Monday, September 17, 2007

AFORISMA DIARIA [17-9-2007]

[Foin maka almosu hotu iha Akait Bistro. Rai manas. Hasoru Quim ain at iha ne'eba. Nia han hotu ona. Nia krava ha'u osan, maibe ha'u la fo. Ha'u hato'o parabens ba Sr. J.G., ne'ebe halo parte Governu AMP. Furak atu hatene katak programa Governu ne'ebe debate iha PN iha semana liuba hetan aprovasaun ho 41 votu afavor, 23 votu kontra, no votu abstein 0. Ne'e katak, governu foun ne'e bele hakat dadaun tan ona hodi implementa nia programa..Amor ohin mai servisu, haluha lori nia HP. Ha'u maka aluga Zinha sira-nia taksi hanesan babain, lori HP ba ha'u-nia servisu fatin, depois ha'u lori mai entrega ba Amor nia kolega, Henrique bainhira Amor fila ba uma haree Apai..
Servisu tradusaun bou aas. Ha'u sei buka esforsu halo hotu balu ohin.. Iha fim da semana liuba, tenta atu servisu iha uma--halo tradusaun maibe ha'u la konsege halo.....Kondisaun mental no fiziku maka la permiti.....]

*) Inan nia kabun laran: fatin lulik, fatin murak. Iha nia laran, ita hoban an, ita hetan matak malirin. Iha nia laran, ita hahu homan istoria mundu nian.

*) Ita presiza harii alisersa ne'ebe iha kbiit maka'as iha ita-nia moris. Karik la'e, anin hu mai, ita namlele [Hanoin fali Jesus nia lia fuan bainhira nia ko'alia ho Pedro katak Nia sei harii Nia igreja iha fatuk ba'e nia leten).

*) Autobiografia: ha'u-nia segredu moris, ha'u sei la fo sai hotu ba imi. Ha'u bele dehan katak 99 % realidade moris ha'u-nian, imi bele hatene, maibe 1% realidade ne'e ha'u sei falun metin, no ha'u rezerva deit segredu ne'e ba ha'u-nia Maromak no ha'u-nia an rasik.

*) Lalika hakfodak ho kuda ka karau maka fuik. Ita tenke iha pasiensia atu tau masin iha ita-nia liman tanen, hodi fo ba karau ka kuda ne'ebe fuik ne'e atu lambe. Bainhira kuda ka karau ne'e maus tiha ona, entaun fasil tebes ba ita atu tau tali iha karau ka kuda ne'e nia kakorok, no ita dada nia fasil, no nia sei tuir deit ita-nia hakarak. [Konversa ho SES Xiku, ho SED, Julio iha Palasiu Ahukdesan kona-ba problema AR nian].

*) Influensia iha vida literaria ne'e buat ida maka normal. Ha'u labele nega katak ha'u hetan influensia maka'as hosi poeta Libanez, Kahlil Gibran iha ha'u-nia karreira literaria. Importante liuliu maka ita labele sai plagiator "kelas kakap".

*) Ita tenke prontu simu realidade katak ema balu, tan deit sira-nia vizaun kloot no laran la luak, buka atu odiu ita bainhira sira haree ita halo buat diak ba benefisiu ema barak nian.

*) Tempu to'o ona ba TL nia oan sira atu 'bombardeia' idea ba maluk sira iha/hosi rai liur kona-ba lalaok moris nian. Durante ne'e ita Timoroan sira simu barak resin ona idea sira hosi rai liur. Hodi nune'e sei iha balansu troka idea iha mundu intelektual. [Idea ne'e ha'u hato'o tiha ona ba maluk Portuges :JP ho Toze, se la sala, iha tinan liuba. Ha'u hanoin fali ha'u-nia mestre/mentor literariu, Fernando Sylvan nia poezia, " Mensajem do Terceiro Mundo".]

No comments: