Tuesday, April 29, 2008

AFORISMA DIARIA [28-9-2008]

28-4-2008 [tuku 11:26 kalan]

[Uma Fatuhada. Sala familia nian. Apai toba dukur iha kulsaun leten. Amor okupadu loos hodi haloot sasan sira bisnis nian. Kanal televizaun Indonézia, “Indosiar” ne’ebé fó sai programa “Soulmate Show”....
Ha’u-nia matan dukur oituan, maibé ha’u esforsa an hodi lees matan...]

*) Buat sasan sira ne’ebé ita hetan ho fásil sei mohu mós ho lalais de’it. Atu hetan buat di’ak, uluk nana’in ita tenke terus.

*) Hatene katak ita seidauk hatene buat ida sai nu’udar motivatór ida ne’ebé estimula ita atu hatene buat barak liután.

*) Hirus nu’udar parte ita-nia emosaun umanu ne’ebé normál. Hirus mós presiza atu kanaliza ho didiák, se la’e bele “berabe”.

*) Moris nu’udar universidade boot ida. Ita nunka halo hotu ita-nia kursu sira iha instituisaun edukasaun nivel aas ida-ne’e. Ita sai nu’udar “mahasiswa abadi” alias estudante rohan la’ek. Tantu mais ita aprende, tantu mais ita sinti katak ita seidauk aprende buat ida.

Sunday, April 27, 2008

AFORISMA DIARIA [27-4-2008]

[tuku 1 loromanas]

[Uma Fatuhada. Tuur iha varanda bainhira hakerek nota diáriu ida-ne’e. Loromanas furak. Ohin Domingu. Ha’u rileks maka barak. Apai ho Amor oras ne’e goza sira-nia ‘sesta’. Múzika instrumentál hosi album “Amazing Sound” akompaña..
Iha ai kaixoti leten, ha’u rona manu kakoak halo lian. Iha nuu leten ha’u rona manu liin sira halo mós lian.

Ohin dadeer ha’u hadeer sedu, tuku 5. Ha’u tenta halo reflesaun. Hanoin Papá, ha’u tanis, matan been suli. Esénsia Papá nian iha ha’u-nia moris dezde sei ki’ik to’o boot. Papá sakrifika buat barak ba ami oan sira. Nia hadomi ami oan sira ho fuan ho laran tomak. Domin ninian maka boot ne’e ha’u hakarak hatutan duni ba Apai maka oras ne’e moris buras iha ha’u-nia leet.Papá nia lia fuan lulik, “keta haluha ha’u-nia hun!” doko tebes ha’u atu kaer metin nafatin abut familia Soares nian iha ha’u-nia moris.

Interesante horiseik dadeer atu tuur dada lia ho Tiu Nascimento, Papá nia kolega servisu iha tasi-ibun Farol kona-ba esénsia literatura iha moris.
Nia mós oras sai nu’udar membru grupu lia-na’in nian ne’ebé ha’u forma.

Ha’u hahú fali fó aula “Inglés IV” ba estudante sira UNTL nian horiseik tuku 2 loromanas. Ho estudante sira ha’u diskuti kona-ba oráriu aula nian, no tópiku maka atu diskuti durante semestre ida-ne’e.Ami muda fali oráriu ba tuku 4 tanba sira balu iha aulas iha tuku 2. Semana liubá ha’u somente tama aula hodi fó de’it avizu katak aula sei hahú iha tuku 2 loromanas.....]

*) Ha’u hakarak hetan de’it deviza “SERSAN SATU (serius, santai, sampai tujuan)” iha ha’u-nia moris tomak.

*) Atu fokit aifarina iha rai toos? Uluk nana’in, ita tenke ke’e hale’u lai aifarina nia hun, atu nune’e aifarina isin sei labele tohar bainhira ita fokit aifarina. Arte diplomasia nian mós, maisumenus hanesan nune’e.

Thursday, April 24, 2008

ENSAIU LITERARIU 6: "LITERATURA NU'UDAR OAZIS IHA ITA-NIA VIAJEN NARUK"


*) LITERATURA NU’UDAR OAZIS IDA IHA ITA-NIA VIAJEN NARUK

(Pontu Diskusaun iha Konferénsia kona-ba “Timor-Leste: Que Futuro?” iha
UNTL, 23 Abril, 2008)

Hosi Abé Barreto Soares


Lokraik kmanek ba maluk sira hotu ne’ebé ohin hakat mai iha-ne’e atu partisipa iha konferénsia kona-ba “Timor-Leste, Que Futuro?”.

Uluk nana’in ha’u hakarak atu hato’o obrigadu barak ba komisaun organizadora sira, tanba konvida ha’u atu mai iha-ne’e, liu-liu ba Dra. Fátima Mendes, no mós ha’u-nia belun Mara ba sira-nia konsiderasaun boot mai ha’u hodi dudu ha’u atu involve ha’u-nia an bebeik iha atividade kulturál luzofonia nian iha Timor-Leste, liuliu iha kapitál Dili, inklui atividade feira livru nian ida-ne’e.

Ha’u prepara ha’u-nia intervensaun ida-ne’e ho lia-tetun. Frankamente ha’u hakarak hatete iha-ne’e katak ha’u seidauk iha kapasidade ida-ne’ebé bastante atu espresa ha’u-nia an ho didi’ak liuhosi hakerek iha lia-portugés. Atu tradús intervensaun ida-ne’e ba lia-portugés, ha’u hetan tulun boot hosi ha’u-nia kolega, Luis Pinto. Ha’u-nia Portugés iha oral mós sei mangal hela, seidauk tasak didi’ak. Ne’e duni ha’u husu imi-nia toleránsia boot mai ha’u bainhira iha ita-nia enkontru ida ne’e, no mós iha okazisaun sira seluk, imi sei nota momoos katak ha’u viola oituan regra sira gramatikál nian.

Ha’u haksolok atu halo parte iha painel ida-ne’e, hamutuk ho konferensista sira seluk hodi hato’o netik ha’u-nia hanoin oan ruma kona-ba loron-aban Timor-Leste nian. Nu’udar mós onra boot ida mai ha’u atu hakat mai iha Universidade Nacional de Timor-Lorosa’e (UNTL) hodi respira anin murak ambiente akadémiku nian.

Ha’u-nia prezensa iha universidade prestíjiu ida-ne’e ohin atu ko’alia kona-ba aspetu kulturál foin maka ba dala lima: iha tinan 2002 ha’u mai dala rua—partisipa iha atividade komemorasaun restaurasaun independénsia nian iha fulan-Maiu hodi lee poezia, no depois tiha fó palestra ida iha aula departamentu Inglés nian kona-ba “Xanana Gusmão: The Man of Letters”, iha tinan 2004 dala ida—ko’alia iha departamentu Portugés kona-ba “Fernando Sylvan: Ha’u-nia Mestre, Ha’u-nia Mentor Literáriu”, no iha tinan 2007 dala ida—ko’alia kona-ba “Influénsia Literatura Portuguesa Iha Ha’u-nia Karreira Literária.”

Iha ha’u-nia enkontru ho Dra. Fátima no Mara iha semana rua liubá ha’u dehan katak ha’u sei ko’alia fila fali de’it kona-ba tópiku “Influénsia Literatura Portuguesa Iha Ha’u-nia Karreira Literária” ne’ebé ha’u hato’o ona tinan ida liubá iha UNTL, iha intervensaun ida ohin. Maibé, depoisde iha Sábadu hori bainhaat bainhira ha’u haree pamfletu feira livru nian kona-ba tema konferénsia ohin nian kona-ba “Timor Leste: Que Futuro?”, ha’u mós muda ha’u-nia ideia, no deside atu ko’alia kona-ba tópiku seluk. Ohin, ha’u sei ko’alia kona-ba “Literatura Nu’udar Oazis Ida iha Ita-nia Viajen Naruk.”

Timor-Leste, hanesan mós nasaun sira seluk iha nia pasadu rasik, ne’ebé nia hakat liutiha ona, iha-nia prezente, ne’ebé oras ne’e dadaun nia goza hela namanas, no mós sei iha nia futuru rasik, ne’ebé nia mehi atu hetan iha aban-bairua.

Timor-Leste nia pasadu, laiha dúvida, nakonu ho mutin no metan. Timor-Leste nia pasadu sai nu’udar referénsia, sai nu’udar lalenok boot ba nia oan sira atu fihir sira-nia an hodi didi’ak, hodi nune’e sira sei hakat ba oin nafatin, hasoru loron ohin no loron aban ho laran kmanek no laran haksolok.

Oras ne’e dadaun, atividade dezenvolvimentu nian hala’o namanas, hanesan ita hotu hatene. Atividade moris tomak nian sira-ne’ebé oras ne’e hala’o hosi Timor-Leste hanesan povu, hanesan nasaun ida, ha’u konsidera nu’udar viajen koletiva ida nian ne’ebé naruk. Iha kontestu ida-ne’e, pergunta boot ida mak ha’u hakarak koloka, entaun, literatura hanesan ramu arte nian ida, enkaixa nia an iha fatin ida-ne’ebé loos, iha prosesu dezenvolvimentu ida-ne’e?

Atu hatan ba pergunta ida iha leten ne’e, maka ha’u tenta atu hatete katak literatura sai nu’udar oazis ida iha ita-nia dezertu dezenvolvimentu moris nian. Literatura iha kbiit atu fornese ai-han no bee klamar nian mai ita. Literatura ajuda ita atu bele luku klean liután iha pensamentu profundu kona-ba moris: ita mai hosi ne’ebé, oras ne’e ita iha-ne’ebé, no ita atu ba ne’ebé loos. Ita bele, hanesan povu, hanesan nasaun, hakat ba oin nafatin tanba ita-nia klamar hetan kbiit, ita-nia klamar hetan matak-malirin. Buat ne’e han malu ho, se la sala, hanesan saida maka poeta, Fernando Pessoa hatete, “Tudo valeu a pena, quando a alma não é pequena!”

Literatura (poezia) ajuda ita hamoos ita-nia fuan ho neon iha ita- nia prosesu viajen naruk ida-ne’e. Atu reforsa liután vizaun ida-ne’e, permite ha’u atu sita liafuan sira-ne’ebé hato’o hosi eis Prezidente Estadus Unidas nian, John F. Kennedy (matebian) durante diskursu ida-ne’ebé nia hato’o iha Amherst College, Amherst, Massachusetts, iha loron 26, fulan-Outubru, tinan 1963) tuirmai:

“When power leads men towards arrogance, poetry reminds him of his limitations. When power narrows the areas of man's concern, poetry reminds him of the richness and diversity of his existence. When power corrupts, poetry cleanses. For art establishes the basic human truth which must serve as the touchstone of our judgment.”

Sei iha relasaun ho kestaun ida leten, Octavio Paz, poeta Mexikánu provoka ita hodi hatete liután, “if a society eliminates poetry, then that society commits a spiritual suicide.”

Hanesan individu ida-ne’ebé halo parte iha prosesu viajen naruk ida-ne’e, hamutuk ho maluk sira seluk iha Timor-Leste, no iha mundu rai klaran, ha’u sempre hetan dezafiu hosi pergunta ezistensiál sira tuirmai: saida maka ha’u hala’o tiha ona, saida maka ha’u hala’o oras ne’e dadaun, no saida maka ha’u sei hala’o ba moris? Atu refleta di’ak liutan kona-ba preokupasaun ida-ne’e, ha’u hakarak fahe ba maluk sira ha’u-nia poezia oan ida tuirmai (ne’ebé tradús ba lia-portugés hosi ha’u-nia belun poeta/kronista, Tozé Borges):

SOU UMA PEDRA QUE TU ATIRASTE (PARA O LAGO)
(Uma Meditação Crepuscular)

quando todas as cordas da música da minha vida forem tocadas, então cada toque Teu criará a música do amor”
Rabindranath Tagore

Senhor, sou simplesmente uma pedra que atiraste
para um refrescante e transparente lago

E afundo-me

Em breve afastando-me para trás do ondular das ondas
que se movem lentamente
para o limite

O pôr-do-sol,
iluminando com os seus raios,
beijando os lábios do lago

O ondular das ondas, suavemente espumando-se

O ondular das ondas, lentamente
desaparecendo

***
2002-2005

Pesoalmente, oras-ne’e ha’u iha oan mane oan ida. Foin halo tinan ida, fulan lima ho balun. Nia moris durante krize polítika-militár iha tinan 2006 nia laran, konserteza. Ha’u iha mehi simples ida ba nia hanesan aman ida ne’ebé kolabora iha ninia prosesu moris. Ha’u-nia mehi maka ne’e: hakarak haree Timor-Leste, rai Lafaek lulik ida-ne’e sai buras no sai matak liután iha tempu ikusmai. Hodi nune’e, ha’u-nia oan, Habas alias Teo sei iha oportunidade ida atu moris iha dame no hakmatek nia laran. Atu hatene di’ak liután ha’u-nia mehi ne’e, ha’u hakarak oferese ba maluk sira poema oan ida tuirmai ( ne’ebé tradús mós ba lia-portugés hosi belun, Tozé Borges):

FLORINDO ETERNAMENTE

Tudo será esmagado
Tudo será quebrado
Tudo será tornará poeria

Novos rebentos surgirão, florindo a terra plana

Nós rezaremos
Nós cantaremos as canções ancestrais
Nós dançaremos tebe
Nós dançaremos bidu
Circundando as pedras da casa sagrada

Uma grande esteira será estendida
Todos nos sentaremos
Os nossos corações estarão serenos
As nossas mentes estarão tranquilas
Dizendo a verdade
Recontando os males feitos

A felicidade do amor surgirá
A beleza da paz será verde
Florindo e florindo
Florindo eternamente
***
Dili, Junho de 2006

Obrigadu barak ba imi hotu nia antensaun.
***
*)Intervensaun ida-ne’e ha’u hato’o iha lia-portugés durante konferénsia.

Wednesday, April 23, 2008

AFORISMA DIARIA [23-4-2008]

23-4-208 [ Tuku 11:27 kalan..]

[Oras ne’e Apai ho Amor toba ona. Ha’u sei hakarak lees matan atu refleta, avalia atuasaun loron ohin nian..
Ohin lorokraik tuku 4 ha’u haksolok partisipa iha konferénsia kona-ba “Timor-Leste, Que Futuro?” hanesan oradór ida iha UNTL hamutuk ho konferensista sira seluk: Prof. Barbedo Magalhães, Luis “Takas” Cardoso (eskritór Timorense), Pedro Rosa Mendes (jornalista LUSA), no Sr. Domingos Sousa maka modera sesaun ne’e. Ha’u maka halo intervensaun uluk, ko’alia ho lia-portugés ne’ebé ha’u lee hosi ha’u-nia diskursu mak ha’u prepara tiha ona, no hetan tulun hosi belun, Luis Pinto hodi tradús ba lia-portugés. Debate ne’e han kedas oras rua ho balun. Interesante atu rona komentáriu sira durante sesaun ‘husu no hatan’ nian.]

*) Hanesan nasaun, hanesan povu ida-ne’ebé soberanu ita tenke afirma ita-nia identidade própriu. Ita tenke kaer rasik ita-nia kuda talin. Ita labele husik ema seluk hosi rai liur maka mai manda ita hanesan “cavalo mandado.”

*) Poeta nu’udar ema ida-ne’ebé “takes the road less travelled by”. Tanba de’it ida-ne’e, ema dehan nia ‘ema bulak’, no ‘ema estrañu’ (dada lia ho M.Stahl ohin loromanas durante almosu iha Erli)

*) Keta hakfodak atu enfrenta konflitu iha ita-nia moris iha mundu rai klaran. Konflitu ne’e importante atu hodi hetan dinámika progresu nian iha aspetu hotu-hotu. Karik fatuk ahi la kose malu ho besi kusan, oinsá maka ita sei bele hetan ahi? Ita tenke hatene oinsá jere konflitu maka ita enfrenta. Ne’e sai dezafiu boot ida mai ita.

*) Moris nu’udar luta. Buat hotu la’ós tuun de’it hosi lalehan, tau iha bandeza no oferese gratuitamente mai ita.

Tuesday, April 22, 2008

AFORISMA DIARIA [22-4-2008]

22-4-2004 [ Uma Fatuhada. Tuku 6:05 dadeer]

[ Dadeer matak. Dadeer buras. Dadeer di’ak. Ha’u hadeer iha tuku 4:30 AM. Refleta kona-ba esénsia arte, no sai artista. Hanoin fali liafuan Gibran nian ne’ebé hatete, “penyair adalah seorang raja tanpa mahkota”.. Hetan fali vizaun klaru. Hetan fali espiritu foun atu luku klean liután iha tasi klean artista nian (lee: poeta alias vagabondu kulturál). Rona múzika instrumentál piano (Morning Dance, Coming Home, Pleasures, Love’s Awakening) no muzika instrumentál seluk (Majestic View, Touching the Sky). Rona Mozart: “Eine Kleine Nachtmuzik”. Hanoin fali Tiu Boot—“Sang Maestro”. Nia mós sai nu’udar admiradór ida ba Mozart. Yes, Mozart is a genious...

Hanoin Papa. Ha’u laran dodok, ha’u tanis. Hanoin bainhira ami oan sira sei ki’ik Papa estima ami. Oras ne’e ha’u iha oan mane ida ona. Ha’u tenta atu transmite domin Papa nian ba kosok oan ne’e. Hodi nune’e, ha’u hein katak Habas (ne’ebe kostuma ha’u bolu mós Apai) sei transmite liután domin ne’e ba nia oan sira iha tempu ikusmai. I have to learn a lot on how to become a good father.

Alai halo tinan ohin. Ha’u haruka mós SMS ida ba nia: “Alai, alin doben! Ohin halo tinan 35. Parabens! Ita hamutuk nafatin iha kbiit domin. Bjhns, manu.” Nia hatan kedas hodi dehan, “Obrigadu, Manu.”.


**
*) Artista ida, se nia hakarak tebes duni atu tuir dalan arte nian ne’ebé nakonu ho aitarak, no ema barak maka lakohi liu iha dalan ne’e, tenke iha nia karakterístiku rasik. Tenke iha nia koor rasik. Dia harus memiliki warna yang khas, alias. Kalau tidak, dia akan tergilas oleh jaman.

*) Ema sei hakru’uk no hatudu sira-nia respeitu bainhira ó hetan ona fatin di’ak. Bainhira ó sei bilimbala hela, ema barak sei hateke ó ho de’it matan ikun. (Hanoin fali Tiu Boot nia liafuan no maluk Takas, eskritór Timoroan nian mós)

*) “Istória Timor-Leste nian hakerek ho raan, kosar, no matan-been.” (Liafuan Pe. Martins, SJ iha palestra horiseik iha UNTL bainhira Prof. Barbedo lansa nia livru foun kona-ba TL). Timoroan sira, hanesan mós povu iha ne’ebé de’it iha mundu rai klaran, presiza valoriza sira-nia istória. Se la’e, sira lahatene loos atu hakat ba ne’ebé.

*) Keta hatudu de’it liman ba ema seluk. Presiza mos atu haree liután ho klean sé loos maka ita. Keta halo ba, invez ita maka sai nu’udar “problem solver” maibé sai fali “problem maker.”

Saturday, April 19, 2008

AFORISMA DIARIA [19-4-2008]

[19-4-2008; tuku 2:34 madrugada]

Oras ne’e,ha’u sei lees hela ha’u-nia matan hodi hakerek nota oan ida-ne’e iha Uma Fatuhada. Amor ho Apai oras ne’e tuba dukur loos.

Semana ida resin ona mak ha’u la atualiza ha’u-nia blog sira tanba okupadu tebes ho servisu, nst.

Ha’u foin maka halo servisu hotu—hala’o tradusaun ba aprezentasaun powerpoint nian ida ba konferénsia kona-ba ensinu bilinge, ne’ebé UNICEF organiza hamutuk ho GovTL.
Ha’u partisipa iha konferensia ne’e hanesan durubasa simultánia. Interesante. Ha’u ba iha loron segundu (18-4), no sei kontinua tan orsida tuku 8:30 dadeer.
Hasoru maluk lubuk ida, ami dada lia durante intervalu ba kafé no durante han loromanas.

Udan tau boot loos ohin lorokraik bainhira ha’u sei iha fatin konferénsia nian iha Sentru formasaun S. João Paulo, Comoro. Udan tau hanesan ne’e halo ha’u hanoin fali múzika instrumentál sira.

Ha’u, to’o ikus, konsege hetan asesu ba internet iha Uma Fatuhada. Ami instala tiha ona telefone iha semana tolu liuba. Durante ne’e ha’u liga sala liña telefone nian.Figuraun!

***

*) Lia na’in ida hatete ba nia belun sira: maluk doben sira hotu hosi rai Lafa’ek ida-ne’e, ha’u katak ba imi ho fuan no laran tomak, kona-ba kestaun estratéjiku, di’ak liu, atu aat ka di’ak, ita tenke hamutuk, karik la’e, ema seluk hosi rai liur tama iha ita-nia klaran, sobu namkari ita hotu, no to’o ikus, ita hotu maka sei leki leet de’it.

*) Atu hatene loloos kona-ba rai ida nia mehi, no nia hanoin ne’ebé klean kona-ba moris, lalika ba dook. Ba rona de’it rai ne’e nia knananuk sira. (konversa ho maluk Nuno hosi Fohorem kona-ba dadolin,nst durante konferénsia bilinge).

*) Na’an ó sei ko’a la han bainhira ó-nia tudik la kro’at. Hanesan mós ó-nia matenek; sei folin la’ek bainhira o la buka atu kadi beibeik.

Thursday, April 10, 2008

AFORISMA DIARIA [10-4-2008]


[Rai loro. Manas. Dili kontinua ho nia atividade hanesan baibain.

Foin maka almosu, mesak-mesak iha Terrace Cafe: han modo baiaun fila, no sasate manu rua. Molok ida-ne'e, ha'u ba Colmera buka CD muzika instrumental.

Enkontru ha'u-nia xefe boot iha ONG Forum la'o diak horibairuak. Ha'u ho kolega, Michael maka fornese servisu tradusaun.

Loron rua tuir-tuir malu, horiseik no horibairuak ha'u ba almosu iha Erli. Tuur han iha meza maka hanesan, no kuaze oras maka hanesan (depoisde tuku 1 loromanas), no trava konversa ho ema maka hanesan. Hahan mos kuaze hanesan de'it. Ha'u dada lia ho M. Stahl kona-ba mundu poezia, no politika timorense, nst. Interesante. Nia prefere poezia maka ho rima, no ha'u gosta poezia livre. Ha'u esplika ba nia kona-ba esensia poezia, "Timorese Meditation".

Ohin Papa nia loron mate, halo tinan 4, fulan 4. Zinha horikalan telefone katak nia sei rona misa ida ba Papa orsida lorokraik tuku 6:30 iha Igreja Aimuti Hun. Papa nia isin dook ona, konserteza, maibe nia klamar sei hamtuk ho ami oan sira nafatin.....]

*) Lia na'in sira hatete, "O hakarak hemu susu been ida-ne'ebe iha gostu furak? Di'ak liu, belu, susu been keta barak liu, no bee mos keta barak liu. Karik la'e, susu been ita hemu, ita-nia kabun sei moras."

*) Labarik kosok oan sira sai nu'udar lalenok ba ita ema boot sira atu leno, no fihir didi'ak ita-nia an. Hosi labarik sira, ita aprende buat barak kona-ba moris. Interesante atu refleta fali liafuan sira tuirmai, ne'ebe ha'u sita hosi livru "Berguru Pada Anak", obra Paul Subiyanto: "Anak-anak adalah utusan Tuhan, dari hari ke hari dikirim untuk berkhotbah tentang cinta, harapan, dan kedamaian." (James Russel Lowell).

*) Na'i, tansa maka ha'u maka Ita-Boot hili atu sai nu'udar "portavos" alias "jurubicara" era nian poetikamente?

*) Mundu Osidental no Oriental ida-idak mosu ho sira-nia karakteristiku iha ita-nia leet. Ida-idak iha ninia kbiit no frakeza. Depende ba ita maka atu buka halibur "kbiit" hosi parte rua ne'e, no tau hamutuk hodi halo/forma kbiit kombinadu ida, hodu nune'e ita bele uza kbiit ne'e hanesan referensia di'ak ida iha ita-nia komunikasaun entre nasaun iha era globalizasaun ida-ne'ebe oras ne'e ita involve iha laran.


***

Monday, April 7, 2008

POEZIA MENSAL IV: TIMORESE MEDITATION

TIMORESE MEDITATION
(Inspirasaun mosu depoisde rona muzika instrumental Bandari, ho titulu 'Irish Meditation' iha uma Fatuhada, iha 5-4-2008)
***
Ami tuur, ho haraik an, iha hadak leten uma "huhun lidun" nian
Ami hamulak ba matebian
Ami harohan ba Maromak
Ami hasa'e lia ba lulik bei ala sira
Haraik rahun-di'ak,
Haraik matak-malirin,
Haraik bensaun-kmanek
mai ami, atan oan sira
Atu nune'e,
ami hakat ba oin nafatin,
hala'o viajen naruk
ho aten-barani,
ho neon-luan, no
ho laran-luak
liutan
---
Abril 2008
***

AFORISMA DIARIA [7-4-2008]


[ Udan tau maka'as oituan. Para ona. Udan impede ha'u atu mai lalais Internet Cafe,Caicoli hodi mai atualiza blog sira depoisde ha'u almosu iha Terrace Cafe. Ha'u hamrik hein kaleur oituan atu udan para iha loja 88 Xina nian, hateke ba eis edifisiu supermarket Hello Mister nian maka sobu rahun tiha ona.

Almosu mesak-mesak. Despois hasoru kolega, Xico G. ne'ebe uluk ami frekuenta iha eskola sekundaria iha Dili. Dada lia kona-ba krize politika-militar TL nian.

Udan maka tau maka'as iha Sabadu horibairauk no Domingu horiseik iha lorokraik halo ha'u sulan de'it iha uma. La ba fatin ida. Aproveita tempu hodi lee, haree Apai, rona muzika no halot sasan,nst.

Apai nia nakar halo ha'u kuaze la tahan. Nia gosta halai tun, halai sa'e...

Hahu ohin ha'u kaer kargu hanesan OIC ba ami-nia unidade tradusaun/interpretasaun to'o loron 9-4 tanba ha'u-nia xefe ba rai liur trata nia saude.

Iha loron-sesta, 4 Abril ha'u ho kolega sira halo festa suspreza aniversariu tinan nian ida ba ami-nia xefe, Vera. Nia sinti agradesidu tebes ho ami-nia jestu solidariu ida-ne'e. ...]

**
*) Ita-nia konsiensia, hanesan ita hotu hatene, sai hanesan juis boot ida iha ita-nia moris loron-kalan. Ita-nia konsiensia sempre akuza bainhira ita halo buat ruma la loos. Hanesan aitarak, ita-nia konsiensia sempre buka tuu hela de'it ita-nia isin-lolon.
*) Revolusaun konsiensia ne'e nu'udar pra-kondisaun ba moris ho rahun diak nian ida-ne'ebe ita hotu hakarak atu hetan.
*) Karik laiha konflitu iha moris, entaun buat hotu sai paradu. Segalanya akan mengalami stagnasi. Importante maka oinsa ita lida ho konflitu, hodi nune'e, ita bele dezenvolve liutan moris iha mundu rai klaran.
*) Ita tenke hatene simu realidade bainhira ita lakon iha jogu moris nian. Hodi nune'e, bainhira ita manan karik, ita sei la foti an alias "ita-nia inus kuak sei la luan".
*) Atu sai 'revolusionariu' diak, no loloos nian iha ita-nia moris, entaun ita keta iha duvida "atu deskonfia mos ita-nia lalatak rasik".
***

Friday, April 4, 2008

AFORISMA DIARIA [4-4-2008]

[Ha'u tuur fali iha fatin ne'ebe hanesan loron rua liuba bainhira ha'u mai atualiza blog ida-ne'e iha Global Internet Cafe, Caicoli. Hateke ba luron boot.

Lalehan falun an ho kalohan mutin...

Foin almosu iha Terrace Cafe..

Kole oituan hafoin tiha halo servisu interpretasaun simultania iha servisu fatin iha enkontru ida, ne'ebe lori kedas oras 1 ho balun nia laran........]


*) Lalika iha duvida atu fila fali de'it atu hamutuk bebeik ho natureza: foho, tasi, mota, kdadalak, nst. Natureza sei, konserteza, oferese ba ita sabedoria murak no kmanek.

**

Thursday, April 3, 2008

AFORISMA DIARIA [3-4-2008]

[Ohin dadeer tuku 7:15 ha'u ba fali tasi ibun Fatuhada nian--atu hala'o reflesaun. Iha Segunda semana kotuk mos ha'u foin ba iha fatin maka hanesan, maibe la konsege halo reflesaun tanba hasoru malu ho maluk Tomas, ha'u-nia vizinu. Ami dada lia oituan kona-ba situasaun rai laran nian, ne'ebe nakonu ho nia 'zig-zag'. Ha'u preokupa, keta halo "istoria bele repete fila fali".

Lalehan iha tempu dadeer ohin malahuk. Tasi la boot. Laloran baku ba ninin. Maibe tasi been ladun moos. Loromatan sa'e kaleur ona, maibe haree la hetan, tanba subar an iha kalohan leet. Hosi dok ha'u hateke Atauro, no estatua Kristu Rei..Panorama dadeer nian ida-ne'ebe fantastiku. Ha'u haluha lori makina fotografia. Ha'u somente lori de'it gravador ki'ikoan marka Sony. Ha'u grava ha'u-nia lian; deskreve panorama dadeer nian, nst...

Depois ha'u ba tuur iha banku, iha tenda oan ida nia laran, besik luron boot, no iha ne'eba maka ha'u tenta hala'o reflesaun............]

***
*) Armonia no kmanek dame nian sei, konserteza, la haklaken sira-nia knananuk murak bainhira ema na'in rua ne'ebe involve iha konflitu ida sei kontinua nafatin ulun toos, no la haraik an ba malu.
*) Inan nia matan been , ne'ebe suli no turu la maran hosi nia hasan, tanba de'it ita oan sira-nia hahalok kleuk, sai nu'udar avizu forte ida katak buat ne'e hanesan tusan boot ida, ne'ebe ita hakarak ka lakohi, ita tenke selu iha loron aban-bainrua.
*) Hanesan ema fiar na'in ida, ha'u hakarak dehan katak ha'u fiar iha liafuan sira- ne'ebe hatete, "Primeiru Maromak, segundu inan-aman". Ha'u somente repete fali de'it saida maka ema balu hatete ona kona-ba buat ida-ne'e. Inan-aman sira ho Maromak maka, ho kbiit tomak, hatuur ita iha mundu rai klaran. Ita sei sidi, ita sei monu bainhira ita fila kotuk, no lakohi atu rona sira-nia lia murak..
***

Wednesday, April 2, 2008

AFORISMA DIARIA [2-4-2008]

[Ha'u tuur hateke ba luron boot bainhira hakerek hela nota ne'e iha komputadora, iha Global Internet Cafe, Caicoli. Horiseik mos nune'e banhira ha'u mai atualiza fali ha'u-nia blog.

Kareta ho motor la'o liu. Estudante universitariu sira--ida ka rua hein kareta iha ai kaixote nia hun. Balu tara pasta, la'o ba, la'o mai.

Ha'u foin almosu iha Erli. Ema ladun iha. Han modo koto ho ikan. Horiseik mos kuaze hanesan, somente diferensa iha na'an de'it.

Lalehan malahuk. La hatene kala orsida lorokraik udan sei tun. Horikalan udan tau maka'as. Molok ha'u atu fila ba uma iha tuku 8 hosi servisu fatin, udan been hisik oituan ha'u.

Panorama sidade Dili iha tempu udan maka: luron kuak arbiru. Bee nalihun iha estrada laran tanba sistema kanalizasaun bee maka ladi'ak. Ne'e sai tiha ona problema kronika ida. ....]

***
*) Mestre ka mestra nu'udar ema ne'ebe prepara nia an sai jambata, no konvida nia eskolante sira atu hakat liuhosi jambata ne'e; no depois tiha halo fasil hala'o pasajen-hakur liutiha jambata ne'e, jambata ne'e mos tohar ho laran haksolok, no dudu eskolante sira atu harii rasik sira-nia jambata. [tradusaun livre hosi liafuan eskritor Gregu, Nikos Kazantzakis ne'ebe ha'u hetan ohin dadeer iha livru "Berguru pada Anak--20 Kiat Parenting", obra Paul Subyanto, pajina 130.]
*) Karik la sala, ha'u hatete tiha ona antes katak diplomasia ne'e ita haree ba hanesan loloos ita ba "lambe ema nia kidun". Se de'it maka hatene aplika didi'ak diplomasia iha moris, ema ne'e konsege pratika ona arte komunikasaun inter-personal. Ne'e sai nu'udar baze ba komunikasaun iha nivel sira aas liutan tuirmai iha mundu ohin loron nian, ne'ebe nakonu ho "trick" oinoin.
*) Iha teoria, buat hotu ne'e ita haree ba la'o loos hotu. Buat ida maka furak, no ideal tebes konserteza. Maibe, iha mundu real, ita presiza iha fleksibilidade atu adapta ho situasaun no kondisaun atual. Se la'e, ita rasik maka sei enfrenta frustasaun iha tinan bailoro, no ita, to'o ikus, iha tendensia atu fo sala de'it ba ema seluk no ambiente.
***

Tuesday, April 1, 2008

AFORISMA DIARIA [1-4-2008]

[Ohin loron bosok teen. Laiha voatu sira ruma sirkula iha rai laran atu 'selebra' loron bosok teen..Estranu!!

Iha buat barak maka tuir loloos ha'u hakerek iha ne'e. Semana rua resin maka ha'u la mai atualiza ha'u-nia blog sira. Okupadu ho servisu, vida familiar, nst halo ha'u laiha tempu no vontade atu hala'o buat ne'e.

Loro manas. Iha foho leten ne'eba nakukun. Orsida lorokraik bele udan karik..
Ha'u foin almosu iha Erli, depois ho Alex ho kolega sira dada lia iha Terrace Cafe.

Loron tolu tuir-tuir malu ne'e udan maka'as.

"Segunda Negra" kontinua preokupa Timoroan barak. Halo ema sai bila an, no husu: tanba sa, tan se?
Iha loron 19-3 ha'u simu lia-murak hosi alin Mundo, ne'ebe deskreve nia sentimentu hanesan tuirmai:

segunda nakukun/loromatan foin fo roman/hamanas rai lafaek/hali bot, sei hisik tahan mahubeen/semo manu metan sira//rani iha leten/tukir kulit halibot/we mean nakfakar rai lafaek// [14:49:34/19-3-2008]

Ha'u impresionante ho liafuan sira ne'ebe Mundo hakerek.
Segunda Negra sei hakerek iha istoria Rai Lafaek, konserteza. Jerasaun sira tuirmai sei hatene katak afinal iha buat ruma la'o la loos. Presiza hadi'a. Presiza ke'e sai abut problema nia hun.
***
*) Hanesan poeta, ha'u presiza la'o tuir ain fatin poeta tuan sira-nian. Hili saida maka sira soe hela iha dalan ninin. Karik ha'u la halo ida-ne'e, ha'u sei la hatene ha'u-nia hun, no ha'u sei la hatene ha'u-nia dikin.
*) Ita ida-idak, atu hakarak ka lakohi, sempre rai "naan ruin iha armariu laran".
*) Mestre, ha'u Na'i... ha'u hakarak subar ha'u nia an iha Ita Boot-nia neon ho fuan. Iha Ita Boot-nia fuan ho neon, maka sai nu'udar lalenok, ha'u sei fihir ha'u-nia an, no ha'u sei hatene liutan se loos maka ha'u nia an.
***