Thursday, February 21, 2008

AFORISMA DIARIA [21-2-2008]

[Global Internet Cafe...Rai loro..Kalohan mutin taka oituan lalehan. Kareta no motor la'o... Estudante sira la'o ba, la'o mai.. Ai tahan matak..Anin hu.. Luron sei bokon...

Udan tau maka'as loos horikalan to'o fali ohin dadeer tuku 7:00. Udan no anin. Uma oin sira bee nakonu.. Iha fatin balu parese bee sa'e tan uma.. Ema sira okupadu loos iha dadeer san hamoos baleta kuak iha uma sorin maka intupidu.

Iha fatin balu iha territoriu laran, kondisaun konserteza sei hetan impaktu maka'as hosi udan tau maka'as ida ne'e.

Ita preokupa ho kondisaun iha kampu dezlokadu sira. Maluk sira kala aguenta ho udan been, no kondisaun bokon iha tenda lona sorin-sorin.....]

*) Afinal atu sai rai ida-ne'ebe hamrik raisik alias ukun rasik nia an la'os buat ida maka fasil. TL hanesan loloos kosok oan ida ne'ebe foin hakat atu la'o. Krize atual ne'e halo TL monu, tidin kidun. TL tenke hamrik fila fali, hakat ba oin, hodi hasoru naroman tempu nian.

*) Sa valor moris nian maka ita sei iha tan, se karik espiritu amizade nian ne'ebe loloos ita la buka ona atu kuda no haburas bebeik?

*) Moris sei lakon nia sentidu se karik ita, hanesan ema sira ne'ebe hala'o moris ne'e, lakohi tan ona atu buka hola distansia hodi halo reflesaun klean kona-ba moris nia esensia, ne'ebe nakonu ho buat hirak maka ita la espera.

*)Nu'udar ema fiar na'in, ita abut la metin, ita sei sai hun la dikin bainhira ita kotu ona ho ita-nia Nai Maromak.

*) Poeta/lia na'in: ema "solitariu" ne'ebe buka atu "solidariu" ho ema seluk. Nia ema mehidor ida. Nia nu'udar ema ne'ebe moris iha fronteira entre mundu real no mundu imajinariu. Nia hakarak tau nia an hanesan ponte entre mundu rua ne'e. Nia ne'e ema estranu?

*) Keta matebian no lulik rai ida ne'e nian babeur ona ita karik, tanba ne'e maka ita la buka atu hamutuk hodi kesi metin aisar, hodi nune'e ita bele dasa fo'er iha uma laran, maibe tetak rahun tiha aisar kesak sira ne'e, no halo namkari?

Wednesday, February 20, 2008

AFORISMA DIARIA [20-2-2008]

[Global Internet Cafe, Caicoli. Rai nakukun. Lalehan malahuk..Udan kala orsida tan tun...]

*) O dudu ha'u ba didin lolon, no nune'e tiha o lori surik naruk atu sona tan ha'u. Ha'u buka dalan atu defende ha'u-nia an ho kbiit tomak ne'ebe ha'u iha, tanba ha'u hatene katak ha'u iha perigu nia laran. Depois o dehan katak ha'u ema bulak, no laiha konsiensia kona-ba konseitu dame nian?

*) Bainhira iha kuzineiru barak resin ne'ebe tein modo oin ida deit, entaun modo ne'e sei lakon tiha nia sabor. Ita mos laiha vontade atu han modo ne'e.

*) Tanba deit ha'u-nia riku soi, ema halo ha'u no ha'u-nia maluk sira hanesan loloos "modo masin". Ha'u-nia emar barak maka seidauk matenek, entaun ema aproveita situasaun ida ne'e hodi "hanehan" ha'u ho maluk sira seluk ho maneira oin-oin. Laiha dalan seluk ba ha'u no ha'u-nia maluk sira, anaun ser buka atu funu hasoru tipu neo-kolonialismu ida hanesan ne'e ho kbiit tomak maka ami iha.

*) Rai boot ne'ebe iha kbiit maka'as sempre iha tendendsia buka atu domina rai seluk. Buka hakarak atu sai hanesan "polisia"--tau matan ba ema. Naturalmente, rai boot ida ne'e sei sinti la hakmatek, bainhira rai ne'e haree rai seluk, liu-liu rai ki'ikoan sira, ne'ebe buka atu mantein sira-nia militansia.

*)Mundu globalizasaun mosu mai iha ita-nia oin, hodi "bani been" iha nia liman kuana, no lori "veneno" iha nia liman karuk. Ita maka tenke matan-moris, neon na'in hodi hatene kona-ba realidade ida ne'e, atu nune'e ita sei laran monu ba nia lasu.

****

Monday, February 18, 2008

AFORISMA DIARIA [18-2-2008]

[Global Internet Cafe. Rai nakukun. Lalehan la moos. Ha'u foin almosu lalais iha Alpha & Omega.

Familia Soares oras ne'e hasa'e namanas hela bandeira metan tanba Tiu Xico, Tia Kiik nia katuas oan Maromak bolu tiha ona iha Sabadu, 16-2 lorokraik. Ha'u rona notisia ne'e iha Sabadu kalan ona. Horiseik feton sira no alin Enty maka ba Manatuto hodi hato'o sentimentu pezame. Ha'u labele ba hamutuk ho sira tanba ha'u okupadu ho servisu pesoal ne'ebe iha relasaun ho programa radiu, no kondisaun fiziku Apai nian maka ladun di'ak.
Ha'u tenta ajuda trata surat mate nian ne'ebe atu haruka hosi Manatuto ba Kupang, hodi nune'e Abela (Tia Ki'ik) sira bele mai.

Programa radiu "Anin Naniri" iha RTTL -edisaun 17-2-2008 la'o ho diak. Foin ba dala uluk ha'u grava programa n'e desde ha'u kaer programa ne'e iha tinan 2000. Ami nain tolu: Apai, amor no ha'u maka ba estudiu halo gravasaun iha tuku 6:30 to'o 7:40 kalan. Ami tenke fila sedu tanba kondisaun estadu sitiu. Iha uma, hosi tuku 8 to'o 9 ha'u tuur rona fali programa ne'e. "Not bad!", ha'u hatete iha laran.

Ohin Amor nia aniversariu, halo tinan 30. Ha'u laiha buat diak ida atu fo ba nia hanesan prezente ida. Husu boot ami-nia relasaun domin kontinua metin liutan ho idade avansadu ne'ebe oras ne'e ami iha.....]

*) Timor-Leste: rai lafaek, rai lulik. Ita hotu nian, hanesan Timoroan. Ita-nia inan sira-nia raan fakar iha nia fohon bainhira sira hahoris ita. Keta halo rai lulik ida ne'e tanis resin!

***

Saturday, February 16, 2008

AFORISMA DIARIA [16-2-2008]

[Global Internet Cafe, Kaikoli...Ha'u foin fo hotu aula Ingles ba estudante sira hanesan baibain iha Sabadu. Aula la'o diak, ho partisipasaun estudante nain 18. Ami ohin ko'alia kona-ba "Krize 2006". Ohin ha'u hahu iha tuku 1, fo mid-term test ba estudante 2 ne'ebe seidauk tuir. Hotu tiha ha'u ba lalais Terrace Cafe. Hasoru kolega, XG ne'ebe uluk ami hamutuk iha SMAN I iha ne'eba. Ami dada lia lalais kona-ba situasaun atual iha rai laran. Depoisde ne'e, ha'u hahu fali aula iha tuku 2.

Ha'u-nia kondisaun fiziku ladun diak ohin loromanas molok atu hakat mai atu fo aula. Estomagu provoka fali ona. Oin halai oituan.

Ha'u toba tarde loos horikalan. Sei buka atu lee, refleta.......

Horiseik kalan, ha'u ho kolega Michael ajuda fo ami-nia servisu durubasa nian ba iha programa RTL kona-ba seguransa. Ha'u ladun sinti komfortavel ho aranju sira iha estudio, ne'e duni halo ha'u susar oituan atu rona ho didiak saida maka lokutor ko'alia, no ha'u halo durubasa direta ba lian Tetun, no sai iha radiu. Tanba estadu sitiu ne'ebe Estadu impoen, entaun ami hetan eskoltu hosi polisa NU bainhira ami fila ba uma ida-idak nian....]

*) Mundu ne'ebe ita hela ba ne'e sempre repete azineira sira, no to'o ikus hamosu raan nakfakar. Ita mos sai bila an. Ita laran taridu. Ita mos luku klean iha tasi pergunta nian oin-oin. Bainhira loos maka sirkulu visiozu sira ini remata?

***

Friday, February 15, 2008

AFORISMA DIARIA [15-2-2008]

[Global Internet Cafe maka sai nu'udar fatin mai ha'u ikus-ikus ne'e atu atualiza ha'u-nia blog sira hanesan saida maka ha'u hatete tiha ona.

Rai nakukun. Udan anin oituan. Ha'u foin ba almosu iha Alpha-Omega ne'ebe Alai servisu iha ne'eba. Han lalais. Hakerek, refleta.....profundamente....

Horiseik lorokraik depoisde almosu, ha'u uza barak liu ha'u-nia tempu hodi observa kobertura media kona-ba atentadu vida PR RH nian. Ne'e duni ha'u-nia servisu durubasa nian la la'o tuir planu ne'ebe ha'u trasa.

Ha'u fila uma sedu hosi servisu tuir kondisaun seguransa maka oras ne'e iha, desde iha loron 11-2.

Insidente 11-2 ne'ebe xoke tebes aten no fuan nasaun TL ne'e kontinua provoka ema atu husu, tanba sa maka buat ne'e sai nune'e? Ha'u iha konversa klean kona-ba asuntu ne'e ho Tio Boot bainhira ha'u almosu iha Bekusi hamutuk ho nia, Mae no Mana Zinda iha Kuarta, 13-2. .... ]

*) Timor-Leste hakat ba oin ho kanek (todan) iha nia lolon. Nia kanek sei lori tempu naruk atu kura. Kanek maka atu di'ak, derepente mosu tan fali kanek foun iha kanek tuan nia leten..Timoroan sira rasik duni maka tenke uluk nana'in harii ulun hodi kura kanek sira ne'e.

*) Poeta: ema ida ne'ebe buka halo konkluzaun moris nian iha liafuan sira ne'ebe badak.

***

Thursday, February 14, 2008

AFORISMA DIARIA [14-2-2008]

[ Rai nakukun.Udan atu tau. Oras ne'e ha'u iha fali ona Global Internet Cafe, Caicoli. Molok atu ha'u tama mai iha ne'e, ha'u haree sinal iha odomatan hatete, "open 24 hours". Ha'u deskonfia katak tanba situasaun seguransa foin lalais nian maka obriga ba Internet Cafe nia nain hodi loke nia servisu internet durante oras 24, hodi nune'e fo asesu ba jornalista atu hala'o sira-nia servisu.

Mundu tomak hakfodak ho atentadu atu hamate vida PR RH nian iha Segunda, 11-2, no mos atake ba PM XG hosi grupu armadu AR nian . Ha'u simu xamada telefone hosi maluk ida servisu iha governu kona-ba insidente rua ne'e iha maisumenus tuku 8:15 molok ha'u atu ba dadaun ona servisu.

Hanesan mos ho maluk sira seluk, ha'u sinti triste tebes ho situasaun ne'e. Ha'u konsege hakerek poezia haat horiseik kalan. Tenta atu halo refleta ho klean, tanba sa maka buat hotu sai nune'e? Poezia ida maka ha'u hakarak fahe iha blog ne'e maka tuirmai, ne'ebe ha'u hakerek ho lian Indonezia:
---
REQUIEM ANAK BANGSA/benih permusuhan cukup lama tertanam/anak-anak bangsa saling menikam/anak-anak bangsa saling berhantam/gumpalan darah segar pun kembali bercecer/butir-butir air mata haru pun kembali bercucur//

Ha'u tenta haruka poezia rua, inklui ida ne'e ba maluk lubuk ida. Ha'u hetan komentariu balu.

Desde Segunda, 11-2, iha konferensia imprensa hosi ha'u-nia servisu fatin dala tolu to'o horiseik, ko'alia kona-ba situasaun atual. Ha'u akompana ha'u-nia ulun boot sira hanesan durubasa. Ha'u ko'alia sidi-sidi oituan iha konferensia imprensa sira ne'e.

Ohin iha tuku 11:00-12:30, ha'u fornese ha'u-nia servisu durubasa nian ba enkontru ha'u-nia xefe boot ho partidu politiku sira. Depoisde ne'e, ha'u ba almosu lalais iha Tropical Bakery...

Sabadu, 9-2 ha'u hala'o ha'u-nia atividade hanorin Ingles ba estudande UNTL sira hanesan baibain.

Iha Domingu, 10-2, English Conversation Club ne'ebe ha'u forma ho estudante UNTL sira hala'o nia atividade ba dala rua iha kampus UNTL. Estudante rua mosu, no ami hala'o ami-nia atividade ho antuziasmu.

Papa nia loron mate iha 10-2 marka ho ami nain 3-Apai, Amor ho ha'u-nia vizita ba rate. Ami ba sunu lilin iha Avo Feto nia rate iha tuku 6:20 PM hanesan nune'e. Iha kalan, ha'u haruka mensajen tuirmai ba alin sira:
-
IN MEMORIAM PAPA SEBASTIAO MARUBI/ita toba dukur/nia fanun ita/hadeer/hodi buka tuir nafatin/hun maka se, abut maka se/nia laran maus, nia laran midar/haklaken matak-malirin//...............]


*) Ema ne'ebe halo diak ba ema barak, sempre hasoru realidade katak ema balun haree nia ho matan ikun deit alias hakarak haree nia vida ne'e badak iha mundu rai klaran.

***

Friday, February 8, 2008

AFORISMA DIARIA [08-02-2008]

[ Ha'u mai fali ona Global Internet Cafe, Caicoli hanesan baibain hodi atualiza ha'u-nia blog sira. Almosu iha Erli tarde oituan. Hasoru Seba, Aze, Tom, Alex, Zesopol iha ne'eba.

Ha'u-nia atuasaun iha servisu interpretasaun iha enkontru koordenasaun iha edifisiu STAE nian kona-ba siklu eleitoral ohin iha tuku 10:15-12:00 ladun optimal tuir saida maka ha'u hakarak. Ha'u sidi-sidi oituan.

Figuraun! Ohin dadeer madrugada entre tuku 3 no 4 hanesan ne'e na'okteen tama uma Fatuhada. Iha tuku 5 resin maka ami foin hatene bainhira Mingas sai mai dapur, haree odomatan kotuk dapur nian nakaloke hela. Ha'u deskonfia ema ida mai na'ok ne'e hela iha ami-nia vizinu. Nia maka pode ser tama na'ok iha uma Fatuhada iha fulan liuba. Apai nia salera nono bee no kokakola kaixa tomak no kaixa sorin balu lakon.

Horikalan ha'u toba tarde loos tanba sei lee no halo reflesaun no rona muzika hosi Madredeus, Yanni, no Ben Harper.

Horiseik ha'u tuir reuniaun "town -hall" nian ne'ebe ko'alia kona-ba HIV/SIDA. Enviada Espesial SJ NU nian ba HiV/SIDA iha area Azia no Pasifiku maka mai ko'alia nu'udar oradora prinsipal. Ha'u toma nota balun ba nia ko'alia no dada lia lubuk oan ida ho kolega feto oan hosi Fiji ne'ebe servisu iha seksaun DU.

Ha'u-nia atuasaun iha servisu interpretasaun durante konferensia imprensa semanal ne'ebe ha'u-nia Xefe Boot ko'alia no mos Enviada Espesial HIV/SIDA nian maka ko'alia, la'o furak. Ha'u la sidi.

Horikalan molok ha'u fila ba uma hosi eskritoriu, ha'u hala'o 'internet surfing" ba TEFL, ha'u hetan situs ida maka furak. Furak se karik ha'u iha opotunidade foti "on-line course" ida ne'e. Let us see! .......]

*) Ita rua bele hamutuk iha uma kain ida hanesan feen ho la'en, maibe nu'udar individu, ita iha espasu moris nian ne'ebe keta-ketak. Ita nain rua labele obriga malu atu "tenke sai ema ida deit". Ne'e nu'udar buat ida maka sei nunka akontese. Saida maka ita bele halo maka kria armonia entre ita nain rua, hodi nune'e ida nain rua sei "hananu" hamutuk, hamosu atuasaun duet nian ida ne'ebe ideal tebes.

*) Sa autoridade moral maka ha'u sei iha tan, se karik ha'u rasik la atua iha ita-nia moris ida ne'e ho maneira ida ne'ebe diak, alias moralmente aseitadu?

*) Matenek ha'u buka hetan iha fatin-fatin iha mundu rai klaran. Matenek loke ha'u-nia neon no ha'u-nia fuan. Matenek ne'ebe ha'u hetan sei folin la'ek se karik ha'u rai deit ba ha'u-nia an, no la fahe ba maluk sira seluk.

*) Poeta sira apenas nu'udar dirijente iha "orskestra simfonia moris nian". Sira konvida ita ho laran luak atu "kanta" ho sira. Ita prontu atu hatan ba konvite ne'e ka?

***

Wednesday, February 6, 2008

AFORISMA DIARIA [6-2-2008]

[Agora ha'u iha fali ona Global Internet Cafe, Caicoli atu atualiza ha'u nia blog. Ha'u la almosu dauk tanba ha'u-nia kabun sei bosu. Ohin ha'u matabixu tarde loos--han manutolun sona, koto no ham iha Cafetaria OB.
Ha'u ba sedu eskritoriu (Amor maka tula hanesan baibain) ohin dadeer iha tuku 7:45 tanba ha'u ho kolega, Marco tenke ba akompana ami-nia Xefe Boot, AK iha reuniaun altu nivel kinzenal iha Palasiu Governu, ne'ebe hala'o iha tuku 8. Enkontru lakaleur deit. Ha'u-nia atuasaun ohin diak liu oituan kompara ho atuasaun sira iha reuniaun sira uluk liuba.

Horiseik loromanas la konsege atualiza ha'u-nia blog iha TT Akait tanba sistema maka variadu. Ha'u somente lee deit. Antes ba Akait, ha'u ba almosu iha Erli. Hasoru Nuno ho Mada. Ami dada lia kona-ba lalaok hakiak oan. Ha'u hatete ba sira katak hakiak oan ne'e buat furak ida, maibe aumesmu tempu nu'udar buat ida 'xatu'. Ha'u dehan tan katak ha'u tenke aprende oinsa maka atu sai aman diak ba ha'u-nia oan mane mesak, Apai maka oras ne'e halo ona tinan 1 fulan 3.

Horiseik tuku 3-5 lorokraik hamutuk ho ha'u-nia kolega, Michael akompana ami-nia Xefe Boot iha reuniaun ida ho NGO Forum. Ha'u-nia atuasaun diak, maibe sidi-sidi oituan. Michael enkoraja liutan hodi dehan katak ha'u-nia atuasaun ne'e eselente. Ami nain 2 nu'udar ekipa diak iha ami-nia fornesimentu servisu hanesan durubasa....]

*) Se ita dehan katak hosi rai ulun to'o rai ikun, tasi feto, tasi mane, lorosa'e to'o loromonu, ita ne'e mesak feton nian, naan nian deit, maibe tanba saida maka han malu--haree malu hanesan loloos busa ho asu?

*) Diak liu ita keta ibun boot resin hodi promete tun, promete sa'e atu hala'o buat ida. Ita-nia nanal ne'e ruin laiha, fasil tebes atu baku ba, baku mai. Ha'u tauk deit katak to'o ikus ita la kumpri saida maka ita promete tiha ona.

***

Monday, February 4, 2008

AFORISMA DIARIA [04-02-2008]

[Ha'u mai fali Global Internet Cafe agora hodi atualiza ha'u-nia blog sira. Foin almosu iha warung Padang Bobonaro. Hasoru kolega sira uluk ami hamutuk iha Yogya: Ilido no Eduardo iha ne'eba.Kleur duni ona maka ha'u la ba han iha warung ne'e. Iha tempu UNTAET ha'u dala ruma ba han iha ne'eba. Antes almosu ha'u lori surat tahan uzadu sira ba iha loja Fotokopia Railakan atu halo kapa. Hasoru primu Andre Koli...

Ha'u husu sedu ba ha'u-nia xefe bainhira ohin reuniaun iha ami-nia eskritoriu iha tuku 9:45 AM tanba ha'u tenke ba Akait hasoru kolega Portugeza, Rute atu hala'o entrevista ba programa RDP 'ao vivo", ne'ebe tuir planu atu hala'o iha tuku 10 AM. To'o iha ne'eba, ha'u sei hein to'o kuaze tuku 11 maka programa foin hahu. Ohin Programa Conversas em Portugues halo nia tinan lima. Ha'u ba iha programa ne'e hanesan poeta Timor-Leste. Tanba tempu la to'o ona, ne'e duni ami ko'alia lalais deit iha final programa ne'e, no ha'u konsege lee poema ida ho titulu "Passaro da Paz", ne'ebe tradus ba Portuges hosi kolega-poeta, Toze Borges iha tinan liuba...]

*) Oinsa loos maka ita atu iha disiplina iha tempu katuas nian se ita rasik la buka atu kuda buat ne'e iha ita-nia an bainhira ita sei ki'ik no iha tempu foin sa'e?

*) Formula pensamentu klasiku tuir mai furak ba ita atu refleta bebeik:
-Ha'u hatene katak ha'u la hatene;
-Ha'u la hatene katak ha'u hatene;
-Ha'u hatene katak ha'u hatene;
-Ha'u la hatene katak ha'u la hatene.

*) Apa Katuas la rai buat barak mai ami, oan sira bainhira nia hakat ba mundu seluk. Nia rai deit kbiit entuziasmu mai ami atu konkista moris ne'e, ne'ebe nakonu ho mutin ho metan. Ami mos hakarak atu transmiti buat ne'e liu ba imi, oan sira hanesan buka'e klamar nian.

*) Hakarak sai poeta alias lia nain? Labele baruk atu sinti duni moruk no midar mundu nian.

***

Saturday, February 2, 2008

AFORISMA DIARIA [02-02-2008]

[Ha'u iha fali ona Internet Cafe Global, Caicoli. Foin maka hanorin hotu Ingles III ba estudante sira. Sira balu ne'ebe la tuir dauk ezame mid-semester iha semana rua liuba, ha'u fo tempu atu tuir ezame ohin. Ami hahu ezame iha tuku 1:30. Depois hahu fali aulas hanesan baibain, iha tuku 2:30, no hotu iha tuku 4:00. Ha'u la fo materia foun, maibe ami diskuti kona-ba aprezntasaun sira-nian ne'ebe hato'o iha semana sira liuba; halo koresaun ba sala sira ne'ebe halo iha aspetu gramatika no pronunsia, nst...

Ohin dadeer ba tasi ibun Fatuhada iha tuku 8:00. Tuir loloos atu lori Apai, maibe to'o ikus ha'u desidi la lori ha'u-nia oan ba tasi ibun, tanba loro manas ona. Nia ba ho ha'u ne'e furak ona, maibe ha'u kala sei laiha tempu diak atu tuur halo reflesaun, no ha'u-nia tempu tomak ha'u kala sei dedika tomak hodi tau matan, haree nia maka halai tuun, no halai sa'e iha rai henek leten. Ha'u iha tempu furak atu tuur refleta. Aforisma sira ne'ebe mosu iha edisaun ohin nian nu'udar rezultadu reflesaun ne'ebe ha'u halo ohin iha tasi ibun Fatuhada. Ha'u mos haruka sms poezia oan ida kona-ba Jesus ba kolega sira, no alin Mundo. Mundu fo suporta ha'u hodi dehan, "Cool. Tasi nia panoroma fo inspirasi barak. have nice work." (07:29:18/02-02-2008).....]

*) Jesus--revoltador--revolusionariu/Jesus tuba/Jesus doko/Revolusaun domin, ne'e maka Nia asaun. Labele baruk atu tuir, labele hakotu, iha dalan klaran, ne'e maka Nia husu fila-fila//

*) Biblia: nu'udar bee matan/suli loron, suli kalan/ ha'u kuru, bee la maran/bee ha'u daku ha'u neon/ bee ha'u daku ha'u fuan/ bee halo ha'u hetan matak-malirin//

*) Destinu nasaun nian iha ita hotu nia liman. Se nune'e, entaun mai ita rona malu, mai ita fo laran ba malu. Se la hahu agora, bainhira tan, se la'os ita rasik, se tan?

*) Buat hotu sei la tuun deit hosi lalehan, se karik o la haka'as an to'o kosar metan suli atu hetan buat ida ne'ebe o hakarak.

*) Rai sabutar/manu kokorek ona/lakaleur rai hun mutin/lakaleur loro matan mosu/Belun, o prontu ona atu hadeer, o prontu ona atu ka'er rasik o-nia destinu?//

*) Laloran tasi/Baku ba ninin/ Hamosu furin/Rai henek bokon/Panorama ida maka furak/Ha'u tuur, rona ho hakmatek/ Ha'u tuur, hanoin ho neon luan/Nai, aban O sei fo fali tempu mai atan ha'u atu mai iha tasi ibun?//

*) Ita-nia isin presiza vitamina, presiza aihan murak. Ita-nia klamar?

*) LAMENTATION OF A MOTHER: 1) Oan, o dook tiha ona/o dook hosi ha'u-nia sorin/se loos maka ha'u atu tau neon tan?/se loos maka ha'u atu tau laran tan? 2) Ka'er metin ba o-nia lia fuan kmanek/ halo ha'u laran haksolok/hanoin fali ba o-nia hahalok kleuk/halo ha'u laran taridu/Oan, keta lokok an resin!/Keta haluha hun mak se, keta haluha abut maka se!//

***

Thursday, January 31, 2008

AFORISMA DIARIA [31-1-2008]

[Oras ne'e ha'u iha fali ona Internet Cafe Global, Caicoli. Aproveita tempu ne'ebe ha'u iha hodi mai atualiza blog sira. Almosu ho kolega Portugeza foun ida ne'ebe Mara fo konese mai ha'u iha Alpha & Omega besik Parlamentu Nasional. Mara labele almosu ho ami tanba nia tenke ba aeroportu ba hasoru Sra. Fatima ne'ebe foin to'o hosi Portugal. Kolega foun ne'e naran Rute. Ami dada lia kona-ba preparasaun programa radiu RDP nian ida, ne'ebe nia hakarak entrevista ho ha'u "ao vivo" iha Segunda Feira oinmai. Furak mai ami atu dada lia liutan kona-ba mundu literariu, espesialmente poezia. Ho ha'u-nia "broken" Portuges ne'ebe ha'u iha, ha'u tenta espresa ha'u-nia idea sira ho avontade. Rute mos hakarak pratika nia Tetun, entaun ha'u dehan ba nia katak husu boot ami-nia relasaun ne'e la para deit iha programa radiu, hodi nune'e ami bele habelar liutan ami-nia aventura aprendizajen nian (lian Tetun no Portuges) iha tempu badak ikusmai. Molok atu la'o hela ami rua Rute, Mara entrega livru poezia Amerikanu, Walt Whitman nian (katuas poeta ne'e nu'udar ha'u-nia mentor literariu ida mos) iha lian rua:Portuges no Ingles, no karta ida ne'ebe solok hosi ha'u-nia belun-poeta, Toze iha Portugal. Iha livru nia primeira pajina, Toze hakerek, "............ My dear friend, Abe: As you truly said, you and me "we are always together in poetic dreams"........". Ha'u sinti ha'u hetan enerjia foun atu hala'o nafatin ha'u-nia kna'ar hanesan ema lia nain ida iha rai lulik ida ne'e.

Hanesan baibain, ha'u fornese ha'u nia servisu interpretasaun ba konferensia semanal iha ha'u-nia servisu fatin. Konferensia imprensa ohin nian jeralmemte la'o ho diak. Maibe, ha'u sinti katak ha'u sidi-sidi oituan iha ha'u-nia atuasaun. Konferensia hahu iha tuku 11:00 to'o tuku 12:00 loromanas. ...]

*) Hanesan eskritor/poeta ita sempre enfrenta dezafiu oinsa maka ita kontinua atu observa realidade moris nian ho perspetiva ida ne'ebe klaru. La'os buat ida ne'ebe fasil atu hala'o. Presiza iha estamina mental nian ida ne'ebe forte atu hala'o ezersisiu ida ne'e.

*) Ha'u la'os anju. Ha'u iha parte fraku ne'ebe barak la halimar. O sei hakarak atu komprende no simu ha'u ho liman rua bainhira o hetan ha'u ho kondisaun ida hanesan ne'e?

*) Lei karma sempre iha/eziste. Atu fiar ka la fiar buat ne'e, konforme deit ita. Ema ida la obriga.

*) Moris ne'e hanesan lalenok. Bainhira o hamanasa, nia sei hamanasa ba o, no bainhira o tanis, nia mos sei tanis hasoru o. Ha'u hanoin fali liafuan hirak ne'e hosi livru eskritor Ingles nian ida ne'ebe ha'u haluha ona nia naran ho titulu "Vanity Fair".

***

Wednesday, January 30, 2008

AFORISMA DIARIA [30-1-2008]

[Ha'u iha Internet Cafe Global, Caicoli oras ne'e. Foin almosu lalais deit iha Terrace Cafe besik Parlamentu Nasional. Kansela tiha ha'u-nia enkontru ho estudante sira ohin antes oras almosu tanba ha'u tenke fila sedu ba eskritoriu atu hala'o servisu urjente ruma..... ]

*) Ita tuur la hakmatek, ita-nia konsiensia sempre akuza ita bebeik bainhira ita halo buat ruma ne'ebe la loos.

*) Atu kleur ka tarde justisa sei manan iha loron ruma. Infelismente, justisa sei terus uluk lai.

*) Na'an 'haram' ne'ebe ita falun metin ho didiak iha armariu laran, loron ruma nia iis dois ema sei horon.

***

Saturday, January 26, 2008

AFORISMA DIARIA [26-1-2007]

[Ha'u mai fali TT Akait oras ne'e hodi atualiza blog sira. Foin akaba daudaun sesaun aula Ingles III maka ha'u fo ba alunu sira hosi departamentu agrikultura, fakuldade Sosial Ekonomia, UNTL. Iha estrada ibun Akait, ha'u hasoru Tio Boot, Enty no Felia, lori Avo nia kareta nissan metan. Katuas to'o iha 23-1 hosi Macau, no sei hela iha TL to'o meadus fulan Fevereiru. Aula ohin la'o ho dinamika ida ne'ebe kapas...

Ohin dadeer ha'u ba fali Tasi Ibun Fatuhada nian tuku 8:30. Tasi maran. Rai henek bokon ,no ita la'o iha rai henek leten, ita sinti ba furak. Kleur ona maka ha'u foin ba fali tasi. Ambiente tasi nian fo inspirasaun mai ha'u atu hakerek. Ha'u hetan animu foun hodi hala'o viajen. Iha ai hun mahon ida, ha'u tuur, no hakerek reflesaun ne'ebe mosu iha Aforisma Diaria ho data ohin nian iha blog ida ne'e......]

*) Buat hotu hakmatek, buat hotu nonok ona/Ita rona Na'i ko'alia/Ita rona Na'i tesi lia/ Ita rona Na'i hakotu lia//

*) Viajen sei naruk/presiza hanawa/ presiza estamina/ viajen nakonu aitarak/ viajen nakonu rai kuak/tenke matan moris, tenke neon na'in//

[Ha'u haruka liafuan oan sira ne'e ba maluk sira, inklui ha'u-nia alin, Amundo. Ha'u hetan resposta hosi nia tuirmai: viajen iha nia plano/viajen naruk htene metan no mutin/ htene ain leut fatin//) 08:06:00/25-1-2008]. Hetan mos resposta hosi maluk ida fali naran Mary Vidigal tuirmai: obrigada, ba ita-nia poema, nia signifikadu makas tbs, ne los duni.// 11:04:19/26-1-2008]

*) Ha'u nonok, o hanoin ha'u beik/ Ha'u mamar, o sama ha'u-nia ulun/ Ha'u hatan, defende ha'u-nia an, o dehan ha'u haluha an?//

Wednesday, January 23, 2008

AFORISMA DIARIA [23-1-2008]

[Agora ha'u iha fali TT Akait. Foin almosu iha Erli. Ha'u dada lia oituan ho Nelson no Lina kona-ba situasaun rai laran nian ne'ebe nakonu ho problema sosial, nst.

Ohin dadeer hosi tuku 09:30-11:00 ha'u ho Amor ba Embaixada Portugal trata ha'u-nia BI Portuges foun. Ha'u soe lakon BI ne'e iha Uma Usindu. Ha'u tenke hein tempu lubuk ida atu hetan BI hodi trata pasaporte...]

*) Importante ba ita atu tuir ain leut mestre ida nian bainhira ita sai hanesan eskolante. Ita labele sama tuir ain leut ne'e, maibe sei furak liutan, bainhira ita hamosu ain leut seluk iha besik ain leut mestre nian.

Tuesday, January 22, 2008

AFORISMA DIARIA [22-1-2008]

[ Agora ha'u iha Internet Cafe Global, Kaikoli fali ona atu atualiza ha'u-nia blog sira. Almosu iha Terrace Cafe besik Parlamentu Nasional. Hasoru malu ho Jailson hosi MNE, no ami dada lia oituan kona-ba mundu diplomasia. Nia apresia kapasidade JRH nian iha mundu ida ne'e..Tuir loloos ha'u atu ba Uma Fatuhada hodi ba haree Apai maibe ha'u kansela fali planu ne'e tanba kna'ar ruma iha eskritoriu ezije ha'u atu hahu tama fali sedu servisu.....Iha ha'u-nia viajen mai iha Internet ne'e, ha'u hasoru malu ho ha'u-nia estudante rua; ida ha'u haluha ona nia naran, no ida fali naran Fernando...]

*) Liafuan, kro'at liu tudik/Liafuan, meik liu surik/Liafuan, sona borus ita fuan/ Liafuan, sona klean ita neon/Keta naran losu/Keta naran lekar/Keta naran kari/Keta naran tuda//

*) Ita keta halimar ho lia loos. Lia loos ne'ebe ita falun metin, to'o ikus sei mosu malorek. Lia loos sei rebenta hanesan bomba. Bainhira rebenta ona, maka ema hotu sei hakfodak, no ita basa reen toos mos, buat hotu liu ona.

*) Furak atu ba ita refleta fali kantiga Tetun sira tuirmai, ne'ebe iha signifikadu klean:
-Hori uluk be parenti, ida mos ami, hetan seluk parenti ona, ami laek ona;
-Sambarle musan ida monu uma leet, ema seluk hili tiha, o leki leet;
-Saburaka fuan ida rai iha meza leten, ka'er koko, han koko, han liutiha.

***

Monday, January 21, 2008

AFORISMA DIARIA [21-1-2008]

[Agora mai fali iha Internet Cafe Global, Kaikoli. Ohin ha'u almosu iha Restorante Erli. Kleur ona maka ha'u la ba han iha restorante ne'e. Hasoru kolega sira: Abilio, Xico. Ami dada lia kona-ba filozofia, nst...]

*) Furak atu haree fali esensia analize psikolojika ho nia formula tuirmai:- I am OK, You are OK; -I am OK, You are not OK; -I am not OK, You are OK; -I am not OK, You are not OK.
Formula ida ne'e ajuda ita leno didiak ita-nia an, hodi nune'e ita, pelumenus, hatene ita-nia an ne'e se loos.

Saturday, January 19, 2008

AFORISMA DIARIA [19-1-2008]

[Iha TT Akait oras ne'e. Foin fo ezame materia Ingles III meiu-semestre nian ba aluno no aluna sira departamentu Agrikultura, Fakuldade Ekonomia Sosial, UNTL, ne'ebe ha'u hanorin ba semestre ida ne'e. Sira nain 14 deit maka tama ohin tuku 2 loromanas. Sira seluk, tuir alunu ida naran Fernando katak, ba hala'o 'field study' iha Maliana. Ezame dura oras ida ho balun...]

*) Iha mundu apredizajen nian, so mate deit maka hapara prosesu ne'e. Bainhira ita ema sei moris, dada iis iha mundu ne'e, prosesu ne'e sei kontinua la'o nafatin. Atu aprende buat ida, presiza ita sunu lakan bebeik ita-nia ahioan lilin animu nian. Karik ita la sunu ona, entaun adeus biola!

*) "Quem corre pelo gosto nao cansa," ditadu Portuges nian hatete. Furak ba ita atu hala'o buat ida ho gostu tomak. Hodi nune'e, ita sei alkansa ho maksimalmente buat ne'ebe maka ita hakarak hala'o ne'e.

***

Thursday, January 17, 2008

AFORISMA DIARIA [17-1-2008]


[Ha'u mai fali Internet Cafe Global, Kaikoli. Tuir loloos ha'u mai horiseik kalan, maibe la konsege mai tanba tempu maka la admiti. Amor, Apai, Zakia, no Bunga maka tula ha'u mai.]

*) Moris nu'udar viajen naruk ne'ebe ita hala'o. Dala barak ona maka ha'u hatete buat ne'e. Ita nu'udar viajante, ema la'o rai alias sole-salan. Durante viajen naruk ida ne'e, iha buat barak maka ita esplora. Furak atu refleta fali lia fuan poeta Ingles, T.S. Eliot nian ne'ebe hatete katak, "We shall not cease from exploration/And the end of all our exploring/will be to arrive where we started/And know the place for the first time//"

Tuesday, January 15, 2008

AFORISMA DIARIA [15-1-2008]

*) [ Saida maka ha'u hala'o tiha ona durante tinan 2007? Hanesan baibain, hetok ha'u halo buat barak, hetok ha'u sinti katak iha deit buat oituan maka ha'u halo tiha ona iha moris maka konsidera nu'udar viajen naruk ida ne'e. No, konserteza iha buat barak tan maka presiza ha'u atu halo molok h'u fila fali ba rai kuak alias fila ba rai rahun...

[Oras ne'e ha'u mai iha Global Internet Cafe, Caicoli. Ha'u mai atu atualiza blog iha tinan foun ida ne'e. ]

*) Reflesaun ajuda tebes ita hateke borus ita-nia an ne'e oinsa loos. Asaun reflesaun nu'udar nesesidade ida ne'ebe ita presiza hala'o se ita hakarak tebes duni atu involve an iha kampu moris nian maka nakonu ho dezafiu ne'e.

*) Ita-nia kakutak la konsege sukat Nai Maromak nia kbiit. Rekonese katak ita ema ne'e iha limitasaun, nu'udar asaun haraik an nian ida ne'ebe furak, no asaun ne'e halo ita sai ema matenek, no neon nain.

*) Prosesu resiklajen akontese iha aspetu hotu-hotu iha ita ema nia moris. Prosesu ne'e nu'udar fenomena interesante ida ba ita atu refleta. Sei hanoin lia fuan iha Biblia ne'ebe hatete katak, "there is nothing new under the sun?"

Wednesday, December 26, 2007

AFORISMA DIARIA [26-12-2007]

[TT Akait. Foin almosu ho Amor ho nia kolega, Elsa iha restorante Indonezia nian ida iha kruzamentu (lampu mean) Lesidere ne'eba.
Ohin tama servisu ho laran todan-todan, tanba sei baruk hela. Tuku 10 dadeer ohin tuir reuniaun xefe seksaun sira nian iha servisu fatin. Hahu ohin to'o 4/1/2008 ha'u kaer kargu hanesan enkaregadu xefe unidade tradusaun.Ha'u relata oituan kona-ba kondisaun tradusaun/interprete sira: 5 maka ba foti ferias, hela nain 4 maka oras ne'e hala'o hela servisu...]
***
[ Natal tinan ida ne'e la hanesan tinan baibain. Tanba lia naksalak/sakat oan ruma, ha'u hakiduk ba kotuk hodi haree panorama moris (familia) nian hosi dook. Ha'u tenke tolan buat moruk sira ne'ebe mosu iha ha'u-nia oin. Ha'u ba misa dadeer tuku 7:30 horiseik iha Loron Natal iha Igreja Motael. Ha'u gosta rona omilia. Iha omilia, Pe. Venansio konvida sarani sira atu hakat hodi ba refleta oituan kona-ba esensia eventu Natal nian ne'ebe akontese iha Belem. Hosi 24/12 to'o ohin dadeer ha'u kontinua simu/haruka sms hosi/ba maluk sira--dejeja kmanek no ksolok Natal no Tinan Foun nian. ...]
***
*) Loos duni, ksolok dame sei mosu, kmanek domin sei buras tanba ita tuba iha rai lulik ida deit. Maibe, dame sei la mosu, domin sei la buras iha rai laran tomak, karik ita ida-idak la buka atu kuda uluk buat rua ne'e iha ita-nia fuan ho neon.

Monday, December 24, 2007

AFORISMA DIARIA [24-12-2007]

[[ TT Akait. Foin almosu hotu ho kolega Amerikana, Cindy iha restorante Riung Kuring, Mandarin. Han sasate manu no modo kankung.

Semana rua liutiha maka ha'u foin mai fali atualiza blog ne'e tanba durante ne'e ha'u okupadu ho servisu no mos moras,nst.

Hahu 11 Dezembru, hamutuk ho kolega sira iha Seksaun Tradusaun okupadu prepara an hodi simu ami-nia Xefe Boot sira hosi NY. Ami fahe servisu hanesan ekipa. Ha'u hetan servisu menus, la hanesan uluk ona. Iha parte ida, ha'u-nia kondisaun mental fraku oituan durante vizita ne'e. Iha 13-12 ha'u ho kolega Michael ba akompana delegasaun ida, hala'o vizita ba iha Distritu Bobonaro. Iha 14-12 ami maka okupadu loron tomak hodi simu SJ NU, ne'ebe foin ba dahuluk vizita TL hafoin tiha simu kargu foun hanesan ulun boot NU nian.

Ha'u-nia saude fiziku komesa fraku iha 13 no 14- 12, no to'o ikus durante fim da semana, 15 to'o 16-12 ha'u iha uma deit, deskansa. Kustipadu no mear ataka.
Apai mos moras, sofre kabun moras, no infesaun iha nia kakorok. Ami lori nia ba konsulta iha Dra Virna iha Sabadu, 15-12. Ha'u-nia oan nia isin tuun ikus ne'e, tanba nia laiha vontade atu han.

Iha 17 no 18-12, ha'u husu lisensa loron rua hodi deskansa iha uma. Hasai raan iha 17-12, no iha 18-12 ha'u ba foti rezultadu raan, nia rezultadu normal hela. Iha 19-12 ha'u hodi biit servisu, no iha loron sorin baluk deit, ha'u fila ba uma hodi deskansa.

Iha 20-12 ha'u deskansa deit kuaze iha uma. Feriadu, loron Idul Adha. Lorokraik maka ha'u ba hasoru kolega poeta sira hodi prepara ba konsertu dame, ne'ebe sei hala'o iha 22-12.

Udan fase ha'u to'o bokon didiak iha 21-12, bainhira ha'u fila hosi Estadiu Munisipal, hafoin tiha ba cek fatin no tempu atu konsertu iha loron tuirmai.

Konsertu Dame

Hamutuk ho kolega poeta sira, ha'u atua poezia "Manu Dame nian" iha Estadiu Munisipal iha 22-12.

Festa Natal
Ha'u responsabiliza hodi organiza labarik sira iha grupu Criancas Unidas ba kanta iha Festa Natal ha'u-nia servisu fatin nian iha Sabadu, 22-12.

Ha'u mos atua iha festa ne'e; lee poezia no baku tambor ho ritmu tebedai nian hanesan "atuasaun surpreza" ida.

**
Horiseik Domingu, 23-12 ha'u, Apai no Amor ba vizita Mimi nia oan ne'ebe foin moris iha loron rua antes. Depois tiha ami ba vizita Zinha sira iha uma Comoro. Rai manas....]]

Tempu Natal besik tama ona. Sinti ba hanesan bain leet. Hein katak espiritu dame Natal nian domina maka'as liutan iha ha'u-nia fuan ho neon. Hodi nune'e, ha'u sei bele hadae't espiritu ne'e ba maluk sira seluk...

***
*) Laiha buat foun iha mundu ne'e. Buat sira maka ita, maioria, enfrenta iha ita-nia moris ne'e apenas resiklazen deit. Keta hakfodak ho fenomena ne'e!
*) Se karik o rasik maka laiha ona hanoin atu estima o-nia an, entaun keta hein fali ema seluk maka atu halo buat ne'e. Atu aat ka diak, ita tenke simu ita-nia an "apa adanya".

Monday, December 10, 2007

AFORISMA DIARIA [10-12-2007]

[TT Akait. Foin han hotu iha Tropical Bakery; modo na'an manu no baiaun. Gostu. Hemu xa zeladu.. Foin hasoru Amor maka iha servisu namanas iha balkaun BNU Akait. Foti osan balu tan, atu hodi gasta ba despeza adisional.

Ohin Papa nia loron mate: tinan haat loloos Papa la'o hela ona ami hotu. Micha maka atu ba Manatuto oras-oras tan, tau aifunan ho labarik sira balu.. Iha Sesta-Feira liuba, bainhira Micha kontaktu ha'u iha ha'a-nia eskritoriu servisu fatin, iha lorokraik atu ko'alia kona-ba selebrasaun Papa nia loron mate, ha'u, tanba deit okupadu servisu, haluha lakon loos ba buat ne'e. Ami 'sharing' oituan kona-ba Papa nia moris. To'o oras ne'e Micha sente katak Papa sei moris iha fatin ruma, no nia hakarak tebes vizita nia. Ha'u laran dodok, dada lia ho Micha, hanoin fali Papa...

Horiseik lorokraik ho Apai no Amor ami ba Bekusi, lori 'minuman: serveja no kokakola' atu lori ba Manatuto, selebra Papa nia loron. Hasoru Ama, Tiu Padre, Ama Eve, Manun Andre, nsst iha ne'eba.
Avo maka mamar liu ona oras-oras ha'u rona halerik..Durante ne'e labarik seluk ne'ebe la'os beioan rasik maka kole loos ba Avo. Sira-nia favor ne'ebe halo ba ami, la'os buat ida maka halimar. Hodi sa maka ami sei selu fali sira-nia favor?....

Sabadu liuba, ha'u ba UNTL atu fo avizu ba estudante sira ne'ebe ha'u hanorin Ingles katak ha'u labele hanorin sira tanba ha'u sei okupadu ho servisu iha eskritoriu, maibe laiha ema ida mak mosu. Sala laran mamuk loos. Karteira sira maka rungu-ranga. Ha'u komesa hanoin tanba sa maka nune'e? Afinal sira la tama tanba iha Sesta, 7-12 loron feriadu nasional--loron invazaun......Sira kala aproveita oportunidade hodi goza sira-nia ferias to'o Sabadu. Figuraun! ]

Ohin loron direitus umanus internasional nian, ne'ebe selebra iha mundu tomak.
Ko'alia kona-ba direitus umanus, Timoroan sira familiariza tiha ona ho asuntu ne'e iha tinan barak nia laran, durante kolonialismu Portuges no okupasaun Indonezia. Timoroan sira-nia direitu ema viola maka'as iha momentu ne'eba.
Iha Sabadu lorokraik liuba, ha'u okupadu halo tradusaun diskursu ha'u-nia Xefe Boot nian ba loron boot ida ne'e, hosi lia-Ingles ba lia-Tetun. ...]

*) Rai Timor/Rai Lafaek/ Rai Lulik//Se o-nia tilun ba nia halerik/Loke o-nia matan ba nia hamnasa........../No o sei la monu, o sei la sidi/ sama o-nia ain iha nia foho lolon sira//

Thursday, December 6, 2007

AFORISMA DIARIA [6-12-2007]

[ TT Akait oras ne'e. Foin ba almosu iha Star Food hamutuk ho kolega interpretu rua: Michael no Marco.

Konferensia imprensa semanal ha'u-nia eskritoriu nian ohin tuku 11 la'o ho diak, sein prezensa ha'u-nia Xefe boot nian. Ha'u maka sai durubasa.

Apai oras ne'e boot dadaun ona. Hakat dala ida-rua. Nia dolar la hatene. Furak haree nia moris buras. Ha'u sei bele akompana nia to'o nia boot sai mane klosan ida iha tempu ikusmai?

Novidade triste! Deli kiik hetan dezastre iha Segunda Feira. Monu hosi kareta leten, Tiu Padre hatete. Nia ulun maka agrava oituan. Baixa ospital, no alta tiha ona iha kedas Tersa Feira ne'e. Ha'u seidauk iha biban ba haree nia. ...]

*) Atu kore kabas ne'ebe falun an runguranga presiza pasiensia no ulun malirin. Ne'e hanesan mos bainhira ita enfrenta problema moris nian ne'ebe komplikadu no delikadu.

*) Moris nia realidade nakonu ho buat midar no sin. Keta buka hakarak deit koko nia midar.

*) Prokastinasaun hamate progresu. Dala barak ita buka hala'o buat ida ho motivasaun boot bainhira iha ultima ora ona.

Wednesday, December 5, 2007

AFORISMA DIARIA [5-12-2007]

[Iha internet cafe naran Domin Matebian. Foin ba dahuluk maka ha'u mai iha ne'e. Almosu ohin iha Alpha-Omega. Hasoru Alai, maka servisu iha ne'eba. Han lalais deit. Depois Zinha mos ba almosu.

Kansasu mental no fiziku nia talin sei kontinua bobar metin ha'u. Sinti ba laiha vontade atu hala'o buat hotu. Bainhira loos maka ha'u bele kore an hosi buat ne'e. Ha'u tenke 'tahan bantingan', loos ka la'e? Ne'e hanesan kruz todan ida ne'ebe ha'u tula iha ha'u-nia kabas iha moris loron-loron..

Horiseik no horibairuak ha'u ho kolega interpretu sira okupadu loos hala'io servisu interpretasaun ba enkontru ASEAN nian.
Ikus-ikus ne'e ha'u sinti ha'u-nia 'skill' interpretasaun nian la la'o ba oin, maibe dulas deit iha fatin....]

*) Buat hotu iha moris ne'e regula tuir lei maka iha. Se deit maka viola buat ne'e, nia sei, sedu ka tarde, ba hatan nia konsekuensia.

Tuesday, November 27, 2007

AFORISMA DIARIA [27-11-2007]

[TT Akait oras ne'e. Foin mai hosi HT. Misaun KS NU nian ida oras ne'e vizita TL. Ekipa ne'e foin to'o ohin loromanas. Ha'u ho kolega sira hosi unidade tradusaun/interpretasaun nian sei okupadu loos iha semana ida ne'e nia laran.
Ha'u-nia saude fiziku no mental ladun diak iha fulan ida ne'e nia laran. Moras estomagu oras ne'e 'ataka' fali ona ha'u. Tinan-tinan ha'u hetan ataka ida ne'e, desde tinan 2005. Ha'u oin halai, atu muta hela deit. Buka hakarak toba maka barak... Tanba ida ne'e, ha'u-nia vontade atu hala'o servisu no buat seluk-seluk tan mos ladun iha. Ha'u tenta hasoru kondisaun ida ne'e ho kbiit tomak maka ha'u iha....]

*) Dalan moris ne'e nakonu ho "tun" ho "sa'e". Zig-zag mos barak. Presiza iha estamina forte hodi enfrenta realidade ida ne'e. (Ha'u hanoin fali ha'u-nia kolega Xina ida naran Herry ne'ebe dehan iha tinan 1990 katak, "hidup itu kejam").

Wednesday, November 21, 2007

AFORISMA DIARIA [21-11-2007]

[TT Akait. Semana rua loron rua ona maka ha'u la mai fali atualiza ha'u-nia blog ne'e. Ne'e tanba okupadu demais ho servisu, no preokupa loos ho dimensaun vida nian sira seluk....Ha'u, to'o ikus, lakon vontate atu hakerek..]

*) Saude ne'e nu'udar osan mean--tantu saude mental no fiziku; ita presiza kuidadu ho didiak. Karik la'e, ita maka sei sai leki, no to'o ikus ita basa reen toos mos, buat hotu liutiha ona.

*) Oinsa loos maka ita bele iha susesu hala'o buat boot, se karik buat kiik oan ida mos ita la konsege hala'o ho didiak?

*) Diplomasia tulun tebes ita iha ita-nia komunikasaun ho parte sira seluk iha moris ne'e. Dala ruma ita interpreta sala katak diplomasia ne'e hanesan loos ita ba "horon tuir ema-nia kidun" deit.

Monday, November 5, 2007

AFORISMA DIARIA [5-11-2007]

(TT Akait fali ona. Atualiza blog ne'e.. Almosu iha Restorante Erli.
Ha'u-nia vontade ladun iha.
Hahu fali servisu iha 1-11. Buat barak maka tenke traduz.

(Iha Apai nia aniversariu-halo tinan 1 , ne'ebe monu iha iha 31-10, laiha buat espesial ida hala'o ba nia. Lokraik ko'a dose keek iha Uma Fatuhada, no kalan ami nain tolu:ha'u, Amor ho Apai ba Mae iha Bekusi, hola bensaun no lori dose ba. Apai simu selendang oan ida hosi Mae.)

(Iha loron matebian, 2-11, ha'u, Apai no Amor ba tau aifunan iha rate Avo Luarentina iha dadeer tuku 9. Ema nakonu. Rai manas....)

(Iha Sabadu, 3-11 maka ami rame-rame ba tasi--Arreia Branca, selebra Apai nia tinan. Labarik sira hariis tasi, to'o baruk didiak. Ami toka muzika, nst..)

*) Ha'u bele subar segredu ba ema lubuk. Maibe, susar ba ha'u atu subar segredu ba Nai Maromak no ba ha'u-nia an rasik.

Tuesday, October 30, 2007

AFORISMA DIARIA [30-10-2007]

[TT Akait oras ne.e Ohin iha 12:30 almosu ho kolega Amerikana, Cindy iha Riung Kuring, Mandarin. Ami dada lia barak kona-ba kna'ar literatura iha dezenvolvimentu umanu, nst ...]

*) Buka hakerek buat ne'ebe o hatene, no buat kiik oan sira iha moris, ne'ebe dala barak ema ladun fo importansia.

Monday, October 29, 2007

AFORISMA DIARIA [29-10-2007]

[TT Akait fali ona. Lori ho laptop hodi atualiza blog ne'e hanesan iha 25-10 liuba.
Rai manas loos. Kompara ho Dili, Manatuto manas liu. Iha Sabadu, 27-10, ha'u lori Apai ho Amor ba vizita rate Papa nian. Apai foin maka vizita rate Papa nian no Manatuto desde nia moris besik halo tinan ida ne'e. Abati ho Lazata ba hotu, no mos Esnesto ho Ricky. Ba Manatuto, Ernesto maka lori kareta metan, no mai fali ha'u maka lori.. Vizita ida ne'e nu'udar vizita ida ne'ebe nakonu ho emosaun. Ha'u tanis maka'as iha Papa nia rate, no iha ninia kohe nia oin iha Uma Aiteas....]

*) Malus maran/Kohe matebian/Ahi oan lilin/Sunu halo lakan/Keta koko atu hamate/Keta koko atu fila kotuk/Ne'e ita-nia hun/Ne'e ita-nia abut//

*) Ita-nia istoria umanidade nakonu ho pintura furak no risku sira ne'ebe buradu. Istoria, la seluk la leet, sai nu'udar lalenok boot ba ita atu leno ita-nia an; atu hatene ho klean se loos maka ita.

*) Keta dudu ha'u ba didin lolon ho o-nia diman no surik. Ha'u la hanoin barak: ha'u sei buka defende ha'u-nia an, entre mate no moris. Hafoin tiha ha'u reaze maka'as ba o, o dehan fali ha'u malkriadu? Bullshit!

Thursday, October 25, 2007

AFORISMA DIARIA [25-10-2007]

[TT Akait oras ne'e. Semana rua nia laran, ha'u la atualiza blog. Ha'u preokupa ho moris nia segmentu seluk. Sei ferias. Ha'u halo tempu barak liu iha uma; sulan deit; lee libru, haree televizaun, halot uma laran, haree Apai, no deskansa-toba maka barak,nst.. Sulan demais, no preokupa ho aitarak moris nian balu ne'ebe ezije atensaun tomak, halo ha'u kuaze lakon vontade atu hala'o ha'u-nia moris. ...Alias stress...]

*) Nai, atan ha'u foer/atan ha'u dois, dois la halimar, tanba ha'u monu ba sala dala fila-fila/Iha Ita Boot-nia ain hun, ha'u folin laek ona/Sunu ha'u halo mutuk didiak ba/ ho Ita Boot-nia ahi Santu nia nanal dikin/No husik atan ha'u sai ahukdesan/ no nune'e tiha Ita Boot sama ha'u ho Ita Boot-nia ain tanen//

*) Mestre nia lian sempre bolu ita/ iha dezertu fuan laran nian/Mai ita rona/Mai ita traduz lian ne'e ba iha lian asaun nian//

*) Tasi mosu bebeik/Ita deit maka mai iha tasi ibun ida ne'e, troka malu/Fihir an iha rai henek leten//

*) Dili tau matan, Dili se tilun, Dili tau neon ba ita. Ita deit maka dala barak halo finji, tilun diuk, no matan delek....

Thursday, October 11, 2007

AFORISMA DIARIA [11-10-2007]

[TT Akait oras ne'e. Loron sanulu resin maka ha'u la atualiza blog ha'u-nia sira ne'e. Ha'u-nia planu atu atualiza momentu ha'u iha Kuta, apenas esperansa deit. La konsege realiza. Ha'u-nia tempu momentu iha Kuta, ha'u buka atu fo tomak ba Amor ho Apai. Ne'e duni ha'u kuaze laiha espasu ba ha'u-nia an--atu hakerek, no ba internet. Buat barak maka tuir loloos ha'u atu hakerek..
Loron haat ona maka ha'u sama fali rai TL depois de semana rua resin ha'u ba 'hola anin' iha illa "Dewata" alias Bali.
Kondisaun tempu maka manas la halimar iha loron rua ka tolu liuba halo ita kuaze atu la tahan.
Tuir loloos mos ha'u atu hakerek buat barak durante loron hirak fila mai TL ne'e. Ha'u seidauk iha tempu. Ne'e razaun klasiku ida, konserteza.Haree deit..
Ohin Papa nia loron hakoi-halo tinan 3 fulan 10. La hanesan babain, ha'u , ba loron Papa nia mate ne'e , la tenta haruka mensajen ba alin no bin sira. Ha'u desidi haruka deit mensajen ne'e ba ha'u-nia an rasik:

//IN MEMORIAM PAPA SEBASTIAO/ita ida-idak/hakat ba rate/hamulak/harohan/sunu lilin/Papa la taka matan/Papa la taka tilun//
(11-10-2007/08:36 AM)

***
*) Mestre loloos nian ida tenke hatene katak nia tenke halakon nia an, no hakiduk ba kotuk hosi palku leten iha loron ida. Hodi nune'e, nia sei husik eskolante sira hatutan no haklaken liutan ba ema seluk saida maka nia hanorin tiha ona ba sira. Nia naran ema sei temi. Nia ain leut ema sei la'o tuir.

Sunday, September 30, 2007

AFORISMA DIARIA [30-9-2007]

[Iha Internet Darma Suci, Ubud oras ne'e. Loron haat ona maka ha'u la atualiza blog sira ne'e tanba intensidade programa festival nian. Ha'u to'o ikus abandona oituan... Ha'u hein katak bainhira ha'u fila fali ba Kuta ona, entaun ha'u sei tenta atu hakerek buat barak oituan kona-ba Festival Ubud....]

*) Ain leut pasadu nian ita la'o tuir. Ain leut ohin nian ita husik hela.

*) Lia fuan sira iha liras/Lia fuan sira semo/Hale'u mundu rai klaran/Lia fuan sira lakohi ema futu/Lia fuan sira lakohi ema sulan.//

*) Mestre, Ita Boot maka mata-dalan, ka'er ahi oan lilin, leno dalan nakukun. Keta husik hela ha'u!

*) Komunikasaun entre nasaun ezije atitude igualdade. Ita tuur iha meza, diskuti kona-ba buat barak, kona-ba nasaun nia destinu. Husu boot deit maka katak ita labele sai hanesan "katak di bawah tempurung".

*) Hala'o moris laho reflesaun hanesan loloos mos kalan nakukun maka laiha fulan no fitun.

Wednesday, September 26, 2007

AFORISMA DIARIA [26-9-2007]


[Iha Internet Cafe Roda Mas. Buat barak maka ha'u hakarak hakerek--rekapitulasaun akontensimentu horiseik nian, nst ohin dadeer iha otel ne'ebe ha'u hela ba ho laptop, maibe tanba virus, nee duni ha'u la konsege. Figuraun! Tanba tempu, la biban, nee duni ha'u iha internet kafe ida nee mos ha'u desidi atu la hakerek. Ha'u tenke fila fali ba otel atu 'check out' iha tuku 12:00....]

*)
Ita la'o iha nakukun tinan bai loro. Ezame konsiensia tenke hala'o loron-loron. Hodi nune'e ita hetan roman nabilan.

*) Ita kala sai hosi kaut ida. Kaut ne'ebe katuas ho ferik homan hela. Loron ruma ita sei buka malu--dada lia, haktuir lia naksalak, haktuir lia kmanek, nst.

*) Nai, tanba sa maka ha'u Ita boot hili sai lia nain ida hodi kaer ahi oan lilin-- leno dalan nakukun?

*) Ha'u la'os anju. Ha'u foer. Ha'u dois. Ha'u iis. Ha'u la'os "manusia 1/2 dewa". Ha'u monu, no monu fali. Taka rabat. Dala fila-fila. Maluk, o sei iha kbiit, no neon kmanek tane fali ha'u maka monu? Nai, iha Ita Boot nia ain hun, atan ha'u hakruuk. Nai, ha'u husu perdaun. Ha'u husu matak-malirin.

*) Ha'u maka ne'e: mosu hanesan babain, ho ha'u-nia isin no klamar tomak--ne'ebe nakonu ho istoria mutin ho metan. Husu boot o simu ha'u, karik o hadomi duni ha'u ho o-nia laran tomak.

*) Ita-nia saudades ba abut, ba ita-nia hun, halo ita la baruk atu haburas ita-nia dikin no sanak.

*) Diak liu lalika tan sunu ahi. Lalika tan rega tan gazolina hodi hatudu katak ita '"jagoan". Hamate ahi ho bee la'os katak ita fraku, la'os katak ita lakon.


Monday, September 24, 2007

AFORISMA DIARIA [24-9-2007] -2

[Ubud, Bali...Oras ne'e iha Kafe Internet ida. Naran Roda Intert Cafe. Lori ha'u-nia laptop, uza avontade. Foin ba iha Salon ida naran Tri Nadi. Tesi fuuk. Tesi halo badak kedas. Uza makina. Panleiru ida maka tesi. Ha'u gosta fuuk badak. Naruk somente halo nakrakat deit. Haree ba la jeitu..Molok ba Salon Tri Nadi, ha'u ba han kalan iha CAFE DES ARTISTES UBUD. Han sasate manu, hemu serveja bintang kiik ida. Sobre meza: aifuan oinoin..Ha'u kabun hamlaha loos. Ohin iha aviaun hosi Dili mai, ha'u han deit maka espageti. La bosu ida. Serveja mos aeromosa lori mai maibe ha'u han hotu tiha tan ona.

Bainhira han kalan ohin, ha'u hanoin fali Apai maka oras ne'e boot dadaun ona. Nia, husu boot, sei la'o tuir ha'u-nia dalan, no ei buka atu husik hela nia ain leut rasik iha nia viajen moris. Ha'u hanoin fali ohin kalan konserteza nia sei buka ha'u. No nia sei konserteza buka mos ha'u aban loron. Ha'u sei hasoru fali nia ho nia inan iha 1 Outubru bainhira Festival Eskritor Ubud nian hotu, no ha'u fila fali ba Kuta.

Oras ne'e ha'u aluga bungalow ida naran Hibiscus 2. Ha'u-nia kuartu iha andar leten. Iha natar laran. Hare tahan matak. Buras. Bee suli. Halo ha'u hanoin fali tempu sei kiik, halai natar ho Papa.. Hein manu iha dadeer.

Viajen ohin hosi Dili mai Denpasar, ha'u toba maka barak tanba kole. Furak atu lee artigu ida ne'ebe Loro Horta kona-ba relasaun Xina ho TL ne'ebe
mosu iha Jakarta Post, edisaun ohin nian. Xina buka prontu hato'o nia ajuda bainhira TL iha momentu ida ne'ebe presiza tebes atu hetan tulun.

Bainhira iha formatura atu ba iha imigarasaun aeroportu Ngurah Rai nian, ha'u hasoru Priscilia, katuas X nia sobrina. Ami dada lia lubuk oan ida. Balu kona-ba nia Mama maka halo parte iha sirkulu literariu ne'ebe ha'u harii.

Ha'u-nia partisipasaun iha Festival Ubud ba dahaat hanesan eskritor Timorense ne'e husu boot sei lori oportunidade diak ida mai ha'u atu hetan buat barak kona-ba mundu literariu. Ha'u konserteza sei hasoru eskritor/a barak-barak hosi rai oinoin. Iha tinan rua liuba, Maun X ho nia kabeen maka mai partisipa. Tuir loloos ha'u mai partisipa Festival ne'e iha tinan liuba maibe la jadi tanba krize politika-militar iha TL. Ha'u mai duni Ubud iha fulan Jullu tinan liuba hodi entrega ha'u-nia manuskritu hanesan dalan ida atu patisipa iha festival tinan ida ne'e nian......]

*) Servisu kreativu hanesan literatura ne'e, ezije totalidade kometimentu hosi ita-nia an rasik. Buat ne'e hanesan mos bainhira ita hala'o tipu servisu seluk iha ita-nia moris. (Dada lia ho Priscilia ohin iha aeroportu, bainhira komentariu kona-ba nia Mama maka dala ruma baruk atu involve an iha tempu kreativu..)

*) Atu sai mediador ida n'ebe diak, la'os buat ida maka fasil. Tanba deit ita tenta atu hakoak ema hotu, ita dala ruma ema sempre dehan katak ita buka haliis tun, haliis sae.

AFORISMA DIARIA [24-9-2007]

[Oras ne'e iha TT Akait. Foin mai hosi XRR. Ba lalais iha ne'eba hosi eskritoriu atu entrgea manuskritu konkonrsu hakerek nian ba Atoi. Mankodo oituan bainhira horiseik dadeer, horikalan no ohin dadeer madrugrada ha'u kuriji manuskritu sira ne'e (hamutuk 29: ba idade 13-19: manuskritu 12, no ba idade 20-30, manuskritu: 17).

Programa RTTL, Anin Naniri edisaun horikalan nian la jadi realiza tanba maluk sira iha tiha ona gravasaun. Ha'u prepara saugati deit horiseik lorokraik.

Horiseik lorokraik ba vizita Mae hamutuk ho Apai. Fo tais feto no kalabaka ida ba Mae hanesan prezente ba Mae nia aniversariu foin lalais. Micha hadau liutiha kalabaka ne'e.

Oras-oras tan ha'u aranka ba Bali atu tuir Festival Eskritor Ubud nian. Sei pasa ferias iha ne'eba semana ida rua hanesan ne'e. ...]

*) Dala ruma ita labele fo deit buat midar ba labarik sira. Presiza mos fo buat moruk. Hodi nune'e sira komesa sinti, desde sei nurak, katak moris ne'e la'os midar deit maibe moruk mos.

Saturday, September 22, 2007

AFORISMA DIARIA [22-9-2007]

[Oras ne'e iha fali ona TT Akait.

Hosi tuku 8:30 dadeer ohin ha'u ba Otel Timor. Ohin iha workshop ida kona-ba "Halo Orsamentu Jeneru". Ha'u-nia Xefe numeru 2, Finn ko'alia. Programa ne'e sei remata tuku 5 orsida.
Amor, Apai no Sulasih maka tula ha'u ohin mai Otel Timor. Molok ida ne'e ,ami ba uluk eskritoriu OB tanba ha'u ba foti dukumentu balu ne'ebe iha relasaun ho
Ami deskansa oituan durante oras rua nia laran oras ne'e. Tanba ida ne'e ha'u aproveita tempu maka iha hodi mai atualiza blog sira. Tuku 4 ha'u hahu fali ha'u-nia servisu ho maluk sira seluk hanesan durubasa ba-Tetun/Ingles no Portuges/Ingles.

Tanba deit servisu ohin loron tomak ha'u-nia planu atu ba Manatuto kansela. Figuraun! Ha'u kansela bebeik planu atu ba Manatuto tanba servisu maka la fo fatin.

Mehi hasoru Papa

Ha'u hetan Papa iha fatin ida. Isin diak. Nia hatete katak nia hakarak fali sai padre, tuir dalan Maromak nian.. Ha'u doko ulun deit iha laran. Tanba sa maka Papa hakarak sai fali Padre?

--
Horikalan hamutuk ho maluk:Atoi hosi XRR no mos Cris hosi grupu SIN ami organiza "Kalan Domin no Dame" iha XRR hodi komemora loron Internasional Dame Mundu nian. Tuir lolos ami hahu tuku 7 kalan, maibe maluk sira mai tarde, ami komesa iha tuku 7:45. Programa la'o diak..
Tema ba programa ne'e maka: "Dame iha fuan, Dame iha neon, Dame iha rai laran, Dame iha mundu".

Hosi dadeer horiseik tuku 8:30 to'o tuku 13:00, ha'u partisipa iha selebrasaun Loron Mundial Dame nian iha UNTL, Caicoli hanesan durubasa ba iha diskusaun meza kabuar kona-ba Dame iha TL, no hanesan moderador ba iha programa Konkursu Diskursu Publiku.......]

*) Ajensia seguransa no defeza iha rai ida nian hanesan TL ne'e hanesan loloos mos lutu ba kintal boot ida. Karik lutu ne'e aat, no naksobu, entaun fahi fuik sira mai han mohu, no estraga aihan moris sira hanesan aifarina, fehuk, kotnas, talas, nst. To'o ikus, se loos maka leki? La'os ita hotu?

*) Molok atu hakat ba mundu seluk, se la sala, Apa Katuas hameno tiha ona ita atu labele baruk foti katana ne'ebe nia sikat iha didin lolon dapur nian hodi kadi halo kroat. Hodi nune'e katana ne'e ita bele uza hodi ta ai, hamoos du'ut, ta na'an ruin, no halo buat seluk-seluk tan. Keta mehi atu lakon osan tan hodi ba sosa katana foun iha loja sira hanesan Leader, Lita Store, Land Mark, nst. Diak liu osan maka o mehi atu sosa katana foun ne'e, o uza fali atu gasta ba nesesidade seluk..

*) Ditadu Portuges hatete, "O saber nao ocupa lugar". Buat ne'e han malu loos ho saida maka ema matenek balu hatete, "hetok ha'u hatene, hetok ha'u sinti ha'u seidauk hatene buat ida".

*) Sagrada Eskritura sira relijiaun boot sira nian iha mundu rai klaran (hosi Hinduisme, Budisme, Muslim, Kristianismu, Taoisme nian, nst) sai nu'udar bee matan sira ne'ebe la maran. Nafurin, suli nafatin loron-kalan. Ita sira ne'ebe klasifika an hanesan ema "la'o rai, musafir, wanderer, sole salan" ida, konserteza hamrok, no ita presiza duni atu hemu no horut bebeik bee ne'e no habokon ita-nia kakorok. Atu nune'e ita bele hetan netik matak-malirin. No to'o ikus, ha'u fiar katak ita sei iha kbiit fali atu kontinua hala'o ita-nia viajen naruk ne'ebe ha'u la hatene loos bainhira maka atu remata ne'e.

Thursday, September 20, 2007

AFORISMA DIARIA [20-9-2007]

[Foin maka almosu iha Terrace Cafe, besik PN. Durante almosu, ha'u dada lia ho Nelson, Alfredo no Lina. Kona-ba situasun atual. Depois almosu hotu, ha'u ba dada lia ho Lito, ho maluk sira seluk. Nafatin mos kona-ba situasaun atual iha rai laran.

Horikalan ahi mate iha tuku 9:50. To'o kedas loron. Ami nain tolu:Apai, ha'u no Amor toba deit iha sala. Susuk barak.. Toba ladun diak..

Ernesto, Alai nia katuas oan maka ba tula ha'u mai servisu, hanesan horibairuak.

Tuku 9:30 to'o tuku 10:30, iha konferensia imprensa iha salaun konferensia A, UNMIT nian. Hanesan babain, ha'u sai durubasa ba ha'u-nia Xefe, enkaregadu RESJ. Ko'alia kona-ba situasaun seguransa....]

*) Ita presiza hola distansia--semo aas hanesan makikit, hodi nune'e ita-nia matan bele kroat atu observa realidade, ho espiritu ida ne'ebe abranjente liutan. Ita, to'o ikus, atu halo nusa mos, tenke semo tuun fali ba rai fehan, hodi sinti rai nia maran no maran, no konserteza buka tuku rai kutun ruma.

*) Hare hanorin buat barak mai ita tiha ona. Tantu mais fulin, tantu mais hakruuk. Matenek foti an, folin laek. Matenek haraik an, ne'e maka tuir loloos ita buka atu halo tuir.

*) Favor, maluk sira, ita lalika tan halo beik malu ho slogan nasionalismu oinoin, ne'ebe somente deit hamosu manipulasaun. Se ida ne'e maka akontese duni, entaun la'os ona "gerakan pembebasan" maka ita halo, maibe " gerakan pembodohan".

Wednesday, September 19, 2007

AFORISMA DIARIA [19-9-2007]

[Oras ne'e iha fali ona TT Akait. Foin almosu hotu iha restorante Erli.
Ha'u-nia planu atu almosu ho belun Portugeza, Mara la jadi tanba nia ba tiha aeroportu. Ha'u ba almosu, hasoru Ambasa, nia kabeen Filipa, Aurelio, Xico Guterres ,Aurelio, Helder no mos kolega Singapura ida naran, Mui Ngah ne'ebe ha'u hasoru horiseik kuandu ha'u ba almosu iha Erli. Aurelio, hanesan, gosta goza ha'u. Ha'u dada lia lubuk ida ho maluk Singapura ne'e kona-ba realidade moris nian. Ha'u hatete ba nia katak filozofia Taoismu maka ajuda tebes ha'u hanesan artista atu observa lalaok moris ita ema nian ho klean.

Mama nia tinan ohin. Nia halo 66. Mama ferik dadaun ona. Ninia fuuk mutin la saugati. Parabens Mama! I am proud of you!
Horikalan molok fila ba uma, ha'u iha idea atu hakerek ensaiu ida kona-ba Mama iha nia aniversariu, maibe tanba kondisaun fiziku la permiti ne'e duni planu ida ne'e la realiza horikalan no ohin dadeer. Bainhira to'o iha eskritoriu ohin dadeer san, ha'u telefone kedas Mama, hodi fo parabens ba nia. Ha'u deahn katak se biban orsida lorokraik maka ha'u ba tan Mama sira iha Bekusi. Micha mos telefone, uza Mama nia telefone hatete katak nia hakarak organiza almosu ida ba Mama iha Sabadu mai agora. Ha'u dehan ba nia katak ha'u labele partisipa tanba ha'u atu ba Manatuto vizita Papa nia rate.

Tuku 9 to'o 10 ha'u akompana ha'u-nia Xefe numeru 2 hala'o enkontru ho Ministra Solidaridade foun TL nian, Micato. Ko'alia kona-ba problema dezlokadu sira nian. Orsida tuku 4 sei iha programa "Hanoin Lisuk" iha TVTL, ne'ebe ha'u-ni Xefe no Ministra sei ko'alia.

Molok atu mai almosu, ha'u dada lia ho Mae. Mae telefone antes katak ha'u ba almosu iha Bekusi ka lae. Ha'u haktuir ba Mae liafuan oan sira ne'ebe ha'u hakerek iha ensaiu kona-ba Papa foin lalais, liuliu kona-ba parte ida ne'ebe ko'alia kona-ba lideransa iha familia Barreto Soares no Mama tanis iha rate. Ha'u la kaleur laran dodok, tanis... Hanoin fali Papa nia feton no maun alin sira halo nia tanis. Oras ne'e ha'u la'o hela iha Papa nia ain leut. ....]

*) Bainhira ha'u-nia midar laiha ona hanesan uluk, entaun laiha dalan seluk, anaun ser ha'u tenke hakiduk ba kotuk. Bainhira ha'u hakiduk, hosi dok ha'u hateke o-nia lalaok tomak. Ha'u sei hamoris fali ha'u-nia kbbit nia dubun iha esperansa, hodi nune'e ha'u kontinua fali ha'u-nia viajen naruk. Hanesan mos haas supadeira, bainhira ema supa tiha hotu nia midar, konserteza ema sei soe haas nia papun ne'e. No haas papun ne'e sei deut malu ho rai durante tempu naruk. Rai, anin no loromatan nia nabilan sei fo kbiit liutan ba haas papun ne'e. Udan been mos sei turu, habokon haas papun nia lolon. Nia dubun sei mosu. Nia dubun sei matak. Nia dikin sei lolo. Haas kiik oan ida, la kaleur, sei moris, haburas rai tetuk...

*) Hanesan lia nain, ha'u tenke prontu iha kualker oras deit atu involve iha 'funu espritual'. Ha'u-nia surik maka ha'u-nia lia fuan sira. Husu boot lia fuan sira sei soran ema nia fuan ho neon, no sei to'o ikus haberan ema nia an ho kbiit domin.

***

Tuesday, September 18, 2007

AFORISMA DIARIA [ 18-9-2007]

[Mai lalais iha Akait, atu hasoru Amor hodi entrega USB ne'ebe kontein dokumentu bisnis nian. Depois mai liu kedas iha TT hodi 'update' blog ne'e. Hasoru Johny, fotografu TP nian ne'ebe mos mai 'internet'. Dada lia lais oituan. Hasoru mos kolega Batak, Binsar, fotografu AFP..

Servisu iha eskritoriu sei barak. Ne'e duni maka ohin dadeer tuku 10 ha'u la ba tuir enkontru Sections Chief nian iha CAS.

Furak loos horiseik ha'u simu kopia Antologia "Terra" lubuk ida iha eskritoriu. Antologia ne'e kona-ba obra literariu Timoroan sira nian balu, inklui ha'u nian mos, no mos maluk eskritor/a Indonezia no Australia nian, ne'ebe mosu iha edisaun bilingual-lian Ingles ho Indonezia. Oras-oras tan ha'u sei hasoru Zesopol Caminha, maluk poeta Timoroan ida fali ne'ebe nia obra mos mosu iha antologia ne'e iha restorante Erli hodi entrega ninian kopia ida...]

*) Husik ba labarik oan sira hili sira-nia dalan atu la'o ba ne'ebe deit iha sira-nia moris.Sira tenke iha liberdade atu hala'o buat ida ne'e.//

*) Ita lalika kria konfuzaun tun, konfuzaun sa'e. Ita dehan katak ita subar an hodi nune'e ema labele haree hetan ita, afinal ita subar deit ita-nia ulun, maibe ita-nia kidun sai hela..

*) Jesus:Rebelde! Jesus, Poeta! Jesus, Artista! Jesus, Revolusionariu! Ha'u hakarak tebes tuir Nia ain leut..

Monday, September 17, 2007

AFORISMA DIARIA [17-9-2007]

[Foin maka almosu hotu iha Akait Bistro. Rai manas. Hasoru Quim ain at iha ne'eba. Nia han hotu ona. Nia krava ha'u osan, maibe ha'u la fo. Ha'u hato'o parabens ba Sr. J.G., ne'ebe halo parte Governu AMP. Furak atu hatene katak programa Governu ne'ebe debate iha PN iha semana liuba hetan aprovasaun ho 41 votu afavor, 23 votu kontra, no votu abstein 0. Ne'e katak, governu foun ne'e bele hakat dadaun tan ona hodi implementa nia programa..Amor ohin mai servisu, haluha lori nia HP. Ha'u maka aluga Zinha sira-nia taksi hanesan babain, lori HP ba ha'u-nia servisu fatin, depois ha'u lori mai entrega ba Amor nia kolega, Henrique bainhira Amor fila ba uma haree Apai..
Servisu tradusaun bou aas. Ha'u sei buka esforsu halo hotu balu ohin.. Iha fim da semana liuba, tenta atu servisu iha uma--halo tradusaun maibe ha'u la konsege halo.....Kondisaun mental no fiziku maka la permiti.....]

*) Inan nia kabun laran: fatin lulik, fatin murak. Iha nia laran, ita hoban an, ita hetan matak malirin. Iha nia laran, ita hahu homan istoria mundu nian.

*) Ita presiza harii alisersa ne'ebe iha kbiit maka'as iha ita-nia moris. Karik la'e, anin hu mai, ita namlele [Hanoin fali Jesus nia lia fuan bainhira nia ko'alia ho Pedro katak Nia sei harii Nia igreja iha fatuk ba'e nia leten).

*) Autobiografia: ha'u-nia segredu moris, ha'u sei la fo sai hotu ba imi. Ha'u bele dehan katak 99 % realidade moris ha'u-nian, imi bele hatene, maibe 1% realidade ne'e ha'u sei falun metin, no ha'u rezerva deit segredu ne'e ba ha'u-nia Maromak no ha'u-nia an rasik.

*) Lalika hakfodak ho kuda ka karau maka fuik. Ita tenke iha pasiensia atu tau masin iha ita-nia liman tanen, hodi fo ba karau ka kuda ne'ebe fuik ne'e atu lambe. Bainhira kuda ka karau ne'e maus tiha ona, entaun fasil tebes ba ita atu tau tali iha karau ka kuda ne'e nia kakorok, no ita dada nia fasil, no nia sei tuir deit ita-nia hakarak. [Konversa ho SES Xiku, ho SED, Julio iha Palasiu Ahukdesan kona-ba problema AR nian].

*) Influensia iha vida literaria ne'e buat ida maka normal. Ha'u labele nega katak ha'u hetan influensia maka'as hosi poeta Libanez, Kahlil Gibran iha ha'u-nia karreira literaria. Importante liuliu maka ita labele sai plagiator "kelas kakap".

*) Ita tenke prontu simu realidade katak ema balu, tan deit sira-nia vizaun kloot no laran la luak, buka atu odiu ita bainhira sira haree ita halo buat diak ba benefisiu ema barak nian.

*) Tempu to'o ona ba TL nia oan sira atu 'bombardeia' idea ba maluk sira iha/hosi rai liur kona-ba lalaok moris nian. Durante ne'e ita Timoroan sira simu barak resin ona idea sira hosi rai liur. Hodi nune'e sei iha balansu troka idea iha mundu intelektual. [Idea ne'e ha'u hato'o tiha ona ba maluk Portuges :JP ho Toze, se la sala, iha tinan liuba. Ha'u hanoin fali ha'u-nia mestre/mentor literariu, Fernando Sylvan nia poezia, " Mensajem do Terceiro Mundo".]

Thursday, September 13, 2007

AFORISMA DIARIA [13-9-2007]

[Ha'u iha fali TT Akait, hanesan babain hodi mai atualiza blog. Foin ho Amor fila hosi Alpha Omega. Ha'u almsou hamutuk ho Ceu, Laila no Joao sira iha OB. Ami dada lia, halo komik, halo ha'u hamanasa to'o kotuk sai moras...



Ha'u triste oituan tanba kamera dijital ne'ebe ha'u sosa hosi Ikun la hatene ba ne'ebe ona. Ha'u hatene buat ne'e horikalan bainhira ha'u buka kamera atu hasai foto durante jantar ho kolega profesor foun ida naran A.S iha Tropical Bakery. ...



Horibairuak no horiseik ha'u hasoru malu ho ha'u-nia xefe antigu, S.H, hamutuk ho kolega Mariano. Ami fo briefing ba nia kona-ba sikon politika, ekonomiku, sosial, etc..



Nu'udar previlejiu ida mai, hanesan babain, partisipa iha enkontru nivel aas. Iha Tersa tuku 3- 5 lorokraik ha'u akompana ha'u-nia xefe boot tuir reuniaun iha palasiu ahuk desan, hamutuk ho belun L.P, durubasa Pr/Eng....]



*) Individu ida iha kapasidade tomak atu hamosu diferensa/mudansa. Nia iha liberdade atu eskolla atu halo diferensa/mudansa ne'e ba buat diak ka aat.



*) Literatura ne'e 'inimigu' Estadu nian. Eskritor/a sira dala barak kestiona 'status-quo' realidade politika radikalmente. Tanba ne'e, Estadu haree katak sira-nia 'ruang lingkup' tenke hetan limitasaun. Sira kuaze atu la hetan espasu atu 'dada iis'. [konversa ho prof. A.S horikalan durante jantar)





Wednesday, September 12, 2007

ENSAIU LITERARIU- 5 : "KARIK PAPA LA ESKOLA IHA KOLEJIU SOIBADA"

-KARIK PAPÁ LA BA ESKOLA IHA KOLÉJIU SOIBADA-


Fatuhada, 10 Setembru 2007

“Sejatinya kalian sendiri sudah dapat menyelami rahasia kematian. Tapi bagaimana kalian akan berhasil menemukan dia jika tidak kalian cari di pusat relung kehidupan?”
KAHLIL GIBRAN


Introdusaun

1.Oras ne’e ha’u iha sala (kotuk), uma Fatuhada. Sasan rungu-runga oituan. Bou iha fatin-fatin. Kalan boot dadaun ona. Tuku 11:50. Ha’u tenta buka atu rileks. Rona múzika hosi kantór múzika balada Indonezia nian, Ebiet G. Ade hosi nia album kompilasaun, “Tembang RENUNGAN HATI” ne’ebé toka iha CD- Player Sony ‘besi tua’ ida.. (Ha’u sosa CD player ne’e iha tinan 2005 se la sala, hosi ema nia inan malae ida naran Ana. Nia mós servisu iha misaun UNOTIL, misaun ida uluk ha’u servisu ba)” Ha’u fila tarde loos hosi servisu ohin kalan. Ha’u iha vontade boot atu tuur hakerek lia fuan oan sira ne’e iha laptop. Ha’u hakarak aproveita ohin kalan, ho Apa nia loron mate—halo tinan 3, fulan 9 ne’e, halo reflesaun hodi hakerek ensaiu badak ida ne’e. Apai, ha’u-nia oan kosok badahuluk, ho ha’u-nia Amor toba tiha ona.

2. Idea atu hakerek ensaiu ida ne’e mosu bainhira ha’u, horibairuak kalan iha eskritóriu UNMIT, lee liu ensaiu ida ne’ebé hakerek hosi maluk eskritór Indonezia, Zen iha nia blog “http://pejalanjauh.blogspot.com”, edisaun 2 Setembru 2007, ho nia títulu “Menjadi Pejalan Jauh Lagi: Menyusuri Biografi Bapak”. Horibairuak, bainhira hanoin kona-ba Papá nia loron mate, ha’u mós iha idea, ‘ah, sei furak liu, bainhira ha’u orna ha’u-nia hanoin sira ne’e iha ensaiu deit..”. Ne’e hanesan tributu ida ba Papá.

3. Motivasaun atu hakerek ensaiu ida ne’e lakan liután bainhira, ohin kalan, iha eskritóriu UNMIT nian, ha’u lee liu fali tan ensaiu ida ne’ebé poeta Indonézia, Ook Nugruho hakerek kona-ba nia aman ho títulu, “Obituari Ayah (1921-1980) “, mosu iha edisaun fulan Novembru 2006, iha ninia blog “http://ooknugroho.blogspot.com/”.

4. Artigu rua ne’e ha’u seidauk lee tomak. Maibé artigu rua ne’e nia ‘klamar’ motiva tebes ha’u ohin kalan atu hasai saida maka nakonu iha ha’u-nia kakutak ho fuan.

Mate tinan 3, fulan 9

5. Papá la’o hela ami oan no bei oan sira no Ama, no mós nia kabeen ida ikus no nia oan sira, ba mundu seluk iha tinan 3, no fulan 9 ona.

6. Hanesan baibain, bainhira to’o ona Papá nia loron mate, ha’u tenta hakerek liafuan reflesaun oan ruma ho tipografia poezia nian, no haruka ba alin, bin no ama sira liu hosi SMS. Ba fulan ida ne’e nian, ha’u nia mensajen ne’ebé ohin kalan ha’u haruka ba sira maka hanesan tuirmai:

“IN MEMORIAM PAPA SEBASTIAO/ nia klamar moris/halo ita hanoin/ halo ita sinti/nia kole la saugati/ABAN TK. 5:30 TAU AIFUNAN SANTA CRUZ”
(20:55:32/10-9-2007)


Papá nia Kole la Saugati

7. Papá nia kole la saugati duni. Oras ne’e ami oan, no bei oan sira boot hotu ona. Ami nia liras sira maka’as, hanesan manu oan sira, buka semo ba dook, buka rai kutun, rani iha fatin-fatin. Manu Boot Zeca no Alin Ita Noi maka kala oras ne’e iha mundu seluk, hamaluk Papa. Ha’u fiar nafatin, hanesan mós sira seluk, katak maski oras ne’e ita fahe malu ho mate bian sira, maibé sira-nia klamar moris nafatin. Sira-nia klamar tau matan, fó tulun nafatin ba ita sira ne’ebé oras ne’e dadaun dada iis hela iha mundu ne’e, ne’ebé mosu ho ninia lalaok oioin.

8. Hanoin hikas fali Papá nia kole, Papá nia terus bainhira nia sei kiik, to’o nia katuas, no to’o ikus nia la’o hela ami oan sira ba mundu seluk, ha’u laran dodok. Biar atu halo nusa mós, ninia kole ami selu labele.

9. Karik Papa maka la ba eskola iha Koléjiu Soibada, Manatuto, hodi to’o ikus hasai ninia kuarta klase-ensinu primáriu, ha’u kala sei la iha kapasidade no vontade atu hakerek karik ensaiu ida ne’e ho laptop ohin kalan, no rona múzika Ebiet nian maka nakonu ho ‘kata-kata permenungan’. Istória moris ha’u-nian kala sei sai oin seluk. Ha’u kala la sai durubasa oras ne’e, servisu iha misaun Nasoins Unidas iha Timor-Leste. Ha’u kala la ba Java eskola iha Universidade Gadjah Mada, estuda literatura Ingleza. Ha’u kala momentu ne’e sei la hahú hamoris ha’u-nia ahi poétiku hanesan “ cultural vagabond ” ida. Ha’u kala la katik ba iha Kanada, tuir programa inter-kámbiu kultural ho organizasaun CCI (Canadian Crossroads International) iha tinan 1991, no to’o ikus buka auziliu polítiku iha rai malirin ne’e tanba deit situasaun iha rai laran maka rungu-ranga liután hafoin tiha Masakre Santa Cruz-12 Novembru, no ha’u, to’o ikusmai, fila fali mai rai doben Timor-Leste iha fulan Jullu 2000, nst.

10. Ho nia kursu kuarta klase ensinu primáriu ne’e, Papá, to’o ikus, hetan servisu iha seksaun korreiru no sai telefonista iha Dili, no ba servisu iha Lospalos, no iha Vikeke. Ho nia servisu hanesan guarda fiu, ninia ‘nasib hidup’ lori nia ba hetan Mamá iha rai Fohorem, Cova-Lima. To’o ikus sira namora, kabeen, no hetan ami oan sira ne’ebé moris nadodon tutuir malu iha Fohorém, Manatuto, no Dili, no forma ‘ekipa futebul’ nian ida. Ikus liu iha tempu Portugués, no to’o tempu rungu ranga iha tinan 1975, nia servisu hanesan guarda-fiu ihaVenilale.

11. Papá nia diploma kuarta klase ne’e to’o oras ne’e sei iha. Ami sei haloot hela. Foin lalais, fulan Fevereiru tinan ida ne’e, bainhira rungu-ranga iha Usindu, Enti no Noi maka salva Papá nia sasan sira, inklui diploma ida ne’e. Ha’u tau diploma ida ne’e iha kuadru kiik oan ida.

12. Nia uma Usindu maka uluk ha’u hela ba, molok ha’u tama iha uma kain, sai nu’udar testemuña barak ba Papá nia istória—moris no mate. Ha’u ho alin sira iha planu atu halo kuarta nia toba fatin iha Uma Usindu ne’e, sai nu’udar muzeu espesiál ida ne’ebé dedika ba Papá. Iha kuarta ne’e, ami sei rai nia sasan sira. Husu boot planu ne’e sei bele realiza iha tempu ikusmai, karik buat hotu la’o diak ho situasaun seguransa iha rai doben ida ne’e.

11. Iha Papá nia familia, entre nia maun alin no inan feton sira ne’e, nia mesak deit maka konsege eskola boot, no ikusmai hetan servisu institusaun governu Portugés. Sira seluk moris deit ho natar, nst.

12. Sorte bee nia hela ho nia Tiu Xiku, nia inan Ina Mau nia maun boot, ne’ebé ami kostuma bolu Avo Xiku, maka nia ba netik aprende buat barak oituan iha mundu edukasaun nian iha rai Soibada ne’ebá. Avo Xiku ho nia kabeen Avo Celes maka haka’as nia tama eskola. Avo Xiku, Papá konta katak siak hanesan ai manas lotuk.

13. Tropa Indonézia tama liutiha Timor-Leste, iha Manatuto iha tinan 1976, nia servisu iha área ne’ebé iha ligasaun ho osan to’o nia hetan reforma, no ikus mai hela iha Dili, to’o hasoru rungu-ranga familiar, no fahe malu ho Mamá to’o deit nia mate.

12. Papá ema ida ne’ebé haraik an. Papa ema ida ne’ebé fásil atu perdua lalais ema seluk ne’ebé halo nia laran kanek. Buat kiik nia halo ba boot. Buat boot nia halo ba kiik. Ne’e maka nia jenu aat.

Tradisaun Diak hosi Avó Xiku no Avó Mariu

13. Tradisaun—Avó Xiku hakiak, no eduka nia sobriñu hanesan Papá ne’e, nu’udar buat diak ida. Tradisaun ida ne’e presiza atu hamoris, no haburas. Tradisaun ida ne’e mós ha’u hetan hosi Avó Katuas Mário, Mama nia aman, bainhira nia tau matan ba nia feton oan sira. Tradisaun ida ne’e Avó sira hada’et ba dalas ida Papá no Tiu Padre sira nian. Ohin loron sira tau matan ba ami sobriñu/a sira. Ami mós, to’o ona tempu, hada’et tradisaun ida ne’e ba ami-nia sobriñu/a sira.


Fatuhada, 11 Setembru 2007

14. (Ha’u toba horikalan/dadeer tuku 2 madrugada, tanba kontinua hakerek ensaiu ne’e. Ha’u-nia toba oras la barak. Ne’e afeta ha’u-nia saúde fízika, konserteza. Dadeer ida ne’e ha’u buka atu hatutan fali ensaiu ida ne’e to’o nia rohan).

Mehi kona-ba Papá

15. Abati, molok nia aranka ba Manatuto iha Sábadu, 8 Setembru atu ba tula fós, konta mai ha’u katak nia mehi hetan Papá. Ha’u dehan ba nia katak ha’u mós iha fulan Agostu nia laran mehi mós kona-ba nia. Iha ha’u-nia mehi ne’e, Papá lakohi ko’alia loos ho ha’u. Papá kala hirus ha’u tanba kleur ona ha’u la ba vizita nia rate ne’e karik?

Fatuhada, 11 Setembru 2007
Tuku 10 kalan, liu minutu balun..

16. (Ha’u la konsege hakerek hotu ha’u-nia ensaiu ida ne’e tanba tempu ohin dadeer maka la permiti duni. Ohin kalan, ha’u hein katak ha’u sei bele iha enerjia, no halo ensaiu ida ne’e remata...Apai ho Amor oras ne’e iha ‘mundu seluk ona’. Múzika Ebiet nian hosi nia album “Nyanyian Cinta” hamaluk ha’u...)

17. Abati sira fila hosi Manatuto iha Sabádu lorokraik, 8 Setembru, tula foos lubuk ida. Foos ne’e nia ho Amano ba foti iha Ama Boot no Tia Boot sira. Ami hetan haree lubuk ida tinan ne’e hosi natar ne’ebé maluk balu pinor mai ha’u ho Amor. Abati konta katak sira ba vizita Papá nia rate, sira haree katak duut maka moris nakonu loos iha rate sorin-sorin no rate oin. Vazu sira ne’e rahun hotu, kala ema na’ok hotu ona..

18. Ha’u ho Amor iha planu atu lori Apai ba vizita nia Apa Katuas nia rate molok ami ba Bali fulan ida ne’e, pasa ami-nia férias,no ba tuir Ubud Writers Festival. Desde nia moris iha tinan liubá, no oras ne’e Apai besik atu halo tinan ida mós, nia seidauk ba. Husu boot fim da semana ida mai ne’e, planu ida ne’e bele hala’o. Amor sinti an bainhira iha fulan Abril tinan ida ne’e ami ba férias to’o Java, Alin Mundu husu ba Amor katak, “imi mai halo viajen to’o Jawa ne’e, Teo ba ona vizita nia Apa Katuas nia rate ka seidauk?” Amor hatan katak, “Seidauk.” La furak katak, rai dook ami konsege hakat to’o ba, Manatuto oan ida besik ne’e,ami la ba. Ami la ba vizita tanba situasaun seguransa maka la fó fatin duni desde tinan liubá.

Mundu maka Jeitu hanesan loos hanesan Papá

19. Mundu nia jeitu ne’e kuaze hanesan Papá. Abati sempre buka nota Mundu nia lala’ok bainhira la’o no hamrik, tau liman ba kotuk.

Lideransa, Troka Papá nia Fatin

20. Hanesan Maun Boot iha uma kain Barreto Soares nian, ha’u tenta hala’o kna’ar lideransa ne’ebé Papá tula hela iha ha’u-nia kabas bainhira nia sei moris, ho kbiit tomak ne’ebé ha’u iha. Ne’e nu’udar responsabilidade ida ne’ebé todan resin. “Oan, ó maka mane boot. Buat hotu ha’u entrega ba ó. Haree didiak ó-nia alin sira, biin no ho ó-nia inan..”, Papá hatete lia irak ne’e, se la sala, iha kalan ida, iha Uma Usindu bainhira ami nain rua tuur, trava konversa.

21. Rota lideransa ne’ebé ha’u lori ne’e, ha’u la hada’u hosi ema ida. Ha’u mós lakohi simu, maibé tanba Manu Boot laiha ona, ne’e duni maka kala Papá fó mai ha’u. Dala ruma ha’u sinti todan, no kuaze lori labele ‘kruz’ todan ida ne’e. Bainhira ha’u sinti kuaze labele ona kontinua lori naha todan ne’e, ha’u refleta fali Mestre Divinu nia lia fuan molok ema sara Nia ba mate, la kaleur ha’u hetan fali kbiit foun atu hakat ba oin nafatin. Iha momentu ne’e, Nia reza to’o Nia kosar sira ne’e suli, mesak raan, no nia hamulak maizumenus hanesan tuirmai, “Ama, karik Ó hakarak duni ha’u hemu hosi kalis ida ne’e, entaun ha’u prontu atu hemu duni..”

22. Mundu ulun toos, dala barak bainhira ha’u ko’alia ba nia ho didiak, nia buka refila, no revolta maka’as kontra ha’u. Kuandu ha’u labele ona ho nia manias ne’e, entaun ha’u hatete ba nia, “Mundu, kadeli maka Papá fó mai ne’e, un’udar Papá nia isin. Bainhira ó haree ha’u ho “kacamata batin”, ó sei haree borus katak Papá maka oras ne’e dadaun ko’alia ho ó..” Mundu biar hanesan karik ba mós, nia domin mai ha’u hanesan Aman no Maun Boot ida ne’e maka’as tebes.

Ohin tau aifunan, Mamá Tanis iha Avó nia rate

23. Mama tanis, hodi hamulak ba Avó feto Laurentina bainhira ohin lorokraik ami ba tau aifunan ba Papá nia loron mate iha Simitériu Santa Cruz. Mamá triste haree ami oan sira maka haree malu matan la moos. “Imi oan sira ne’e, aban bainrua, ha’u mate ona, kala imi sei la halibur malu. Se maka tanis, kala tanis mesak-mesak hela deit ona. Imi kala sei la ba hamaus. Ha’u-nia fuan moras liu maka bainhira ha’u-nia maluk sira mai tan ha’u, imi hatudu oin toos. Sira kala la mai tan Uma Bekusi, bainhira ha’u maka laiha ona,” Mamá halerik. Ha’u mós laran dodok. Matan laran nakonu ho matan been. Ha’u haruka Enti hamaus Ama maka tanis.

Papá nia Klamar hú Nafatin Ami-nia Baboton

24. Atu diak ka aat, Papá laiha ona iha ami oan sira-nia sorin. Maibé, ha’u fiar katak Papá sei kontinua ho ami nafatin espiritualmente, bainhira ami oan sira, ho enerjia ne’ebé ami iha, buka hala’o viajen moris naruk ida ne’e, ne’ebé nakonu ho ai tarak, no rai kuak. Papa nia klamar moris. Papá nia klamar hú nafatin ami-nia baboton.

(Tuku 11:06 ona. Ebiet nia múzika kontinua ho ninia armonia. Iha liur ne’ebá ha’u rona ema tuda besi. Lian. Halo ha’u hakfodak. Pode ser labarik malandru sira maka la’o liu dadaun oras ne’e...)

***


AFORISMA DIARIA [12-9-2007]

[TT Akait. Foin almosu iha Terrace Cafe ho Marcio Piedade, Ano Constantino nia oan mane boot. Nia labarik ida ne'ebe kreativu. Ne'e nu'udar ami nia primeiru enkontru. Maski nune'e, ha'u sinti katak ami konese mlau kleur ona tanba ami komungu ostia ida deit--ostia artistiku..]

*) Labele sunu ponte, no harii didin lolon se karik o lakohi atu sofre solidaun iha o-nia moris.

Tuesday, September 11, 2007

AFORISMA DIARIA [11-9-2007]

[Mai fali TT Akait. Oras-oras tan ho Amor atu ba almosu hamutuk.

Ohin Papa nia loron hakoi-mate: halo tinan 3, fulan 9. Horikalan, hanesan baibain iha loron Papa nia mate, ha'u haruka mensajen ba alin, biin no Mama hanesan tuirmai:

"IN MEMORIAM PAPA SEBASTIAO/papa nia klamar moris/halo ita hanoin/halo ita sinti/nia kole la saugati/ABAN TK 5:30 TAU AIFUNAN SANTA CRUZ"/
(20:55:32/10-9-2007)
****
*)Hateke ba kotuk atu hodi hakbiit loron ohin no prepara ba loron aban, ne'e furak. Maibe hateke ba kotuk, somente atu buka kolu molik deit malu, hatuun malu, tetak malu, raut malu, entaun ne'e gasta deit ita-nia enerjia. N'e la furak! Figura triste. [Konversa ohin dadeer ho kolega Mariano Carmo iha Tropical Bakery]

Wednesday, September 5, 2007

AFORISMA DIARIA [5-9-2007]

[Hanesan baibain, ha'u mai fali atualiza blog ida ne'e iha TT Akait... Foin almosu ho Natacha iha Terrace Cafe besik edifisiu Parlamentu Nasional. Ha'u sai hamutuk hosi OB mai restorante ne'e. Ha'u maka selu almosu ne'e hanesan kortezia ida ba nia hanesan uma nain. Ami dada lia lubuk ida kona-ba ami ida-idak nia servisu, vida familiar,nst. Lia fuan xave sira maka ha'u hatete ba nia: "TL will be a prosperous nation in the future, if its children wake up now and smell the coffee."

Ha'u iha Segunda lorokraik tuku 3:30 hanesan ne'e, hasoru kolega ida nia ferik oan naran Maria iha restorante. Uluk hela iha Usindu III. Buka tuur dada lia ho nia hanesan pasu ida atu rezolve liutan problema familiar sira nian ne'ebe kompleksu. Nu'udar oportunidade diak mai ha'u atu aplika ha'u-nia 'skill' hanesan negosiador iha jestaun konflitu.

Iha tuku 5:30, iha Segunda mos, ha'u ba Lesidere hasoru Tiu Padre, hodi entrega dokumentu ida ne'ebe Tiu boot foin haruka lalais ne'e hosi Portugal. Surat ne'e haruka kedas iha fulan Marsu..Kleur tebes maka to'o iha ha'u-nia liman. Ami dada lia vida politika rai laran nian, vida familiar, vida politika sosiu-ekonomiku, kultural rai laran nian. Furak. Kleur duni ona maka ha'u la dada lia hanesan ne'e ho Tiu Padre. Desde uluk ha'u sei iha eskola -SMP iha Dili to'o ha'u frekuenta eskola iha universidade, tiu Padre maka sai ha'u-nia mentor. Nia ha'u-nia mestre. Molok atu fila fali ba uma, ami haan kalan. Durante han kalan, ami hasoru malu ho Pe. Apolinariu. Ami mos dada lia, liuliu kona-ba situasaun politika rai laran nian.

Horiseik ha'u partisipa iha enkontru partidu politika ho ha'u-nia Xefe boot sira iha OB. Durante oras 2 ho balun. Kole mate. Ha'u ho kolega, Augusto maka mankodo didiak, hala'o servisu tradusaun simultania, uza aparellu interpretasaun nian (foun). Hafoin tiha ne'e ba almosu informal ho Xefe sira no reprezentante enkontru sira iha PX....]


*) Linguajen domin, linguajen nonok nian. It is a silent language, hanesan ema Ingles sira hatete. Nu'udar linguajen ida ne'ebe tahan 'ezame' moris nian.

*) Importante tebes ba ita sira ne'ebe klasifika an hanesan "kaum intelektual" atu halo analize moris nian ho tudik filozofia. Filozofia nu'udar siensia ida ne'ebe tulun tebes ita refleta klean liutan kona-ba realiade moris nian. Filozofia nu'udar "inan ba siensia sira hotu-hotu." Se la sala, ha'u hatete tiha buat ne'e iha 'entrada' blog ida ne'e iha fulan hirak liuba.

*) Hanesan lian nain ida ne'ebe sempre hamalaha no hamrok ba lia loos iha rai fehan ida ne'e, ha'u tenke buka atu sai bebeik hanesan lilin oan ida, ne'ebe lakan, iha nakukun laran. Ha'u lakohi atu sai naroman hanesan lampu naroman eletrisidade nian. Nakukun ajuda tebes ha'u atu hanoin bebeik katak, "ita ema nia moris nakonu ho mutin ho metan."

***

Monday, September 3, 2007

AFORISMA DIARIA [3-9-2007]

[Oras ne'e mai fali atu atualiza ha'u-nia blog ida ne'e. Foin hasoru Amor iha BNU Akait lalais liu deit.. Almosu iha Terrace Cafe, hamutuk ho Sisca Goncalves (ne'ebe uluk servisu iha TVTL). Almosu hotu tiha ba lia restorante Alpha Omega hodi cek Alai maka servisu iha ne'eba, hahu ohin. Fofoun iha semana liuba Noi maka servisu iha ne'eba, maibe nia la tahan servisu tanba ahi manas iha dapur ne'ebe provoka fali manas ba nia moras.. Ne'e duni nia husu deskansa..

Iha tuku 9 dadeer, ha'u-nia Xefe Seksaun Tradusaun Vera konvoka reuniaun ho ami staff sira. Nia atu ba ferias, hahu ohin, no fila fali servisu 20 Setembru. Durante nia auzensia, ha'u mak sei asumi hanesan Ofisial Enkaregadu (OIC) ba Unidade Tradusaun nian. Kargu ida maka todan.. Nu'udar ba dala rua ona ho ida ne'e, ha'u asumi kargu sai nu'udar OIC bainhira Vera ba ferias. Ne'e nu'udar treinu ida mai ha'u mos iha area lideransa.

Tuku 10 ohin, ha'u ba hemu xa ho kolega Natacha ne'ebe foin lalais mai tuir konferensia kona-ba seguransa nian. Micha mos partisipa enkontru hemu cafe/xa ida ne'e.

Konferensia imprensa ohin hala'o tuku 11 dadeer iha ha'u-nia servisu fatin. Ha'u-nia Xefe AK atu ba liu NY atu partisipa iha enkontru KS ONU nian. Ha'u-nia atuasau ohin la'o diak, tuir ritmu maka iha.

Ohin dadeer ha'u o'o mai servisu tarde loos oituan, tanba hein katak Amor atu ba tula ha'u depois de tula tiha Alai mai servisu, afinal Amor haluha loos ba tula ha'u. Allen maka tula ha'u mai.

Ha'u cek e-mail, hetan Ikun nia email ida, hatete katak, "nusa maka Manu la update Manu-nia blog? baruk ka?". Ha'u hein katak Ikun sei lee fali edisaun blog ida ne'e nian ohin, hodi nune'e nia hatene katak blog ne'e atualiza fali ona..

Ha'u foin maka atualiza blog ne'e ohin tanba iha semana liuba ha'u okupadu ho servisu no buat seluk. Tempu la to'o liu mai ha'u atu mai atualiza blog ne'e (versaun Tetun nian). Buat barak maka ha'u atu hakerek, maibe ohin ha'u la konsege atu hakerek hotu iha ne'e...]


*) Ho se-se deit, bainhira deit no iha ne'ebe deit, ita bele ko'alia ho ema ruma. Importante liuliu maka ita tenke hatene hala'o buat ne'e.

*) Iha moris ne'e la'os "saida" maibe "oinsa" maka ita buka (Ha'u hanoin fali ha'u-nia Xefe Eskola Sekundariu, Sukapdi nia lia fuan sira)

*) Uma Lisan sempre tuir ita nafatin. Ita keta baruk atu haruhan ba ita-nia uma lisan, hodi nune'e ita sei hetan matak-malirin.

*) Ita tenke buka atu afina didiak ita-nia 'harpa' karik ita hakarak kria armonia iha 'konsertu' moris nian.

*) Eskritor/a sira mos hala'o politika: sira-nia politika ne'e politika fuan laran nian.

Thursday, August 23, 2007

AFORISMA DIARIA [23-8-2007]


[Oras ne'e iha XRR. Mai iha ne'e ho intensaun atu hasoru Atoi Rangel hodi buka hatene kona-ba situasaun no kondisaun obra eskrita sira hosi maluk sira ne'ebe partisipa iha kontes hakerek. Atoi laiha. Ha'u hetan informasaun katak nia ba tiha Malazia. Dia 3 Setembru maka nia foin fila mai. Ha'u mos sosa livu segunda maun lima hanesan ne'e. Ha'u sosa tan livru 11 tan. Maibe ha'u husu sira hosi XRR atu rai lai, depois iha final fulan ne'e maka ha'u mai selu...

Almosuu ohin iha Erli. Hasoru Sebastiao ho nia ferik oan, Filipa. Ami dada lia kona-ba ha'u-nia idea atu harii biblioteka iha Manatuto. Nia konkorda ho ha'u-nia idea. Ami mos foka kona-ba oinsa ami atu finansia projetu ne'e. Ha'u hakarak hala'o projetu ne'e independentemente, ho finansiamentu rasik..

Dadeer ohin laiha konferensia konferensia iha servisu fatin hanesan babain. Hodi nune'e ha'u bele relaxa oituan. Ha'u-nia Xefe Vera ba tiha halo tratamentu mediku iha Darwin, no ha'u maka oras ne'e enkaregadu hanesan OIC to'o aban. Ha'u paroveita ha'u-nia tempu hodi ba matabixu iha PX, no hakerek ha'u-nia reflesaun sira. Ha'u tenta hakerek kona-ba reflesaun ohin dadeer nian (ha'u ohin dadeer ba fali hola anin iha tasi ibun.. ba halo reflesaun.. ha'u lori mos ho ha'u-nia kamera dijital. hasi foto no video... ha'u kleur oituan la ba tasi tanba iha semana hirak liu ba ain kanek depois de labarik vizinu tuda asu, tuda sala ha'u-nia ain karuk..).

Ha'u mos hasoru kolega Filipina, Rhian iha PX. Ami dada lia kona-ba arte nia kontribuisaun iha dezenvolvimentu nasaun. Ha'u nota katak ami iha vizaun hanesan. Ha'u hatoo proposta ba nia atu ami bele hasoru malu fali hodi ko'alia kona-ba kooperasaun entre ha'u, nia ho kolega Filipina ida fali naran Doreen iha area kultural. Nia oferese mai ha'u-nia relatoriu peskiza ida sobre Timor nio poezia ida obra poeta Grego nian ida iha lian Ingles..]


*) Keta hanoin katak povu TL ne'e, tanba deit sira la hatene hakerek no lee--ai leba, songe tabaku no mamau malus halo ibun mean , mesak beik teen. Ne'e sala ona, karik ida ne'e maka ita hanoin iha ita-nia kakutak hanesan ema matenek ne'ebe iha asesu ba lalaok mundu modernu nian. Povu TL ne'e matenek la halimar. Sira nia matan no neon ne'e kroat tebes hanesan povu iha rai seluk. Sira hateke borus se maka halo diak ba sira, no se loos maka hanoin aat ba sira.

*) Katuas X buka futu hamutuk fali aisar kesak ne'ebe maluk sira balu buka sobu rahun. Nune'e tiha sira dehan katak nia ema traidor?

*) Inan nia kabun laran ne'e fatin lulik. Iha inan nia kabun laran nia bee lihun, ita hoban ita-nia an, ita hetan matak malirin--domin murak lalehan nian. Ita-nia inan, konserteza, sei kontinua haturu nia matan been haksolok nian bainhira ita oan sira la baruk atu hananu ho lian maka'as , "PRIMEIRU MAROMAK, SEGUNDU INAN-AMAN."

Wednesday, August 22, 2007

AFORISMA DIARIA [22-8-2007]

[Iha fali ona TT Akait. Foin almosu hotu iha restaurante Akait Bistro. Hasoru Abilio Caldas iha ne'eba. Ami uluk hamutuk iha Portugal, moris bilin-bala. Agora nia servisu iha BPA tinan neen resin ona..
Horikalan ha'u toba tarde loos. Sei haree programa TV "Mama Mia" iha kanal Indosiar. Depois tiha ha'u iha vontade atu lee no hakekek reflesaun....
Iha Sabadu fim semana liuba, kuaze loron tomak uma. Ibu hetan dezastre. Odomatan muru Maun Agio nian monu tan ba ferik. Ha'u ejize Amor hodi ferik ba ospital atu hetan tratamentu diak...Lokraik ami nain rua Amor ba pasiar iha tasi ibun Xstu Rei... Tasi boot. Hasai foto lubuk ida iha ne'eba. Maioria foto mesak paizajen natural.. Furak!!
Iha Domingu tuku 12:30 ha'u, Apai, Amor no Nini ba Bekusi. Hasoru Ata, Fendi sira iha ne'eba.
Ha'u ho Tio Padre konsege hasoru malu ho Abati ho Amano sira hodi ko'alia kona-na sira-nia vida uma kain, maka ninia ai riin la metin, no tenta fo solusaun.....
Horiseik almosu iha restorante Erli. Hasoru Sebastiao ho nia kaben Filipa.Ami dada lia kona-ba situasaaun politika atual,nst.
Horiseik mos okupadu oituan servisu; hala'o servisu durubasa ba enkontru rua, ida iha Forum ONG nia eskritoriu, ne'ebe Xefe numeru 1 ha'u-nia servisu fatin nian ko'alia, no ida fali iha salaun konferensia A servisu fatin nian
Iha lokraik ha'u ba tan maluk sira iha RTTL atu konfirma ha'u-nia programa Anin Nanini ba Domingu mai ne'e... ]


*) Edukasaun iha nia kbiit atu loke ita nia neon no fuan hodi hatene klean liutan kona-ba, "ita mai hosi ne'ebe, oras ne'e ita iha ne'ebe, no ita atu ba loos ne'ebe."

*) Atu kria armonia som iha TL? Entaun, ita ida-idak hanesan sidadaun rai ne'e nian presiza ho fuan ho laran buka atu afina bebeik ita-nia viola talin konsiensia nian.

*) Edukasaun ajuda tebes ha'u atu sai "a free and independent thinker". Bainhira ha'u iha atitude kritiku ba Estadu hodi defende ha'u-nia direitu no defende lia loos, ita boot sira konsidera ha'u hanesan inimigu Estadu nian? Give me a break!

*)Ahi han ona uma. Diak liu ita lalika fali lori gazolina hodi mai fui tan. Se la'e ahi bele tranpe, no molok bombeiru sira to'o mai mos, ahi han hotu tiha ona uma. Ida ne'e maka ita hakarak ka?

*) Tudik tuan oan ida ita iha tiha ona. Ita keta baruk atu foti fatuk kadi, no kadi tudik ne'e halo kroat, hodi nune'e ita bele ko'a sasan sira. Keta matan kan demais atu lakon tempu no osan hodi ba sosa tudik foun iha loja.

*) Hanesan mestre, ita tenke buka atu rai hela 'segredu' ruma iha ita-nia luhu kidun. Ita keta fo sai hotu buat ne'ebe ita iha. Ha'u husu favor atu maluk sira labele interpreta buat ne'e hanesan katak ha'u ne'e ema karak teen.

*) Keta hakfodak, no fiar lalais kedas ema ne'ebe hakat mai hodi haklaken ema seluk nia segredu ba ita. Tanba sa ha'u dehan nune'e? Ne'e tanba, ema ne'e pode ser mos bele ba lekar ita-nia segredu lemo-lemo.

*) Ha'u bele dehan katak hanesan nasaun ida, TL oras ne'e bele kategorizadu hanesan " a sick nation". Hanesan mos rai Turkia bainhira momentu Funu Mundial II akontese. Ita, atu oituan ka barak, deteta hetan tiha ona ita-nia moras hirak ne'e. Saida maka ita presiza maka: ita presiza iha korajen atu simu realidade ida ne'e, no buka atu hetan lalais terapia. Hodi nune'e ita bele moris fila fali iha ambiente ne'ebe normal.

***

Friday, August 17, 2007

AFORISMA DIARIA [17-8-2007]

[TT Akait... Foin almosu iha Erli. Hasoru Quim no Max Sthal. Ami dada lia lubuk ida kona-ba panorama politika TL nian.. Ha'u toma nota lubuk ida kona-ba idea sira ne'ebe mosu...]

*) Moris ne'e hanesan lalenok. Hamnasa ba mundu, no mundu mos sei hamnasa ba o. Maibe dala ruma bainhira ita hamnasa, mundu la hamnasa ba ita. Tanba sa? Ne'e tanba lalenok ne'e estraga ona ka rahun ona karik.

*) Hanesan oan sira, ita mesti hakru'uk ba ita-nia inan ho aman sira. Sira kole tebes duni hodi kous ita sai hosu Nai Maromak nia kadunan, no lori ita mai husik ita iha abad laran ida ne'e. Sira haksolok ita buras, lolo ita-nia sanak no dikin, no rani iha fatin-fatin.

*) Sensu komun ita presiza tebes hodi halo analize ba lalaok mundu nian ne'ebe nakonu ho mutin ho metan...

*) Iha moris ita presiza halo 'jig-jag' maka barak bainhira ita nani iha mota laran realidade nian. Se ita tuir deit korente bee nian, entaun bee sei lori ita, no halo ita mout tama ba bee kidun, no bainhira ita kontra bebeik korente bee nian, ita sei rahun....

*) Buka atu iha korajen hodi sai rebelde iha o-nia moris, maibe sai rebelde ida ne'ebe iha kauza ne'ebe justu, razoavel no iha benefisiu ba ema barak. Husik ba, istoria maka sei halo julgamentu ba o-nia lalaok sira tomak.

Tuesday, August 14, 2007

AFORISMA DIARIA [14-8-2007]


[TT Akait fila fali oras ne'e. ..Foin almosu iha OB...
Fim da semana liuba, ha'u halo hotu tempu barak liu iha uma--rileks, halimar ho Apai,nst..

Apa nia loron mate iha loron 10 Agostu kalan, ha'u tenta haruka mensajen hanesan tuirmai ba alin/bin sira:



(Mensajen ne'e ha'u-nia hp hamos tiha ona iha ninia fixeiru. Ha'u foin haruka SMS ba Mundu atu haruka fali mai ha'u...Ha'u husik mamuk lai, no kuandu ha'u simu ona hosi mensajen ne'e hosi Mundo maka ha'u mai atualiza fali blog ne'e)
----------------------------------------------------
17-8-2007, 14:30

(Ohin ha'u mai fali TT Akait ne'e hodi atualiza ha'u-nia blog ne'e. Mensajen ba alin sira ne'ebe ha'u haruka iha Papa nia loron mate, 10-8 maka tuirmai ne'e:

"HANOIN PAPA SEBASTIAO/papa tinan 3 fulan 8 husik hela ita ba mundu seluk/nia mak loke mos ita nia neon/loke ita nia fuan/atu hatene katak kole inan aman nian/ita oan sira selu labele/ABAN TAU AIFUNAN SANTA CRUZ TK 4:30/beijinhos "


*) Lideransa ne'e ita presiza tebetebes iha ita-nia aspetu moris nian hotu-hotu. Lideransa loloos katak ita hala'o lalaok mata-dalan nian ho dalan loos.

*) Lia nain sira, imi-nia kontribuisaun ba prosesu dezenvolvimentu nasaun nian ne'e saida loos?Imi keta toba dukur resin, rona?

*) Ema ferik ka katuas maka hakat ona ba mundu seluk ne'e halo ita ladun hanoin maibe buat ne'e la hanesan bainhira akontese ba ema foin sa'e ida. Ferik ka katuas ida maka mate hanesan mos plantasaun tuan ida ne'ebe maran ona, no to'o ona tempu atu remata ona ninia kna'ar maibe ba ema foin sa'e sira, ita haree ba hanesan loloos plantasaun nurak maka foin buras maibe tohar, no namlaik.....

*) Iha ita ida-idak nia moris, atu barak ka oituan ita presiza mestre/a espritual ida ne'ebe bele fo orientasaun mai ita atu hodi hala'o ita-nia viajen iha dalan moris nian maka nakonu ho ai tarak.