Sunday, September 30, 2007

AFORISMA DIARIA [30-9-2007]

[Iha Internet Darma Suci, Ubud oras ne'e. Loron haat ona maka ha'u la atualiza blog sira ne'e tanba intensidade programa festival nian. Ha'u to'o ikus abandona oituan... Ha'u hein katak bainhira ha'u fila fali ba Kuta ona, entaun ha'u sei tenta atu hakerek buat barak oituan kona-ba Festival Ubud....]

*) Ain leut pasadu nian ita la'o tuir. Ain leut ohin nian ita husik hela.

*) Lia fuan sira iha liras/Lia fuan sira semo/Hale'u mundu rai klaran/Lia fuan sira lakohi ema futu/Lia fuan sira lakohi ema sulan.//

*) Mestre, Ita Boot maka mata-dalan, ka'er ahi oan lilin, leno dalan nakukun. Keta husik hela ha'u!

*) Komunikasaun entre nasaun ezije atitude igualdade. Ita tuur iha meza, diskuti kona-ba buat barak, kona-ba nasaun nia destinu. Husu boot deit maka katak ita labele sai hanesan "katak di bawah tempurung".

*) Hala'o moris laho reflesaun hanesan loloos mos kalan nakukun maka laiha fulan no fitun.

Wednesday, September 26, 2007

AFORISMA DIARIA [26-9-2007]


[Iha Internet Cafe Roda Mas. Buat barak maka ha'u hakarak hakerek--rekapitulasaun akontensimentu horiseik nian, nst ohin dadeer iha otel ne'ebe ha'u hela ba ho laptop, maibe tanba virus, nee duni ha'u la konsege. Figuraun! Tanba tempu, la biban, nee duni ha'u iha internet kafe ida nee mos ha'u desidi atu la hakerek. Ha'u tenke fila fali ba otel atu 'check out' iha tuku 12:00....]

*)
Ita la'o iha nakukun tinan bai loro. Ezame konsiensia tenke hala'o loron-loron. Hodi nune'e ita hetan roman nabilan.

*) Ita kala sai hosi kaut ida. Kaut ne'ebe katuas ho ferik homan hela. Loron ruma ita sei buka malu--dada lia, haktuir lia naksalak, haktuir lia kmanek, nst.

*) Nai, tanba sa maka ha'u Ita boot hili sai lia nain ida hodi kaer ahi oan lilin-- leno dalan nakukun?

*) Ha'u la'os anju. Ha'u foer. Ha'u dois. Ha'u iis. Ha'u la'os "manusia 1/2 dewa". Ha'u monu, no monu fali. Taka rabat. Dala fila-fila. Maluk, o sei iha kbiit, no neon kmanek tane fali ha'u maka monu? Nai, iha Ita Boot nia ain hun, atan ha'u hakruuk. Nai, ha'u husu perdaun. Ha'u husu matak-malirin.

*) Ha'u maka ne'e: mosu hanesan babain, ho ha'u-nia isin no klamar tomak--ne'ebe nakonu ho istoria mutin ho metan. Husu boot o simu ha'u, karik o hadomi duni ha'u ho o-nia laran tomak.

*) Ita-nia saudades ba abut, ba ita-nia hun, halo ita la baruk atu haburas ita-nia dikin no sanak.

*) Diak liu lalika tan sunu ahi. Lalika tan rega tan gazolina hodi hatudu katak ita '"jagoan". Hamate ahi ho bee la'os katak ita fraku, la'os katak ita lakon.


Monday, September 24, 2007

AFORISMA DIARIA [24-9-2007] -2

[Ubud, Bali...Oras ne'e iha Kafe Internet ida. Naran Roda Intert Cafe. Lori ha'u-nia laptop, uza avontade. Foin ba iha Salon ida naran Tri Nadi. Tesi fuuk. Tesi halo badak kedas. Uza makina. Panleiru ida maka tesi. Ha'u gosta fuuk badak. Naruk somente halo nakrakat deit. Haree ba la jeitu..Molok ba Salon Tri Nadi, ha'u ba han kalan iha CAFE DES ARTISTES UBUD. Han sasate manu, hemu serveja bintang kiik ida. Sobre meza: aifuan oinoin..Ha'u kabun hamlaha loos. Ohin iha aviaun hosi Dili mai, ha'u han deit maka espageti. La bosu ida. Serveja mos aeromosa lori mai maibe ha'u han hotu tiha tan ona.

Bainhira han kalan ohin, ha'u hanoin fali Apai maka oras ne'e boot dadaun ona. Nia, husu boot, sei la'o tuir ha'u-nia dalan, no ei buka atu husik hela nia ain leut rasik iha nia viajen moris. Ha'u hanoin fali ohin kalan konserteza nia sei buka ha'u. No nia sei konserteza buka mos ha'u aban loron. Ha'u sei hasoru fali nia ho nia inan iha 1 Outubru bainhira Festival Eskritor Ubud nian hotu, no ha'u fila fali ba Kuta.

Oras ne'e ha'u aluga bungalow ida naran Hibiscus 2. Ha'u-nia kuartu iha andar leten. Iha natar laran. Hare tahan matak. Buras. Bee suli. Halo ha'u hanoin fali tempu sei kiik, halai natar ho Papa.. Hein manu iha dadeer.

Viajen ohin hosi Dili mai Denpasar, ha'u toba maka barak tanba kole. Furak atu lee artigu ida ne'ebe Loro Horta kona-ba relasaun Xina ho TL ne'ebe
mosu iha Jakarta Post, edisaun ohin nian. Xina buka prontu hato'o nia ajuda bainhira TL iha momentu ida ne'ebe presiza tebes atu hetan tulun.

Bainhira iha formatura atu ba iha imigarasaun aeroportu Ngurah Rai nian, ha'u hasoru Priscilia, katuas X nia sobrina. Ami dada lia lubuk oan ida. Balu kona-ba nia Mama maka halo parte iha sirkulu literariu ne'ebe ha'u harii.

Ha'u-nia partisipasaun iha Festival Ubud ba dahaat hanesan eskritor Timorense ne'e husu boot sei lori oportunidade diak ida mai ha'u atu hetan buat barak kona-ba mundu literariu. Ha'u konserteza sei hasoru eskritor/a barak-barak hosi rai oinoin. Iha tinan rua liuba, Maun X ho nia kabeen maka mai partisipa. Tuir loloos ha'u mai partisipa Festival ne'e iha tinan liuba maibe la jadi tanba krize politika-militar iha TL. Ha'u mai duni Ubud iha fulan Jullu tinan liuba hodi entrega ha'u-nia manuskritu hanesan dalan ida atu patisipa iha festival tinan ida ne'e nian......]

*) Servisu kreativu hanesan literatura ne'e, ezije totalidade kometimentu hosi ita-nia an rasik. Buat ne'e hanesan mos bainhira ita hala'o tipu servisu seluk iha ita-nia moris. (Dada lia ho Priscilia ohin iha aeroportu, bainhira komentariu kona-ba nia Mama maka dala ruma baruk atu involve an iha tempu kreativu..)

*) Atu sai mediador ida n'ebe diak, la'os buat ida maka fasil. Tanba deit ita tenta atu hakoak ema hotu, ita dala ruma ema sempre dehan katak ita buka haliis tun, haliis sae.

AFORISMA DIARIA [24-9-2007]

[Oras ne'e iha TT Akait. Foin mai hosi XRR. Ba lalais iha ne'eba hosi eskritoriu atu entrgea manuskritu konkonrsu hakerek nian ba Atoi. Mankodo oituan bainhira horiseik dadeer, horikalan no ohin dadeer madrugrada ha'u kuriji manuskritu sira ne'e (hamutuk 29: ba idade 13-19: manuskritu 12, no ba idade 20-30, manuskritu: 17).

Programa RTTL, Anin Naniri edisaun horikalan nian la jadi realiza tanba maluk sira iha tiha ona gravasaun. Ha'u prepara saugati deit horiseik lorokraik.

Horiseik lorokraik ba vizita Mae hamutuk ho Apai. Fo tais feto no kalabaka ida ba Mae hanesan prezente ba Mae nia aniversariu foin lalais. Micha hadau liutiha kalabaka ne'e.

Oras-oras tan ha'u aranka ba Bali atu tuir Festival Eskritor Ubud nian. Sei pasa ferias iha ne'eba semana ida rua hanesan ne'e. ...]

*) Dala ruma ita labele fo deit buat midar ba labarik sira. Presiza mos fo buat moruk. Hodi nune'e sira komesa sinti, desde sei nurak, katak moris ne'e la'os midar deit maibe moruk mos.

Saturday, September 22, 2007

AFORISMA DIARIA [22-9-2007]

[Oras ne'e iha fali ona TT Akait.

Hosi tuku 8:30 dadeer ohin ha'u ba Otel Timor. Ohin iha workshop ida kona-ba "Halo Orsamentu Jeneru". Ha'u-nia Xefe numeru 2, Finn ko'alia. Programa ne'e sei remata tuku 5 orsida.
Amor, Apai no Sulasih maka tula ha'u ohin mai Otel Timor. Molok ida ne'e ,ami ba uluk eskritoriu OB tanba ha'u ba foti dukumentu balu ne'ebe iha relasaun ho
Ami deskansa oituan durante oras rua nia laran oras ne'e. Tanba ida ne'e ha'u aproveita tempu maka iha hodi mai atualiza blog sira. Tuku 4 ha'u hahu fali ha'u-nia servisu ho maluk sira seluk hanesan durubasa ba-Tetun/Ingles no Portuges/Ingles.

Tanba deit servisu ohin loron tomak ha'u-nia planu atu ba Manatuto kansela. Figuraun! Ha'u kansela bebeik planu atu ba Manatuto tanba servisu maka la fo fatin.

Mehi hasoru Papa

Ha'u hetan Papa iha fatin ida. Isin diak. Nia hatete katak nia hakarak fali sai padre, tuir dalan Maromak nian.. Ha'u doko ulun deit iha laran. Tanba sa maka Papa hakarak sai fali Padre?

--
Horikalan hamutuk ho maluk:Atoi hosi XRR no mos Cris hosi grupu SIN ami organiza "Kalan Domin no Dame" iha XRR hodi komemora loron Internasional Dame Mundu nian. Tuir lolos ami hahu tuku 7 kalan, maibe maluk sira mai tarde, ami komesa iha tuku 7:45. Programa la'o diak..
Tema ba programa ne'e maka: "Dame iha fuan, Dame iha neon, Dame iha rai laran, Dame iha mundu".

Hosi dadeer horiseik tuku 8:30 to'o tuku 13:00, ha'u partisipa iha selebrasaun Loron Mundial Dame nian iha UNTL, Caicoli hanesan durubasa ba iha diskusaun meza kabuar kona-ba Dame iha TL, no hanesan moderador ba iha programa Konkursu Diskursu Publiku.......]

*) Ajensia seguransa no defeza iha rai ida nian hanesan TL ne'e hanesan loloos mos lutu ba kintal boot ida. Karik lutu ne'e aat, no naksobu, entaun fahi fuik sira mai han mohu, no estraga aihan moris sira hanesan aifarina, fehuk, kotnas, talas, nst. To'o ikus, se loos maka leki? La'os ita hotu?

*) Molok atu hakat ba mundu seluk, se la sala, Apa Katuas hameno tiha ona ita atu labele baruk foti katana ne'ebe nia sikat iha didin lolon dapur nian hodi kadi halo kroat. Hodi nune'e katana ne'e ita bele uza hodi ta ai, hamoos du'ut, ta na'an ruin, no halo buat seluk-seluk tan. Keta mehi atu lakon osan tan hodi ba sosa katana foun iha loja sira hanesan Leader, Lita Store, Land Mark, nst. Diak liu osan maka o mehi atu sosa katana foun ne'e, o uza fali atu gasta ba nesesidade seluk..

*) Ditadu Portuges hatete, "O saber nao ocupa lugar". Buat ne'e han malu loos ho saida maka ema matenek balu hatete, "hetok ha'u hatene, hetok ha'u sinti ha'u seidauk hatene buat ida".

*) Sagrada Eskritura sira relijiaun boot sira nian iha mundu rai klaran (hosi Hinduisme, Budisme, Muslim, Kristianismu, Taoisme nian, nst) sai nu'udar bee matan sira ne'ebe la maran. Nafurin, suli nafatin loron-kalan. Ita sira ne'ebe klasifika an hanesan ema "la'o rai, musafir, wanderer, sole salan" ida, konserteza hamrok, no ita presiza duni atu hemu no horut bebeik bee ne'e no habokon ita-nia kakorok. Atu nune'e ita bele hetan netik matak-malirin. No to'o ikus, ha'u fiar katak ita sei iha kbiit fali atu kontinua hala'o ita-nia viajen naruk ne'ebe ha'u la hatene loos bainhira maka atu remata ne'e.

Thursday, September 20, 2007

AFORISMA DIARIA [20-9-2007]

[Foin maka almosu iha Terrace Cafe, besik PN. Durante almosu, ha'u dada lia ho Nelson, Alfredo no Lina. Kona-ba situasun atual. Depois almosu hotu, ha'u ba dada lia ho Lito, ho maluk sira seluk. Nafatin mos kona-ba situasaun atual iha rai laran.

Horikalan ahi mate iha tuku 9:50. To'o kedas loron. Ami nain tolu:Apai, ha'u no Amor toba deit iha sala. Susuk barak.. Toba ladun diak..

Ernesto, Alai nia katuas oan maka ba tula ha'u mai servisu, hanesan horibairuak.

Tuku 9:30 to'o tuku 10:30, iha konferensia imprensa iha salaun konferensia A, UNMIT nian. Hanesan babain, ha'u sai durubasa ba ha'u-nia Xefe, enkaregadu RESJ. Ko'alia kona-ba situasaun seguransa....]

*) Ita presiza hola distansia--semo aas hanesan makikit, hodi nune'e ita-nia matan bele kroat atu observa realidade, ho espiritu ida ne'ebe abranjente liutan. Ita, to'o ikus, atu halo nusa mos, tenke semo tuun fali ba rai fehan, hodi sinti rai nia maran no maran, no konserteza buka tuku rai kutun ruma.

*) Hare hanorin buat barak mai ita tiha ona. Tantu mais fulin, tantu mais hakruuk. Matenek foti an, folin laek. Matenek haraik an, ne'e maka tuir loloos ita buka atu halo tuir.

*) Favor, maluk sira, ita lalika tan halo beik malu ho slogan nasionalismu oinoin, ne'ebe somente deit hamosu manipulasaun. Se ida ne'e maka akontese duni, entaun la'os ona "gerakan pembebasan" maka ita halo, maibe " gerakan pembodohan".

Wednesday, September 19, 2007

AFORISMA DIARIA [19-9-2007]

[Oras ne'e iha fali ona TT Akait. Foin almosu hotu iha restorante Erli.
Ha'u-nia planu atu almosu ho belun Portugeza, Mara la jadi tanba nia ba tiha aeroportu. Ha'u ba almosu, hasoru Ambasa, nia kabeen Filipa, Aurelio, Xico Guterres ,Aurelio, Helder no mos kolega Singapura ida naran, Mui Ngah ne'ebe ha'u hasoru horiseik kuandu ha'u ba almosu iha Erli. Aurelio, hanesan, gosta goza ha'u. Ha'u dada lia lubuk ida ho maluk Singapura ne'e kona-ba realidade moris nian. Ha'u hatete ba nia katak filozofia Taoismu maka ajuda tebes ha'u hanesan artista atu observa lalaok moris ita ema nian ho klean.

Mama nia tinan ohin. Nia halo 66. Mama ferik dadaun ona. Ninia fuuk mutin la saugati. Parabens Mama! I am proud of you!
Horikalan molok fila ba uma, ha'u iha idea atu hakerek ensaiu ida kona-ba Mama iha nia aniversariu, maibe tanba kondisaun fiziku la permiti ne'e duni planu ida ne'e la realiza horikalan no ohin dadeer. Bainhira to'o iha eskritoriu ohin dadeer san, ha'u telefone kedas Mama, hodi fo parabens ba nia. Ha'u deahn katak se biban orsida lorokraik maka ha'u ba tan Mama sira iha Bekusi. Micha mos telefone, uza Mama nia telefone hatete katak nia hakarak organiza almosu ida ba Mama iha Sabadu mai agora. Ha'u dehan ba nia katak ha'u labele partisipa tanba ha'u atu ba Manatuto vizita Papa nia rate.

Tuku 9 to'o 10 ha'u akompana ha'u-nia Xefe numeru 2 hala'o enkontru ho Ministra Solidaridade foun TL nian, Micato. Ko'alia kona-ba problema dezlokadu sira nian. Orsida tuku 4 sei iha programa "Hanoin Lisuk" iha TVTL, ne'ebe ha'u-ni Xefe no Ministra sei ko'alia.

Molok atu mai almosu, ha'u dada lia ho Mae. Mae telefone antes katak ha'u ba almosu iha Bekusi ka lae. Ha'u haktuir ba Mae liafuan oan sira ne'ebe ha'u hakerek iha ensaiu kona-ba Papa foin lalais, liuliu kona-ba parte ida ne'ebe ko'alia kona-ba lideransa iha familia Barreto Soares no Mama tanis iha rate. Ha'u la kaleur laran dodok, tanis... Hanoin fali Papa nia feton no maun alin sira halo nia tanis. Oras ne'e ha'u la'o hela iha Papa nia ain leut. ....]

*) Bainhira ha'u-nia midar laiha ona hanesan uluk, entaun laiha dalan seluk, anaun ser ha'u tenke hakiduk ba kotuk. Bainhira ha'u hakiduk, hosi dok ha'u hateke o-nia lalaok tomak. Ha'u sei hamoris fali ha'u-nia kbbit nia dubun iha esperansa, hodi nune'e ha'u kontinua fali ha'u-nia viajen naruk. Hanesan mos haas supadeira, bainhira ema supa tiha hotu nia midar, konserteza ema sei soe haas nia papun ne'e. No haas papun ne'e sei deut malu ho rai durante tempu naruk. Rai, anin no loromatan nia nabilan sei fo kbiit liutan ba haas papun ne'e. Udan been mos sei turu, habokon haas papun nia lolon. Nia dubun sei mosu. Nia dubun sei matak. Nia dikin sei lolo. Haas kiik oan ida, la kaleur, sei moris, haburas rai tetuk...

*) Hanesan lia nain, ha'u tenke prontu iha kualker oras deit atu involve iha 'funu espritual'. Ha'u-nia surik maka ha'u-nia lia fuan sira. Husu boot lia fuan sira sei soran ema nia fuan ho neon, no sei to'o ikus haberan ema nia an ho kbiit domin.

***

Tuesday, September 18, 2007

AFORISMA DIARIA [ 18-9-2007]

[Mai lalais iha Akait, atu hasoru Amor hodi entrega USB ne'ebe kontein dokumentu bisnis nian. Depois mai liu kedas iha TT hodi 'update' blog ne'e. Hasoru Johny, fotografu TP nian ne'ebe mos mai 'internet'. Dada lia lais oituan. Hasoru mos kolega Batak, Binsar, fotografu AFP..

Servisu iha eskritoriu sei barak. Ne'e duni maka ohin dadeer tuku 10 ha'u la ba tuir enkontru Sections Chief nian iha CAS.

Furak loos horiseik ha'u simu kopia Antologia "Terra" lubuk ida iha eskritoriu. Antologia ne'e kona-ba obra literariu Timoroan sira nian balu, inklui ha'u nian mos, no mos maluk eskritor/a Indonezia no Australia nian, ne'ebe mosu iha edisaun bilingual-lian Ingles ho Indonezia. Oras-oras tan ha'u sei hasoru Zesopol Caminha, maluk poeta Timoroan ida fali ne'ebe nia obra mos mosu iha antologia ne'e iha restorante Erli hodi entrega ninian kopia ida...]

*) Husik ba labarik oan sira hili sira-nia dalan atu la'o ba ne'ebe deit iha sira-nia moris.Sira tenke iha liberdade atu hala'o buat ida ne'e.//

*) Ita lalika kria konfuzaun tun, konfuzaun sa'e. Ita dehan katak ita subar an hodi nune'e ema labele haree hetan ita, afinal ita subar deit ita-nia ulun, maibe ita-nia kidun sai hela..

*) Jesus:Rebelde! Jesus, Poeta! Jesus, Artista! Jesus, Revolusionariu! Ha'u hakarak tebes tuir Nia ain leut..

Monday, September 17, 2007

AFORISMA DIARIA [17-9-2007]

[Foin maka almosu hotu iha Akait Bistro. Rai manas. Hasoru Quim ain at iha ne'eba. Nia han hotu ona. Nia krava ha'u osan, maibe ha'u la fo. Ha'u hato'o parabens ba Sr. J.G., ne'ebe halo parte Governu AMP. Furak atu hatene katak programa Governu ne'ebe debate iha PN iha semana liuba hetan aprovasaun ho 41 votu afavor, 23 votu kontra, no votu abstein 0. Ne'e katak, governu foun ne'e bele hakat dadaun tan ona hodi implementa nia programa..Amor ohin mai servisu, haluha lori nia HP. Ha'u maka aluga Zinha sira-nia taksi hanesan babain, lori HP ba ha'u-nia servisu fatin, depois ha'u lori mai entrega ba Amor nia kolega, Henrique bainhira Amor fila ba uma haree Apai..
Servisu tradusaun bou aas. Ha'u sei buka esforsu halo hotu balu ohin.. Iha fim da semana liuba, tenta atu servisu iha uma--halo tradusaun maibe ha'u la konsege halo.....Kondisaun mental no fiziku maka la permiti.....]

*) Inan nia kabun laran: fatin lulik, fatin murak. Iha nia laran, ita hoban an, ita hetan matak malirin. Iha nia laran, ita hahu homan istoria mundu nian.

*) Ita presiza harii alisersa ne'ebe iha kbiit maka'as iha ita-nia moris. Karik la'e, anin hu mai, ita namlele [Hanoin fali Jesus nia lia fuan bainhira nia ko'alia ho Pedro katak Nia sei harii Nia igreja iha fatuk ba'e nia leten).

*) Autobiografia: ha'u-nia segredu moris, ha'u sei la fo sai hotu ba imi. Ha'u bele dehan katak 99 % realidade moris ha'u-nian, imi bele hatene, maibe 1% realidade ne'e ha'u sei falun metin, no ha'u rezerva deit segredu ne'e ba ha'u-nia Maromak no ha'u-nia an rasik.

*) Lalika hakfodak ho kuda ka karau maka fuik. Ita tenke iha pasiensia atu tau masin iha ita-nia liman tanen, hodi fo ba karau ka kuda ne'ebe fuik ne'e atu lambe. Bainhira kuda ka karau ne'e maus tiha ona, entaun fasil tebes ba ita atu tau tali iha karau ka kuda ne'e nia kakorok, no ita dada nia fasil, no nia sei tuir deit ita-nia hakarak. [Konversa ho SES Xiku, ho SED, Julio iha Palasiu Ahukdesan kona-ba problema AR nian].

*) Influensia iha vida literaria ne'e buat ida maka normal. Ha'u labele nega katak ha'u hetan influensia maka'as hosi poeta Libanez, Kahlil Gibran iha ha'u-nia karreira literaria. Importante liuliu maka ita labele sai plagiator "kelas kakap".

*) Ita tenke prontu simu realidade katak ema balu, tan deit sira-nia vizaun kloot no laran la luak, buka atu odiu ita bainhira sira haree ita halo buat diak ba benefisiu ema barak nian.

*) Tempu to'o ona ba TL nia oan sira atu 'bombardeia' idea ba maluk sira iha/hosi rai liur kona-ba lalaok moris nian. Durante ne'e ita Timoroan sira simu barak resin ona idea sira hosi rai liur. Hodi nune'e sei iha balansu troka idea iha mundu intelektual. [Idea ne'e ha'u hato'o tiha ona ba maluk Portuges :JP ho Toze, se la sala, iha tinan liuba. Ha'u hanoin fali ha'u-nia mestre/mentor literariu, Fernando Sylvan nia poezia, " Mensajem do Terceiro Mundo".]

Thursday, September 13, 2007

AFORISMA DIARIA [13-9-2007]

[Ha'u iha fali TT Akait, hanesan babain hodi mai atualiza blog. Foin ho Amor fila hosi Alpha Omega. Ha'u almsou hamutuk ho Ceu, Laila no Joao sira iha OB. Ami dada lia, halo komik, halo ha'u hamanasa to'o kotuk sai moras...



Ha'u triste oituan tanba kamera dijital ne'ebe ha'u sosa hosi Ikun la hatene ba ne'ebe ona. Ha'u hatene buat ne'e horikalan bainhira ha'u buka kamera atu hasai foto durante jantar ho kolega profesor foun ida naran A.S iha Tropical Bakery. ...



Horibairuak no horiseik ha'u hasoru malu ho ha'u-nia xefe antigu, S.H, hamutuk ho kolega Mariano. Ami fo briefing ba nia kona-ba sikon politika, ekonomiku, sosial, etc..



Nu'udar previlejiu ida mai, hanesan babain, partisipa iha enkontru nivel aas. Iha Tersa tuku 3- 5 lorokraik ha'u akompana ha'u-nia xefe boot tuir reuniaun iha palasiu ahuk desan, hamutuk ho belun L.P, durubasa Pr/Eng....]



*) Individu ida iha kapasidade tomak atu hamosu diferensa/mudansa. Nia iha liberdade atu eskolla atu halo diferensa/mudansa ne'e ba buat diak ka aat.



*) Literatura ne'e 'inimigu' Estadu nian. Eskritor/a sira dala barak kestiona 'status-quo' realidade politika radikalmente. Tanba ne'e, Estadu haree katak sira-nia 'ruang lingkup' tenke hetan limitasaun. Sira kuaze atu la hetan espasu atu 'dada iis'. [konversa ho prof. A.S horikalan durante jantar)





Wednesday, September 12, 2007

ENSAIU LITERARIU- 5 : "KARIK PAPA LA ESKOLA IHA KOLEJIU SOIBADA"

-KARIK PAPÁ LA BA ESKOLA IHA KOLÉJIU SOIBADA-


Fatuhada, 10 Setembru 2007

“Sejatinya kalian sendiri sudah dapat menyelami rahasia kematian. Tapi bagaimana kalian akan berhasil menemukan dia jika tidak kalian cari di pusat relung kehidupan?”
KAHLIL GIBRAN


Introdusaun

1.Oras ne’e ha’u iha sala (kotuk), uma Fatuhada. Sasan rungu-runga oituan. Bou iha fatin-fatin. Kalan boot dadaun ona. Tuku 11:50. Ha’u tenta buka atu rileks. Rona múzika hosi kantór múzika balada Indonezia nian, Ebiet G. Ade hosi nia album kompilasaun, “Tembang RENUNGAN HATI” ne’ebé toka iha CD- Player Sony ‘besi tua’ ida.. (Ha’u sosa CD player ne’e iha tinan 2005 se la sala, hosi ema nia inan malae ida naran Ana. Nia mós servisu iha misaun UNOTIL, misaun ida uluk ha’u servisu ba)” Ha’u fila tarde loos hosi servisu ohin kalan. Ha’u iha vontade boot atu tuur hakerek lia fuan oan sira ne’e iha laptop. Ha’u hakarak aproveita ohin kalan, ho Apa nia loron mate—halo tinan 3, fulan 9 ne’e, halo reflesaun hodi hakerek ensaiu badak ida ne’e. Apai, ha’u-nia oan kosok badahuluk, ho ha’u-nia Amor toba tiha ona.

2. Idea atu hakerek ensaiu ida ne’e mosu bainhira ha’u, horibairuak kalan iha eskritóriu UNMIT, lee liu ensaiu ida ne’ebé hakerek hosi maluk eskritór Indonezia, Zen iha nia blog “http://pejalanjauh.blogspot.com”, edisaun 2 Setembru 2007, ho nia títulu “Menjadi Pejalan Jauh Lagi: Menyusuri Biografi Bapak”. Horibairuak, bainhira hanoin kona-ba Papá nia loron mate, ha’u mós iha idea, ‘ah, sei furak liu, bainhira ha’u orna ha’u-nia hanoin sira ne’e iha ensaiu deit..”. Ne’e hanesan tributu ida ba Papá.

3. Motivasaun atu hakerek ensaiu ida ne’e lakan liután bainhira, ohin kalan, iha eskritóriu UNMIT nian, ha’u lee liu fali tan ensaiu ida ne’ebé poeta Indonézia, Ook Nugruho hakerek kona-ba nia aman ho títulu, “Obituari Ayah (1921-1980) “, mosu iha edisaun fulan Novembru 2006, iha ninia blog “http://ooknugroho.blogspot.com/”.

4. Artigu rua ne’e ha’u seidauk lee tomak. Maibé artigu rua ne’e nia ‘klamar’ motiva tebes ha’u ohin kalan atu hasai saida maka nakonu iha ha’u-nia kakutak ho fuan.

Mate tinan 3, fulan 9

5. Papá la’o hela ami oan no bei oan sira no Ama, no mós nia kabeen ida ikus no nia oan sira, ba mundu seluk iha tinan 3, no fulan 9 ona.

6. Hanesan baibain, bainhira to’o ona Papá nia loron mate, ha’u tenta hakerek liafuan reflesaun oan ruma ho tipografia poezia nian, no haruka ba alin, bin no ama sira liu hosi SMS. Ba fulan ida ne’e nian, ha’u nia mensajen ne’ebé ohin kalan ha’u haruka ba sira maka hanesan tuirmai:

“IN MEMORIAM PAPA SEBASTIAO/ nia klamar moris/halo ita hanoin/ halo ita sinti/nia kole la saugati/ABAN TK. 5:30 TAU AIFUNAN SANTA CRUZ”
(20:55:32/10-9-2007)


Papá nia Kole la Saugati

7. Papá nia kole la saugati duni. Oras ne’e ami oan, no bei oan sira boot hotu ona. Ami nia liras sira maka’as, hanesan manu oan sira, buka semo ba dook, buka rai kutun, rani iha fatin-fatin. Manu Boot Zeca no Alin Ita Noi maka kala oras ne’e iha mundu seluk, hamaluk Papa. Ha’u fiar nafatin, hanesan mós sira seluk, katak maski oras ne’e ita fahe malu ho mate bian sira, maibé sira-nia klamar moris nafatin. Sira-nia klamar tau matan, fó tulun nafatin ba ita sira ne’ebé oras ne’e dadaun dada iis hela iha mundu ne’e, ne’ebé mosu ho ninia lalaok oioin.

8. Hanoin hikas fali Papá nia kole, Papá nia terus bainhira nia sei kiik, to’o nia katuas, no to’o ikus nia la’o hela ami oan sira ba mundu seluk, ha’u laran dodok. Biar atu halo nusa mós, ninia kole ami selu labele.

9. Karik Papa maka la ba eskola iha Koléjiu Soibada, Manatuto, hodi to’o ikus hasai ninia kuarta klase-ensinu primáriu, ha’u kala sei la iha kapasidade no vontade atu hakerek karik ensaiu ida ne’e ho laptop ohin kalan, no rona múzika Ebiet nian maka nakonu ho ‘kata-kata permenungan’. Istória moris ha’u-nian kala sei sai oin seluk. Ha’u kala la sai durubasa oras ne’e, servisu iha misaun Nasoins Unidas iha Timor-Leste. Ha’u kala la ba Java eskola iha Universidade Gadjah Mada, estuda literatura Ingleza. Ha’u kala momentu ne’e sei la hahú hamoris ha’u-nia ahi poétiku hanesan “ cultural vagabond ” ida. Ha’u kala la katik ba iha Kanada, tuir programa inter-kámbiu kultural ho organizasaun CCI (Canadian Crossroads International) iha tinan 1991, no to’o ikus buka auziliu polítiku iha rai malirin ne’e tanba deit situasaun iha rai laran maka rungu-ranga liután hafoin tiha Masakre Santa Cruz-12 Novembru, no ha’u, to’o ikusmai, fila fali mai rai doben Timor-Leste iha fulan Jullu 2000, nst.

10. Ho nia kursu kuarta klase ensinu primáriu ne’e, Papá, to’o ikus, hetan servisu iha seksaun korreiru no sai telefonista iha Dili, no ba servisu iha Lospalos, no iha Vikeke. Ho nia servisu hanesan guarda fiu, ninia ‘nasib hidup’ lori nia ba hetan Mamá iha rai Fohorem, Cova-Lima. To’o ikus sira namora, kabeen, no hetan ami oan sira ne’ebé moris nadodon tutuir malu iha Fohorém, Manatuto, no Dili, no forma ‘ekipa futebul’ nian ida. Ikus liu iha tempu Portugués, no to’o tempu rungu ranga iha tinan 1975, nia servisu hanesan guarda-fiu ihaVenilale.

11. Papá nia diploma kuarta klase ne’e to’o oras ne’e sei iha. Ami sei haloot hela. Foin lalais, fulan Fevereiru tinan ida ne’e, bainhira rungu-ranga iha Usindu, Enti no Noi maka salva Papá nia sasan sira, inklui diploma ida ne’e. Ha’u tau diploma ida ne’e iha kuadru kiik oan ida.

12. Nia uma Usindu maka uluk ha’u hela ba, molok ha’u tama iha uma kain, sai nu’udar testemuña barak ba Papá nia istória—moris no mate. Ha’u ho alin sira iha planu atu halo kuarta nia toba fatin iha Uma Usindu ne’e, sai nu’udar muzeu espesiál ida ne’ebé dedika ba Papá. Iha kuarta ne’e, ami sei rai nia sasan sira. Husu boot planu ne’e sei bele realiza iha tempu ikusmai, karik buat hotu la’o diak ho situasaun seguransa iha rai doben ida ne’e.

11. Iha Papá nia familia, entre nia maun alin no inan feton sira ne’e, nia mesak deit maka konsege eskola boot, no ikusmai hetan servisu institusaun governu Portugés. Sira seluk moris deit ho natar, nst.

12. Sorte bee nia hela ho nia Tiu Xiku, nia inan Ina Mau nia maun boot, ne’ebé ami kostuma bolu Avo Xiku, maka nia ba netik aprende buat barak oituan iha mundu edukasaun nian iha rai Soibada ne’ebá. Avo Xiku ho nia kabeen Avo Celes maka haka’as nia tama eskola. Avo Xiku, Papá konta katak siak hanesan ai manas lotuk.

13. Tropa Indonézia tama liutiha Timor-Leste, iha Manatuto iha tinan 1976, nia servisu iha área ne’ebé iha ligasaun ho osan to’o nia hetan reforma, no ikus mai hela iha Dili, to’o hasoru rungu-ranga familiar, no fahe malu ho Mamá to’o deit nia mate.

12. Papá ema ida ne’ebé haraik an. Papa ema ida ne’ebé fásil atu perdua lalais ema seluk ne’ebé halo nia laran kanek. Buat kiik nia halo ba boot. Buat boot nia halo ba kiik. Ne’e maka nia jenu aat.

Tradisaun Diak hosi Avó Xiku no Avó Mariu

13. Tradisaun—Avó Xiku hakiak, no eduka nia sobriñu hanesan Papá ne’e, nu’udar buat diak ida. Tradisaun ida ne’e presiza atu hamoris, no haburas. Tradisaun ida ne’e mós ha’u hetan hosi Avó Katuas Mário, Mama nia aman, bainhira nia tau matan ba nia feton oan sira. Tradisaun ida ne’e Avó sira hada’et ba dalas ida Papá no Tiu Padre sira nian. Ohin loron sira tau matan ba ami sobriñu/a sira. Ami mós, to’o ona tempu, hada’et tradisaun ida ne’e ba ami-nia sobriñu/a sira.


Fatuhada, 11 Setembru 2007

14. (Ha’u toba horikalan/dadeer tuku 2 madrugada, tanba kontinua hakerek ensaiu ne’e. Ha’u-nia toba oras la barak. Ne’e afeta ha’u-nia saúde fízika, konserteza. Dadeer ida ne’e ha’u buka atu hatutan fali ensaiu ida ne’e to’o nia rohan).

Mehi kona-ba Papá

15. Abati, molok nia aranka ba Manatuto iha Sábadu, 8 Setembru atu ba tula fós, konta mai ha’u katak nia mehi hetan Papá. Ha’u dehan ba nia katak ha’u mós iha fulan Agostu nia laran mehi mós kona-ba nia. Iha ha’u-nia mehi ne’e, Papá lakohi ko’alia loos ho ha’u. Papá kala hirus ha’u tanba kleur ona ha’u la ba vizita nia rate ne’e karik?

Fatuhada, 11 Setembru 2007
Tuku 10 kalan, liu minutu balun..

16. (Ha’u la konsege hakerek hotu ha’u-nia ensaiu ida ne’e tanba tempu ohin dadeer maka la permiti duni. Ohin kalan, ha’u hein katak ha’u sei bele iha enerjia, no halo ensaiu ida ne’e remata...Apai ho Amor oras ne’e iha ‘mundu seluk ona’. Múzika Ebiet nian hosi nia album “Nyanyian Cinta” hamaluk ha’u...)

17. Abati sira fila hosi Manatuto iha Sabádu lorokraik, 8 Setembru, tula foos lubuk ida. Foos ne’e nia ho Amano ba foti iha Ama Boot no Tia Boot sira. Ami hetan haree lubuk ida tinan ne’e hosi natar ne’ebé maluk balu pinor mai ha’u ho Amor. Abati konta katak sira ba vizita Papá nia rate, sira haree katak duut maka moris nakonu loos iha rate sorin-sorin no rate oin. Vazu sira ne’e rahun hotu, kala ema na’ok hotu ona..

18. Ha’u ho Amor iha planu atu lori Apai ba vizita nia Apa Katuas nia rate molok ami ba Bali fulan ida ne’e, pasa ami-nia férias,no ba tuir Ubud Writers Festival. Desde nia moris iha tinan liubá, no oras ne’e Apai besik atu halo tinan ida mós, nia seidauk ba. Husu boot fim da semana ida mai ne’e, planu ida ne’e bele hala’o. Amor sinti an bainhira iha fulan Abril tinan ida ne’e ami ba férias to’o Java, Alin Mundu husu ba Amor katak, “imi mai halo viajen to’o Jawa ne’e, Teo ba ona vizita nia Apa Katuas nia rate ka seidauk?” Amor hatan katak, “Seidauk.” La furak katak, rai dook ami konsege hakat to’o ba, Manatuto oan ida besik ne’e,ami la ba. Ami la ba vizita tanba situasaun seguransa maka la fó fatin duni desde tinan liubá.

Mundu maka Jeitu hanesan loos hanesan Papá

19. Mundu nia jeitu ne’e kuaze hanesan Papá. Abati sempre buka nota Mundu nia lala’ok bainhira la’o no hamrik, tau liman ba kotuk.

Lideransa, Troka Papá nia Fatin

20. Hanesan Maun Boot iha uma kain Barreto Soares nian, ha’u tenta hala’o kna’ar lideransa ne’ebé Papá tula hela iha ha’u-nia kabas bainhira nia sei moris, ho kbiit tomak ne’ebé ha’u iha. Ne’e nu’udar responsabilidade ida ne’ebé todan resin. “Oan, ó maka mane boot. Buat hotu ha’u entrega ba ó. Haree didiak ó-nia alin sira, biin no ho ó-nia inan..”, Papá hatete lia irak ne’e, se la sala, iha kalan ida, iha Uma Usindu bainhira ami nain rua tuur, trava konversa.

21. Rota lideransa ne’ebé ha’u lori ne’e, ha’u la hada’u hosi ema ida. Ha’u mós lakohi simu, maibé tanba Manu Boot laiha ona, ne’e duni maka kala Papá fó mai ha’u. Dala ruma ha’u sinti todan, no kuaze lori labele ‘kruz’ todan ida ne’e. Bainhira ha’u sinti kuaze labele ona kontinua lori naha todan ne’e, ha’u refleta fali Mestre Divinu nia lia fuan molok ema sara Nia ba mate, la kaleur ha’u hetan fali kbiit foun atu hakat ba oin nafatin. Iha momentu ne’e, Nia reza to’o Nia kosar sira ne’e suli, mesak raan, no nia hamulak maizumenus hanesan tuirmai, “Ama, karik Ó hakarak duni ha’u hemu hosi kalis ida ne’e, entaun ha’u prontu atu hemu duni..”

22. Mundu ulun toos, dala barak bainhira ha’u ko’alia ba nia ho didiak, nia buka refila, no revolta maka’as kontra ha’u. Kuandu ha’u labele ona ho nia manias ne’e, entaun ha’u hatete ba nia, “Mundu, kadeli maka Papá fó mai ne’e, un’udar Papá nia isin. Bainhira ó haree ha’u ho “kacamata batin”, ó sei haree borus katak Papá maka oras ne’e dadaun ko’alia ho ó..” Mundu biar hanesan karik ba mós, nia domin mai ha’u hanesan Aman no Maun Boot ida ne’e maka’as tebes.

Ohin tau aifunan, Mamá Tanis iha Avó nia rate

23. Mama tanis, hodi hamulak ba Avó feto Laurentina bainhira ohin lorokraik ami ba tau aifunan ba Papá nia loron mate iha Simitériu Santa Cruz. Mamá triste haree ami oan sira maka haree malu matan la moos. “Imi oan sira ne’e, aban bainrua, ha’u mate ona, kala imi sei la halibur malu. Se maka tanis, kala tanis mesak-mesak hela deit ona. Imi kala sei la ba hamaus. Ha’u-nia fuan moras liu maka bainhira ha’u-nia maluk sira mai tan ha’u, imi hatudu oin toos. Sira kala la mai tan Uma Bekusi, bainhira ha’u maka laiha ona,” Mamá halerik. Ha’u mós laran dodok. Matan laran nakonu ho matan been. Ha’u haruka Enti hamaus Ama maka tanis.

Papá nia Klamar hú Nafatin Ami-nia Baboton

24. Atu diak ka aat, Papá laiha ona iha ami oan sira-nia sorin. Maibé, ha’u fiar katak Papá sei kontinua ho ami nafatin espiritualmente, bainhira ami oan sira, ho enerjia ne’ebé ami iha, buka hala’o viajen moris naruk ida ne’e, ne’ebé nakonu ho ai tarak, no rai kuak. Papa nia klamar moris. Papá nia klamar hú nafatin ami-nia baboton.

(Tuku 11:06 ona. Ebiet nia múzika kontinua ho ninia armonia. Iha liur ne’ebá ha’u rona ema tuda besi. Lian. Halo ha’u hakfodak. Pode ser labarik malandru sira maka la’o liu dadaun oras ne’e...)

***


AFORISMA DIARIA [12-9-2007]

[TT Akait. Foin almosu iha Terrace Cafe ho Marcio Piedade, Ano Constantino nia oan mane boot. Nia labarik ida ne'ebe kreativu. Ne'e nu'udar ami nia primeiru enkontru. Maski nune'e, ha'u sinti katak ami konese mlau kleur ona tanba ami komungu ostia ida deit--ostia artistiku..]

*) Labele sunu ponte, no harii didin lolon se karik o lakohi atu sofre solidaun iha o-nia moris.

Tuesday, September 11, 2007

AFORISMA DIARIA [11-9-2007]

[Mai fali TT Akait. Oras-oras tan ho Amor atu ba almosu hamutuk.

Ohin Papa nia loron hakoi-mate: halo tinan 3, fulan 9. Horikalan, hanesan baibain iha loron Papa nia mate, ha'u haruka mensajen ba alin, biin no Mama hanesan tuirmai:

"IN MEMORIAM PAPA SEBASTIAO/papa nia klamar moris/halo ita hanoin/halo ita sinti/nia kole la saugati/ABAN TK 5:30 TAU AIFUNAN SANTA CRUZ"/
(20:55:32/10-9-2007)
****
*)Hateke ba kotuk atu hodi hakbiit loron ohin no prepara ba loron aban, ne'e furak. Maibe hateke ba kotuk, somente atu buka kolu molik deit malu, hatuun malu, tetak malu, raut malu, entaun ne'e gasta deit ita-nia enerjia. N'e la furak! Figura triste. [Konversa ohin dadeer ho kolega Mariano Carmo iha Tropical Bakery]

Wednesday, September 5, 2007

AFORISMA DIARIA [5-9-2007]

[Hanesan baibain, ha'u mai fali atualiza blog ida ne'e iha TT Akait... Foin almosu ho Natacha iha Terrace Cafe besik edifisiu Parlamentu Nasional. Ha'u sai hamutuk hosi OB mai restorante ne'e. Ha'u maka selu almosu ne'e hanesan kortezia ida ba nia hanesan uma nain. Ami dada lia lubuk ida kona-ba ami ida-idak nia servisu, vida familiar,nst. Lia fuan xave sira maka ha'u hatete ba nia: "TL will be a prosperous nation in the future, if its children wake up now and smell the coffee."

Ha'u iha Segunda lorokraik tuku 3:30 hanesan ne'e, hasoru kolega ida nia ferik oan naran Maria iha restorante. Uluk hela iha Usindu III. Buka tuur dada lia ho nia hanesan pasu ida atu rezolve liutan problema familiar sira nian ne'ebe kompleksu. Nu'udar oportunidade diak mai ha'u atu aplika ha'u-nia 'skill' hanesan negosiador iha jestaun konflitu.

Iha tuku 5:30, iha Segunda mos, ha'u ba Lesidere hasoru Tiu Padre, hodi entrega dokumentu ida ne'ebe Tiu boot foin haruka lalais ne'e hosi Portugal. Surat ne'e haruka kedas iha fulan Marsu..Kleur tebes maka to'o iha ha'u-nia liman. Ami dada lia vida politika rai laran nian, vida familiar, vida politika sosiu-ekonomiku, kultural rai laran nian. Furak. Kleur duni ona maka ha'u la dada lia hanesan ne'e ho Tiu Padre. Desde uluk ha'u sei iha eskola -SMP iha Dili to'o ha'u frekuenta eskola iha universidade, tiu Padre maka sai ha'u-nia mentor. Nia ha'u-nia mestre. Molok atu fila fali ba uma, ami haan kalan. Durante han kalan, ami hasoru malu ho Pe. Apolinariu. Ami mos dada lia, liuliu kona-ba situasaun politika rai laran nian.

Horiseik ha'u partisipa iha enkontru partidu politika ho ha'u-nia Xefe boot sira iha OB. Durante oras 2 ho balun. Kole mate. Ha'u ho kolega, Augusto maka mankodo didiak, hala'o servisu tradusaun simultania, uza aparellu interpretasaun nian (foun). Hafoin tiha ne'e ba almosu informal ho Xefe sira no reprezentante enkontru sira iha PX....]


*) Linguajen domin, linguajen nonok nian. It is a silent language, hanesan ema Ingles sira hatete. Nu'udar linguajen ida ne'ebe tahan 'ezame' moris nian.

*) Importante tebes ba ita sira ne'ebe klasifika an hanesan "kaum intelektual" atu halo analize moris nian ho tudik filozofia. Filozofia nu'udar siensia ida ne'ebe tulun tebes ita refleta klean liutan kona-ba realiade moris nian. Filozofia nu'udar "inan ba siensia sira hotu-hotu." Se la sala, ha'u hatete tiha buat ne'e iha 'entrada' blog ida ne'e iha fulan hirak liuba.

*) Hanesan lian nain ida ne'ebe sempre hamalaha no hamrok ba lia loos iha rai fehan ida ne'e, ha'u tenke buka atu sai bebeik hanesan lilin oan ida, ne'ebe lakan, iha nakukun laran. Ha'u lakohi atu sai naroman hanesan lampu naroman eletrisidade nian. Nakukun ajuda tebes ha'u atu hanoin bebeik katak, "ita ema nia moris nakonu ho mutin ho metan."

***

Monday, September 3, 2007

AFORISMA DIARIA [3-9-2007]

[Oras ne'e mai fali atu atualiza ha'u-nia blog ida ne'e. Foin hasoru Amor iha BNU Akait lalais liu deit.. Almosu iha Terrace Cafe, hamutuk ho Sisca Goncalves (ne'ebe uluk servisu iha TVTL). Almosu hotu tiha ba lia restorante Alpha Omega hodi cek Alai maka servisu iha ne'eba, hahu ohin. Fofoun iha semana liuba Noi maka servisu iha ne'eba, maibe nia la tahan servisu tanba ahi manas iha dapur ne'ebe provoka fali manas ba nia moras.. Ne'e duni nia husu deskansa..

Iha tuku 9 dadeer, ha'u-nia Xefe Seksaun Tradusaun Vera konvoka reuniaun ho ami staff sira. Nia atu ba ferias, hahu ohin, no fila fali servisu 20 Setembru. Durante nia auzensia, ha'u mak sei asumi hanesan Ofisial Enkaregadu (OIC) ba Unidade Tradusaun nian. Kargu ida maka todan.. Nu'udar ba dala rua ona ho ida ne'e, ha'u asumi kargu sai nu'udar OIC bainhira Vera ba ferias. Ne'e nu'udar treinu ida mai ha'u mos iha area lideransa.

Tuku 10 ohin, ha'u ba hemu xa ho kolega Natacha ne'ebe foin lalais mai tuir konferensia kona-ba seguransa nian. Micha mos partisipa enkontru hemu cafe/xa ida ne'e.

Konferensia imprensa ohin hala'o tuku 11 dadeer iha ha'u-nia servisu fatin. Ha'u-nia Xefe AK atu ba liu NY atu partisipa iha enkontru KS ONU nian. Ha'u-nia atuasau ohin la'o diak, tuir ritmu maka iha.

Ohin dadeer ha'u o'o mai servisu tarde loos oituan, tanba hein katak Amor atu ba tula ha'u depois de tula tiha Alai mai servisu, afinal Amor haluha loos ba tula ha'u. Allen maka tula ha'u mai.

Ha'u cek e-mail, hetan Ikun nia email ida, hatete katak, "nusa maka Manu la update Manu-nia blog? baruk ka?". Ha'u hein katak Ikun sei lee fali edisaun blog ida ne'e nian ohin, hodi nune'e nia hatene katak blog ne'e atualiza fali ona..

Ha'u foin maka atualiza blog ne'e ohin tanba iha semana liuba ha'u okupadu ho servisu no buat seluk. Tempu la to'o liu mai ha'u atu mai atualiza blog ne'e (versaun Tetun nian). Buat barak maka ha'u atu hakerek, maibe ohin ha'u la konsege atu hakerek hotu iha ne'e...]


*) Ho se-se deit, bainhira deit no iha ne'ebe deit, ita bele ko'alia ho ema ruma. Importante liuliu maka ita tenke hatene hala'o buat ne'e.

*) Iha moris ne'e la'os "saida" maibe "oinsa" maka ita buka (Ha'u hanoin fali ha'u-nia Xefe Eskola Sekundariu, Sukapdi nia lia fuan sira)

*) Uma Lisan sempre tuir ita nafatin. Ita keta baruk atu haruhan ba ita-nia uma lisan, hodi nune'e ita sei hetan matak-malirin.

*) Ita tenke buka atu afina didiak ita-nia 'harpa' karik ita hakarak kria armonia iha 'konsertu' moris nian.

*) Eskritor/a sira mos hala'o politika: sira-nia politika ne'e politika fuan laran nian.