, ita-nia klamar hetan matak-malirin. Buat ne’e han malu ho, se la sala, hanesan saida maka poeta, Fernando Pessoa hatete, “Tudo valeu a pena, quando a alma não é pequena!”

Literatura (poezia) ajuda ita hamoos ita-nia fuan ho neon iha ita- nia prosesu viajen naruk ida-ne’e. Atu reforsa liután vizaun ida-ne’e, permite ha’u atu sita liafuan sira-ne’ebé hato’o hosi eis Prezidente Estadus Unidas nian, John F. Kennedy (matebian) durante diskursu ida-ne’ebé nia hato’o iha Amherst College, Amherst, Massachusetts, iha loron 26, fulan-Outubru, tinan 1963) tuirmai:

“When power leads men towards arrogance, poetry reminds him of his limitations. When power narrows the areas of man's concern, poetry reminds him of the richness and diversity of his existence. When power corrupts, poetry cleanses. For art establishes the basic human truth which must serve as the touchstone of our judgment.”

Sei iha relasaun ho kestaun ida leten, Octavio Paz, poeta Mexikánu provoka ita hodi hatete liután, “if a society eliminates poetry, then that society commits a spiritual suicide.”

Hanesan individu ida-ne’ebé halo parte iha prosesu viajen naruk ida-ne’e, hamutuk ho maluk sira seluk iha Timor-Leste, no iha mundu rai klaran, ha’u sempre hetan dezafiu hosi pergunta ezistensiál sira tuirmai: saida maka ha’u hala’o tiha ona, saida maka ha’u hala’o oras ne’e dadaun, no saida maka ha’u sei hala’o ba moris? Atu refleta di’ak liutan kona-ba preokupasaun ida-ne’e, ha’u hakarak fahe ba maluk sira ha’u-nia poezia oan ida tuirmai (ne’ebé tradús ba lia-portugés hosi ha’u-nia belun poeta/kronista, Tozé Borges):

SOU UMA PEDRA QUE TU ATIRASTE (PARA O LAGO)
(Uma Meditação Crepuscular)

quando todas as cordas da música da minha vida forem tocadas, então cada toque Teu criará a música do amor”
Rabindranath Tagore

Senhor, sou simplesmente uma pedra que atiraste
para um refrescante e transparente lago

E afundo-me

Em breve afastando-me para trás do ondular das ondas
que se movem lentamente
para o limite

O pôr-do-sol,
iluminando com os seus raios,
beijando os lábios do lago

O ondular das ondas, suavemente espumando-se

O ondular das ondas, lentamente
desaparecendo

***
2002-2005

Pesoalmente, oras-ne’e ha’u iha oan mane oan ida. Foin halo tinan ida, fulan lima ho balun. Nia moris durante krize polítika-militár iha tinan 2006 nia laran, konserteza. Ha’u iha mehi simples ida ba nia hanesan aman ida ne’ebé kolabora iha ninia prosesu moris. Ha’u-nia mehi maka ne’e: hakarak haree Timor-Leste, rai Lafaek lulik ida-ne’e sai buras no sai matak liután iha tempu ikusmai. Hodi nune’e, ha’u-nia oan, Habas alias Teo sei iha oportunidade ida atu moris iha dame no hakmatek nia laran. Atu hatene di’ak liután ha’u-nia mehi ne’e, ha’u hakarak oferese ba maluk sira poema oan ida tuirmai ( ne’ebé tradús mós ba lia-portugés hosi belun, Tozé Borges):

FLORINDO ETERNAMENTE

Tudo será esmagado
Tudo será quebrado
Tudo será tornará poeria

Novos rebentos surgirão, florindo a terra plana

Nós rezaremos
Nós cantaremos as canções ancestrais
Nós dançaremos tebe
Nós dançaremos bidu
Circundando as pedras da casa sagrada

Uma grande esteira será estendida
Todos nos sentaremos
Os nossos corações estarão serenos
As nossas mentes estarão tranquilas
Dizendo a verdade
Recontando os males feitos

A felicidade do amor surgirá
A beleza da paz será verde
Florindo e florindo
Florindo eternamente
***
Dili, Junho de 2006

Obrigadu barak ba imi hotu nia antensaun.
***
*)Intervensaun ida-ne’e ha’u hato’o iha lia-portugés durante konferénsia.

No comments: