Monday, July 25, 2011

ESPRESAUN POÉTIKA LXXXII



LIAN-INAN TEBE, LIAN-INAN BIDU


lian-inan: lian ami abut
lian-inan: lian ami riku-soin
lian-inan: lian ami lisan

lian-inan tebe, ami mós haklalak
lian-inan bidu, ami mós haksolok
--
24/7/2011

Friday, July 22, 2011

ESPRESAUN POETIKA LXXXI



BEI-LAFAEK

Bei-Lafaek toba-dukur, takarabat
Keta sama nia ulun, keta fanun

Bei-Lafaek toba haklenan
Keta tuu nia kabun, keta kili, keta goza, keta abuza

Bei-Lafaek tuun tasi, hakur mota
Keta taa nia ikun, keta sona nia ikun
Bei-Lafaek sei hirus, Bei-Lafaek bele sai bulak la bulak, no imi keta hakfodak
---
08/2009

Tuesday, July 19, 2011

LITERATURA:OAZIS IDA IHA VIAJEN NARUK

Literatura: Oazis Ida iha Viajen Naruk
(pontu diskusaun iha konferénsia kona-ba “Lian no Literatura”, 16 Jullu 2011, iha Sentru Konvensaun Dili)
Hosi Abé Barreto Soares


Lokraik kmanek ba maluk sira hotu ne’ebé ohin hakat mai iha-ne’e atu partisipa iha konferénsia kona-ba “Lian & Literatura”.

Uluk nana’in ha’u hakarak atu hato’o obrigadu barak ba komisaun organizadora, tanba konvida ha’u atu mai iha-ne’e, liu-liu ba ha’u-nia belun, David Palazon ne’ebé enkoraja tebes ha’u atu partisipa iha eventu boot internasionál nian ida-ne’e.

Ha’u haksolok atu halo parte iha painel ida-ne’e, hamutuk ho konferensista sira seluk, hodi hato’o netik ha’u-nia hanoin oan ruma kona-ba esensia literatura. Ne’e nu’udar onra boot ida mai ha’u hanesan ‘vagabundu kultural’ ida.

Bainhira haree ba tema mak aprezenta iha konferénsia ida-ne’e, ha’u hakarak atu hato’o hikas fali de’it ha’u-nia hanoin oan balu ne’ebé ha’u hato’o tiha ona iha tinan hirak liubá. Ohin, ha’u mós sei lori maluk sira atu refleta lisuk kona-ba “Literatura: Oazis Ida iha Viajen Naruk.”

Timor-Leste, hanesan mós nasaun sira seluk, iha nia pasadu rasik, ne’ebé nia hakat liutiha ona, iha-nia prezente, ne’ebé oras ne’e dadaun nia goza hela namanas, no mós sei iha nia futuru rasik, ne’ebé nia mehi atu hetan iha aban-bairua.

Timor-Leste nia pasadu, prezente no futuru sai nu’udar fonte inspirasaun ba nia lia-na’in sira atu haklaken sira-nia vizaun. Dimensaun tolu tempu nian ne’e sai nu’udar “triangulu murak” ba lia-na’in sira atu refleta, no refleta.

Timor-Leste nia pasadu, laiha dúvida, nakonu ho nia mutin no metan, nakonu ho nia midar no moruk. Timor-Leste nia pasadu sai nu’udar referénsia, sai nu’udar lalenok boot ba nia oan sira atu fihir sira-nia an hodi didi’ak, hodi nune’e sira sei hakat ba oin nafatin, hasoru loron ohin no loron aban ho laran kmanek no laran haksolok.

Oras ne’e dadaun, atividade dezenvolvimentu nian iha aspetu hotu-hotu hala’o namanas, hanesan ita hotu hatene. Atividade moris tomak nian sira-ne’ebé oras ne’e hala’o hosi Timor-Leste hanesan povu, hanesan nasaun ida, ha’u konsidera nu’udar viajen koletiva ida nian ne’ebé naruk tebes. Iha kontestu ida-ne’e, pergunta boot ida mak ha’u hakarak koloka iha ne’e, entaun, literatura hanesan ramu arte nian ida, enkaixa nia an iha fatin ida-ne’ebé loos, iha prosesu dezenvolvimentu ida-ne’e?

Atu hatan ba pergunta ida iha leten ne’e, maka ha’u tenta atu hatete katak literatura sai nu’udar oazis ida iha ita-nia viajen naruk iha dezertu dezenvolvimentu moris nian. Literatura iha kbiit tomak atu fornese mós ai-han no bee klamar nian mai ita. Literatura ajuda ita atu bele luku klean liután iha pensamentu profundu kona-ba ita-ema moris nia esensia ezistensiál: ita mai hosi ne’ebé, oras ne’e ita iha-ne’ebé ona, no ita atu hakat ba iha ne’ebé loos. Ita bele, alias iha kapasidade, hanesan povu, hanesan nasaun, hakat ba oin nafatin tanba ita-nia klamar hetan kbiit, ita-nia klamar hetan matak-malirin hosi literatura nu’udar obra artístiku. Buat ne’e, ha’u haree, han malu loloos kedas hanesan, se la sala, ho saida mak poeta Portugés, Fernando Pessoa hatete, “Tudo valeu a pena, quando a alma não é pequena!”

Literatura iha kbiit atu fanun ita atu halakan bebeik espiritu nasionalizmu no patriotizmu. Inu nasionál Timor-Leste nian, Pátria Pátria, purezemplu, nu’udar obra ka produtu poétika lia-na’in, Francisco Borja da Costa nian, ne’ebé, oituan ka barak, ajuda hodi orienta ita atu mantein nafatin esensia moris nian hanesan nasaun livre, independente no soberanu. Obra ne’e nu’udar haklalak ida, obra ne’e nu’udar pontu markante ida.

Literatura (lee: poezia) mós ajuda ita hamoos ita-nia fuan ho neon iha ita-nia prosesu viajen naruk ida-ne’e. Atu reforsa liután vizaun ida-ne’e, permite ha’u atu sita liafuan sira-ne’ebé hato’o tiha ona hosi eis Prezidente Estadus Unidas nian, John F. Kennedy (matebian) durante diskursu ida-ne’ebé nia hato’o iha Amherst College, Amherst, Massachusetts, E.U.A, iha loron 26, fulan-Outubru, tinan 1963) tuirmai:

“When power leads men towards arrogance, poetry reminds him of his limitations. When power narrows the areas of man's concern, poetry reminds him of the richness and diversity of his existence. When power corrupts, poetry cleanses.”

Sei iha relasaun ho kestaun ida leten, Octavio Paz, poeta Mexikánu provoka ita hodi hatete liután, “if a society eliminates poetry, then that society commits a spiritual suicide.”

Liuhosi literatura, ita bele haree hetan ho momoos imajen poétika Timor-Lorosa’e nian, ne’ebé haklaken ho furak, hosi poeta sira. Timor-Leste nu’udar espresaun poétika ba poeta alias lia-na’in sira.

Liuhosi literatura, ita haree hetan lisan Timor-Leste nian haklaken nia an (kantiga sira)— n.e: hori uluk bee parente, ida mós ami, hetan seluk parente ona, ami laek ona.

Hanesan individu ida-ne’ebé halo parte iha prosesu viajen naruk ida-ne’e, hamutuk ho maluk sira seluk iha Timor-Leste, no iha mundu rai klaran, liu-liu hanesan ema ida ne’ebé mak gosta hakerek poezia, ha’u sempre hetan dezafiu hosi pergunta ezistensiál sira tuirmai: saida mak ha’u hala’o tiha ona, saida mak ha’u hala’o oras ne’e dadaun, no saida mak ha’u sei hala’o ba moris? Atu refleta di’ak liutan kona-ba preokupasaun ida-ne’e, ha’u hakarak fahe ba maluk sira ha’u-nia poezia oan ida tuirmai:

HA’U MAK FATUK KI’IK ITA-BO’OT TUDA BA BEE LIHUN LARAN
(Meditasaun Rai Nakaras Nian)

“Wainhira moris nia instrumentu múzikal tomak sei toka, nune’e Ita-Bo’ot nia liman mós sei hamosu knananuk domin nian.”
Rabindranath Tagore

Ha’u mak nu’udar fatuk ki’ik ne’ebé Ita-Bo’ot tuda ba iha bee- lihun moos furak ida nia laran

Ha’u mout ba bee kidun

Teki-tekis husik hela laloran ki’ik, neneik-neneik hakbesik ba bee-lihun nia ninin

Loron-matan nakaras
haklaken nia nabilan,
rei bee-lihun nia ibun kulit

Laloran ki’ik maus
hamosu furin
Laloran ki’ik maus
neneik-neneik halakon sira an
---
2002-2011

Lia-fuan Ikus

Hili sai poeta alias lia-na’in, hanesan mós ho maluk sira seluk, nu’udar hili dalan ida ne’ebé ema barak la la’o liu. Maibé, iha kontestu luan, poeta sira marka hela tiha ona buat ruma ne’ebé típiku, iha viajen moris ita-ema nian. Poeta Amerikanu, Robert Frost deskreve liután ho klaru kona-ba vizaun ida-ne’e:

“Two roads diverged in a wood, and I—I took the one less travelled by, and that has made all the difference.”